Šta je novo?

Metro

vranac":r7bgk44a je napisao(la):
Pa nece LRT ici svakih 10 sekundi 100 na sat pa da totalno presece ulicu
Ne radi se uopste o brzini mertoa i njegovoj ucstalosti, vec o osnovnoj prednosti takvog sistema a to je da je potpuno nezavisan pa i od pesaka koji prelaze ulicu. Zamisli posle nekog koncerta u Areni kad izadje 20000 ljudi i krene da pretrcava ulicu da dodje do stanice. Tu metro gubi funkciju i prednost svoju. Ako vec hoce po zemlji da vode metro a da pritom bude nezavistan onda se mora uraditi podzemni prolazi ili nadzemne pasarele.
Ono sto mene zanima kod nadzemnog dela linije, ako su im stanice kao kod tramvaja (slicne), kako se resava kontrola ulaza, naplate? NIje valjda da ce kontrola morati da ulazi i u metro :lol:
Inace danas sam imao slobodnog vremena pa sam skicirao deo trase na nbg jer me je zanimalo kad se nacrta u razmeri da vidim koliko je izrazeno to spustanje ispod ulica i da li se stice utisak kao kod "rollercoastera". Na dnu je presek po osi metro trase na delu nbg-a. Crveno je nadzemna trasa, zuto podzemna. Pad rampi je 8% i visina od donjeg nivoa podvoznjaka do gornje kote ulice je 7m, a do "plafona" 5m.
 
Zanimalo me da sagledam u realnoj srazmeri kako izgleda, jer i onoj plan iz 76 sto je postavio delija na temi beograd 2000, zbog drugacijih razmera u crtezu izgleda malo cudno, a ovakvo nekako resenje ce verovatno da izaberu. Ja bih najvse vole da ceo koridor ide ispod povrsine ali veratnoce za tako i bude su oko 1%, nazalost
 
Ne znam da li se zaista ustedi mnogo ako se LRT spusta, pa posle 100 metara se podize ponovo pa opet posle 200 metara se spusta i opet gore. Na novom Beogradu, ulice su na svakih 400 metara posto su od prilike toliko dugacki blokovi tako da bi bilo veselo.

Osim da putnicnima bude muka i da se ustedi koje milionce, ne vidim sta ce se dobiti time. 7-8 posto su veliki usponi...

Ili ga proteras ispod, ili iznad, ovo "gore-dole" ne lici ni na sta i ne moze se smatrati ozbiljnim i optimalnim resenjem.
 
11030":1d3xtk3r je napisao(la):
A ljudi zaboravljaju da postoje i pesaci koji prelaze tu ulicu,dakle ne moze da se ogradi ogradama i opet nije nezavistan jer mogu ljudi da idu peske po trasi "metroa".

Moglo bi da se ogradi (i treba ako ide u toj varijanti da ljudi ne bi ginuli ko musice) ali onda bi morale da se grade ili pasarele ili svuda gde to situacija nalaze podzemni prolazi. Opet mi se cini da je plitki ukop najbolje resenje iz vise razloga.
Ја, који сам неколико стотина километара до сада прешао пешке пругама, пролазио кроз читав низ тунела и преко железничких мостова док су возови пролазили, тврдим да је то далеко мање ризично од шетњице Новобеоградским булеварима. Ти булевари су ионако направљени тако да их пешак може прећи на сваких тек 400-600 метара, најчешће на раскрсницама са неким другим булеваром. Тако да, ако се метро у тој варијанти неће укрштати са друмом, неће се укрштати ни са пешацима.

А за вијадукте и надвожњаке на НБГ, стварно не видим никакав визуелни идентитет тог простора, који би био нарушен. Надземне трасе имају и Беч, Берлин, Амстердам, и још многи економски богатији градови, али опет до те мере рационални да изграде јефтинију и једноставнију трасу где је то прихватљиво.
 
Ali nadzemne trase u becu su ogradjene i izolovane od bilo kakvog kontakta sa pesacima. I zar ne postoji opasnost od strujnog udara na sinama? Osim naravno ako ne proguraju tramvaj umesto voza...

тврдим да је то далеко мање ризично од шетњице Новобеоградским булеварима

Kako bilo, u svakom slucaju nije bezbedno. Kad tad ce neko zaginuti a to zaista nije opcija, zar ne?
 
Немојте да смарате са пантографом! Пантограф не чини ВОЗ трамвајем!!!! Метро ВОЗОВИ широм света имају пантограф.
Билбао
bilbao-metro-station.jpg

Делхи
del01.jpg

Мадрид
madrid2000series6.jpg

Мелбурн
connex_melbourne_au1.jpg

Нанкинг :D
Metro_Train_Line_2.jpg

Радио АЛСТОМ :p
Сао Паоло
DSC07636.jpg

Барселона
767px-Trenmdl111dlfgc.jpg

Палма Де Мајорка
15.jpg

Валенсија
alameda03.jpg

Токио
800px-

Катаниа
catania-metro.JPG

Рим
800px-roma13_flickr.jpg

Милан (нема воза, али се види жица изнад пруге
800px-Staz_Cascina_Burrona_interno.JPG

Манила
800px-LRT_Recto_Station.jpg

Неки Шпански град :D
EuskoTren-506_070530-112.jpg

Бурса, Турска
bur5br7.jpg

Буенос Ајрес
800px-Buenos_Aires_-_Subte_-_Carlos_Pellegrini_1.jpg

Франкфурт
U1-Weisser-Stein1.jpg

Њукасл
simonside.jpg

МТР, Хонг Конг
mtr.jpg

Мека
507398656722.jpg
 
milanche":2m4dfduw je napisao(la):
Ono sto mene zanima kod nadzemnog dela linije, ako su im stanice kao kod tramvaja (slicne), kako se resava kontrola ulaza, naplate? NIje valjda da ce kontrola morati da ulazi i u metro :lol:

U istanbulu da bi usao na stanicu modernog tramvaja na liniji 1 moras da imas kartu da bi prosao:
Istanbul-065.jpg
 
Somi303":264mdw0z je napisao(la):
Немојте да смарате са пантографом! Пантограф не чини ВОЗ трамвајем!!!! Метро ВОЗОВИ широм света имају пантограф.
Билбао

al zato nemaju gume
 
milanche":18exdwlr je napisao(la):
vranac":18exdwlr je napisao(la):
Pa nece LRT ici svakih 10 sekundi 100 na sat pa da totalno presece ulicu
Ne radi se uopste o brzini mertoa i njegovoj ucstalosti, vec o osnovnoj prednosti takvog sistema a to je da je potpuno nezavisan pa i od pesaka koji prelaze ulicu. Zamisli posle nekog koncerta u Areni kad izadje 20000 ljudi i krene da pretrcava ulicu da dodje do stanice. Tu metro gubi funkciju i prednost svoju. Ako vec hoce po zemlji da vode metro a da pritom bude nezavistan onda se mora uraditi podzemni prolazi ili nadzemne pasarele.

Valja se pokusati pretrcati pruga kada ide BGvoz dok nije u tunelu. To svi rade, mogli bismo i mi.
 
Fora sa pantografom je sto ti trba veci tuneli sto znaci skuplje ,treca sina za napajanje znaci manji tunel manje para.To se vidi na londonskom metrou zato imaju nakav oblik vagoni da sto manje kosta listaj te temu malo sve je to vec davno apsolvirao i objasnio nas clan 2012 :)
 
vranac":2q3tb2aq je napisao(la):
milanche":2q3tb2aq je napisao(la):
Ono sto mene zanima kod nadzemnog dela linije, ako su im stanice kao kod tramvaja (slicne), kako se resava kontrola ulaza, naplate? NIje valjda da ce kontrola morati da ulazi i u metro :lol:

U istanbulu da bi usao na stanicu modernog tramvaja na liniji 1 moras da imas kartu da bi prosao:

Mala dopuna: u pitanju su žetoni (2 lire 1 žeton, to je oko 1 eur), kupuju se na automatu kod stanice, kontrolor stoji na ulazu u stanicu gde se žeton ubacuje da bi se ušlo u peron, nešto kao na našem BAS-u. U samom tramvaju nema kontrole.

edit: oni koji imaju karte provlače ih kroz isti ulaz na peron
 
VAL = Véhicule automatique léger

Pariska metro linija 14 uopste nije VAL nego klasicni teski metro

Gume su fr izum koji polako izlazi iz upotrebe jer su vraski skupe a i Michelinu se ne isplati da ih proizvodi. Imali su bolje ubrzanje i bolje su kocile ali te prednosti su vremenom izgubile.

Sve pariske linije su polu automatizovane (osim linije 10) gdje vozac samo otvara i zatvara vrata. Linija 14 je skroz automatizovana a linija 1 je u procesu automatizacije.

Ljudi koji rade na liniji 14 rade vise poslova u isto vrijeme. Prodaju karte a mogu i da voze vozove ako se desi neki kvar i naravno da imaju vecu platu.

Skoro sve nove metro linije su bazirane na tehnologiji CBTC to jest sve su skroz automatizovane.
 
direktor":37w3if3e je napisao(la):
Fora sa pantografom je sto ti trba veci tuneli sto znaci skuplje ,treca sina za napajanje znaci manji tunel manje para.To se vidi na londonskom metrou zato imaju nakav oblik vagoni da sto manje kosta listaj te temu malo sve je to vec davno apsolvirao i objasnio nas clan 2012 :)

Pa onda poruce nove vagone koji ne mogu da udju u taj tune. To im se vec jedanput desilo. A takvi vagoni skuplje kostaju.
 
dziggy":25791f74 je napisao(la):
al zato nemaju gume

мислим да систем са гумама и није лош. мислим, не би га градили толико Французи да није лош. имаш овде предности и мане тог система. што се мене тиче, може да буде и са гумама само да је денивелисан
 
Драго ми је да су форумаши почели да истражују различите технологије транспорта, да им мерило не буду једино Београдски трамвај са застарелим системом управљања и сигнализације, неодговарајућом инфраструктуром на раскрсницама и окретница итд. те Јовинов план метро-а.

Када сам напомунуо ВАЛ, мој став је више био везан за аутоматизовани метро, са капацитетом који одговара стварним потребама, него на коришћењу гумених точкова. Највећи трошак метроа су станице, тако да метро са краћим станицама значајно смањује трошкове. Треба имати у виду да већ имамо око 80% инфратруктуре за масовни превоз регионалним железницама, и да у Београду преовлађују стамбени објекти са 2-8 спратова. Даље повећање густине становања никако не треба да нам буде циљ, него да што пре поставимо основу за нове урбане зоне, где комуналну и сву осталу инфраструктуру можемо градити јефтиније, на почетку, и од нуле.

А сами системи са пантографом, тамо где се примењују најчешће се примењују због компатибилности возила и технологије са у свету најкоришћенијим, што аутоматских значи већи избор при набавкама и капиталним инвестицијама. Често је и питање компатибилности технологије са трамвајем или регионалном железницом, који већ постоје. Такође, омогућава се и вишенаменско коришћење инфратруктуре (на пример, ноћу се превлаче теретњаци), а одржавање је знатно лакше и безбедније по раднике. У условима снега и ледене кише нема оних проблема као са трећом шином (која мора да се загрева). И у самом депоу је рад лакши и безбеднији.
 
U Oslu imaju i pantograf van tunela i treću šinu u tunelima.


Pogledajte prvi minut ovog videa
Na početku se vidi prelazak sa napajanja trećom šinom na pantgrogf, a promena traje oko 20sek

[video]http://www.youtube.com/watch?v=WYleLB87g_o&feature=player_embedded[/video]


Evo i iste te stanice zimi i menjanja sistema napajanja. Gledajte od 50 sekunde

[video]http://www.youtube.com/watch?v=zn7QHRODPjw#t=00m15[/video]


Ja inače jako dugo nisam znao da se uopšte sistem napajanja menja jer to kao putnik ni ne primetiš.

Bitno je sistem u Oslu uopšte ne zahteva pantograf u tunelu niti treću šinu van tunela, a to isto može u Beogradu da se uradi. Bulevar bi ostao isti kao sad. Znači, ne moraš nikog da učiš da ne prelazi ulicu i da ne dira treću šinu.
 
Lepo ali nauci srbina da ti ne parkira na sine i da ne blokira iste u vidu strajka :rolleyes:
 
Једна од најраширенијих предрасуда о Метро-у која преовлађује на овом форуму, је да потпуно издвајање трасе од друмског и пешачког саобраћаја значи систем који је поуздан и перфектно функционише. У тунелима је могуће изливање канализације и продор подземних вода (читав низ тунела на Железницама Србије), могућа су исклизнућа из различитих разлога ( најчешће на скретницама, погледајте трагове исклизнућа трамваја у целој Немањиној), могуће је постојање лаганих вожњи које се годинама не отклањају (Железнице Србије, трамвајски систем пре ремонта), могуће су техничке неисправности због ниских стандарда одржавања (Сетите се 90-тих), могуће је да осветничка власт намерно запостави систем претходне власти (случај Беовоз), лош избор кадрова за најодговорније позиције оперативног управљања (ГСП, ЖС).

Многи ће мислити да баксузирам, али све ово чини систем, и то су ствари које се дешавају и у свету. Замислите шта се дешава када у Каракасу метро не дође 15 минута :/
 
milanche":4laabc2e je napisao(la):
Ne radi se uopste o brzini mertoa i njegovoj ucstalosti, vec o osnovnoj prednosti takvog sistema a to je da je potpuno nezavisan pa i od pesaka koji prelaze ulicu. Zamisli posle nekog koncerta u Areni kad izadje 20000 ljudi i krene da pretrcava ulicu da dodje do stanice. Tu metro gubi funkciju i prednost svoju. Ako vec hoce po zemlji da vode metro a da pritom bude nezavistan onda se mora uraditi podzemni prolazi ili nadzemne pasarele.
Ono sto mene zanima kod nadzemnog dela linije, ako su im stanice kao kod tramvaja (slicne), kako se resava kontrola ulaza, naplate? NIje valjda da ce kontrola morati da ulazi i u metro :lol:
Inace danas sam imao slobodnog vremena pa sam skicirao deo trase na nbg jer me je zanimalo kad se nacrta u razmeri da vidim koliko je izrazeno to spustanje ispod ulica i da li se stice utisak kao kod "rollercoastera". Na dnu je presek po osi metro trase na delu nbg-a. Crveno je nadzemna trasa, zuto podzemna. Pad rampi je 8% i visina od donjeg nivoa podvoznjaka do gornje kote ulice je 7m, a do "plafona" 5m.

Ponasacu se u skladu sa sopstvenom realnoscu, a to je da sam potpuni laik (koji se manje-vise uspesno informise "u hodu"). Neka je sve u najboljem redu na ovoj trasi. Ali, zaista ne znam ko moze da poveruje da je u bilo kom smislu bolje i toliko isplativije da taj buduci "neksezove" metro nakon prolaska ispod raskrsnice sa Bulevarom umetnosti izlece na povrsinu (kod Merkatora), pa istog trenutka, kada je kompozicija jedva cela izbila na povrsinu, ponovo ponire (do kruznog toka)! :rolleyes:
 
"Overhead pantographs are sometimes used as alternatives to third rails because third rails can ice over in certain winter weather conditions. The MBTA Blue Line or the Wonderland Line uses pantograph power for all of its surface route. The entire Metro systems of Barcelona, Shanghai, Hong Kong, and Seoul use overhead wiring and pantographs."
http://en.wikipedia.org/wiki/Pantograph_(rail)#Metro_systems_and_overhead_lines
 
milanche":2u0hjin8 je napisao(la):
Ne radi se uopste o brzini mertoa i njegovoj ucstalosti, vec o osnovnoj prednosti takvog sistema a to je da je potpuno nezavisan pa i od pesaka koji prelaze ulicu. Zamisli posle nekog koncerta u Areni kad izadje 20000 ljudi i krene da pretrcava ulicu da dodje do stanice. Tu metro gubi funkciju i prednost svoju..

Na primer jedna ovakva stanica kao u Portu bi donekle resila taj problem:
http://cdn.c.photoshelter.com/img-get/I0000dAm781rBcQc/s/750/750/IDM4685.jpg

Neosporno je da je potpuno podzemni metro bolji. ALi da li Beograd ima novca za tako nesto, i cak i ako ima cega bi sve trebalo da se odrekne zarad toga. Takodje treba uzeti u obzir da bi pravi metro sa svojim kapacitetima zauvek ostao gubitas koji bi se dotirao iz gradskog budzeta i to se mora uzeti u obzir kada se govori o ceni.

Mislim da niko ni ne razmislja o javnom saobracajnom sistemu koji bi potpuno ukinuo nadzemni saobracaj, kao sto je to u Becu, gde preko dana izgleda kao u BGu nocu. Radi se na tome da se oslobode mesta najveceg zagusenja, kao sto je to bio bulevar Vojvode Misica, sto ce resiti novi most, i Brankov most uz Brankovu ulicu sto bi trebao da sredi LRT.
 
Bulevar Zorana Djindjica nema sirinu za ovako nesto ka ovde,to bi bilo jedino izvodljivo na stubovima ili pod zemljom.
 
Vrh