Šta je novo?

Autoput Miloš Veliki / A2: Beograd-Požega-Boljare (Koridor 11)

19.07.2016. Obrenovac, izgradnja mosta preko Kolubare...

i pogled prema Ubu...

 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=397521#p397521:2sska21y je napisao(la):
Earthmoving » Pet Jul 15, 2016 1:44 pm[/url]":2sska21y]E sad zavisi šta je domaće :)
Ako gledamo Srbiju to je bio "14 Oktobar" Kruševac http://www.14-oktobar.co.rs/
i nešto malo kombinirki koje je proizveo IMT na Novom Beogradu
Ako gledamo celu ex Jugoslaviju tu su još bili i:
crnogorski "Radoje Dakić" http://www.snp.co.me/strana.asp?kat=1&id=1818 , http://kodex.me/clanak/29443/radoje-dak ... -osnivanja
Ljubljanski "Skip" koji je proizvodio kombinirke i mnogi i danas ove mašine zovu tim imenom - Skip
Hrvatski "Đuro Đaković" iz Slavonskog Broda http://www.duro-dakovic.com/about_us/hi ... fault.aspx , https://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%90uro ... olding_d.d.

Ja sam nešto malo o tome pisao, više sam pratio celokupnu svetsku priču. Ali je jasno da je ideja Jugoslavije bila da sama proizvodi te mašine, da ne mora da ih uvozi i bude u tom pogledu nezavisna. Četso su kupovane licence od vodećih svetskih proizvođača i po njima pravljenje mašine. Dosta 30,40 godina starih utovarivača (ULT-ova) i buldozera (TeGejaca - TG) "14 Oktobra" i bagera točkaša "Radoja Dakića" se i danas mogu po Srbiji naći da rade. Znači da su mašine pošteno radile posao.
file.php

Sve te fabrike bi mogle i dalje da proizvode da je ostala kontrola uvoza kao u doba Milke Planinc. :lol:
Tada se štitila domaća proizvodnja , nekad i na štetu svih ali opet se očuvala radna mesta.
Mašine se nisu bitnije menjale tako da ugradnjom savremenih dizel agregata i unapređenje na komforu rokovaoca domaća industrija građevinskih mašina bi imale i danas prođu. Srećom danas postoji velika ponuda svih komponenti tako da nema potrebe za njihov razvoj već samo kupovina i ugradnja u domaćim pogonima.
 
I ja slično mislim.
Moja odokativna procena je da u Srbiji trenutno godišnje može da se proda oko 200-njak novih mašina: kombinirki (50-100), utovarivača (20-30) i skid steerova tj mini utovarivača (10-20), bagera (15-30) i mini bagera (20-30), buldozera (15-20), grejdera (10-20), valjaka raznih vrsta (20-30). Možda 200-njak viljuškara. Postoji 10tak ozbiljnih firmi koje se bave prodajom novih mašina i servisiranjem vodećih svetskih proizvođača. Zapošljavaju ukupno 200-300 ljudi.
Ranije su u zemljama istočnog bloka fabrike koje su poroizvodile tenkove često proizvodile i buldozere. Takođe industrija građevinsko-rudarske opreme je nastala od industrije poljoprivrednih mašina i od nje se odvojila 1950-ih usled rasta tražnje za građevinskim mašinama. Iako je zadnjih pola veka bilo konstantnih promena, suština ovih mašina se nije menjala zadnjih 5o-tak godina. One su sad našminkanije (bolja farba, LED svetlo, lepše linije,), manje troše goriva (hidraulične pumpe promenjive zapremine, motori), manje izduvnih gasova (trenutno važeće regulative: američki Tier IV final i evropski Stage IIIB, mada je pitanje dal je ovo razlog ili da se sačuva monopol i uspore kineski i drugi proizvođači), veći komfor rukovaoca (džojstici, klima, udobnija sedišta i kabine), veća pažnja na bezbednost i zdravlje rukovaoca (dozvoljena buka u i oko mašine, oprema na mašini: kočnice se aktiviraju čim padne pritisak u sistemu, alarmi, sigurnosno zaustavljanje i upravljanje u slučaju kvara, ojačanja kabina od pada materijala na krov i prevrtanja FOPS/ROPS...)
Poenta je da nisu to neke ključne, revolucionarne promene čiju brzinu naš eventualni proizvođač ne bi mogao da prati. Sa par stotina mašina i viljuškara godišnje ne bi bio nešto spektakularno bogat ali bi mogao biti profitabilan i zapošljavao bi recimo 1000 radnika, što je opet veća zaposlenost nego ovih 200-300 u uvozničkim firmama, te bi se za tolko smanjila nezaposlenost . Zbog fixnih troškova, domaći proizvođač bi na slobodnom tržištu bili skuplji od velikih stranih proizvođača (nisu isti fixni troškovi Caterpillaru koji godišnje proda desetine hiljada mašina i nekome ko bi prodao koju stotinu, jer kad se troškovi dodele većoj količini jedinica, fixni troškovi budu manji po jednici proizvida. Varijabilni troškovi bi takođe bili viši ali iz drugog razloga jer veći proizvođači mogu na veće količine ugovoriti niže cene komponenti. Recimo Cummins će prodati po nižoj ceni motor onome ko kupi 10000 njegovih motora godišnje nego onome ko kupi 100). Tako da ako želimo da izbegnemo situaciju borbe Davida protiv Golijata, morali bi za vrednost kolko je domaći proizvod iz navedenih objektivnih razloga skuplji, imati carinu. Takođe carina bi čuvala da domaću industriju ne unište damping, snižene cene po kojim se veliki otarasuju proizvoda na kojim su već u profitu pa žele da se reše zaliha. Sada je carina na uvoz mašina van EU 10%, na viljuškare 5%, a za uvoz iz EU je 0%. Zanimljivo, carina EU na kineske proizvođače je takođe 0%, ali retko koji kineski proizvođač zadovoljava propise Stage IIIB. U sadašnjoj situaciji sa 0% carine iz EU (a tu spadaju i američki, japanski, korejski, kineski... i svi drugi proizvođači koji imaju fabriku ili sklapaju delove u EU) Srbija praktično umesto svojih proizvođača štiti tuđe proizvođače. U ovakvim uslovima, sa malim tržištem Srbije, teško je očekivati da postoje uslovi za postojanje domaćeg proizvođača. Ako bi postojala zaštita domaćeg tržišta u vidu realne carine, uslovi bi postojali, kao što su i ranije postojali (za vreme 14 Oktobra, Radoja Dakića) za postojanje domaćeg proizvođača koji bi zadovoljavao domaće potrebe. Naravno new world order ekipa vam to ni po kuju cenu neće dati.
A Žika je potpuno u pravu što se tiče komponenti. Većina njih danas uglavnom sklapa mašine od kupovnih komponenata. Npr kupuju motore: Cummins, Perkins, Deutz, Deere (takođe Caterpillar, Komatsu... imaju svoje), a za manje recimo Yanmar, Isuzu.... Transmisija, diferencijali su uglavnom nemački ZF, italijanski Carraro za manje i srednje mašine, američki Meritor... (veliki proizvođači prave svoje), japanske hidraulične pumpe i ventile (Kawasaki, KYB...japanci su najbolji u hidraulici i bagerima još od 1970ih), američke.. a veliki često prave svoje. Slično važi i za ostale komponente: klime, sedišta, akumulatore, elektroniku, gume...

Stoga, mi bi mogli imati fabriku koja bi sklapala ove mašine. Ona bi moga biti podeljena u par divizija: 1. traktori : poljoprivredni traktori, kombinirke, utovarivači, skid steerovi (mini utovarivači), 2. guseničari: bageri i mini bageri, buldozeri, tenkovi, 3. valjci (prilično jednostavne mašine) i grejderi, 4. viljuškari.

Ako bi uz to država štampala godišnje recimo 150 miliona evra u dinarskoj protivvrednosti (ili 0,5-1% ukuone novčane mase) za izgradnju puteva sledećih 20 godina dok se ne izgrade svi autoputevi po Srbiji, ova fabrika bi imala sigurne poslove narednih 20 godina. Posle toga bi proizvodila za održavanje puteva i zamenu dotrajale mehanizacije. Takođe, državni rudnici poput EPS-ovih bi trebali kupovati te domaće bulozere i grejdere, Srbijašume (buldozere, bagere, grejdere), komunalna poreduzeća opština i gradova (kombinirke, bagere, grejdere, skid steerove), putari, kamenolomi, separacije (sve vrste ovih mašina), skladišta viljuškare... Imali bi poprilično sigurno i isplanirano tržište koje su potrebe, šta će da se radi te godine i koje su time potrebe. Ovako se inače radi svuda u svetu, i u SAD i u EU i u Kini, Japanu... svugde se zna kolko mašina i za šta če trebati tekuće godine i ljudi to uglavnom nabavljaju na kraju zime ili leta. Samo kod nas i drugih banana država je haos, ništa se unapred ne zna, pa kupcima uvek treba mašina za juče. To otežava poslovanje, zalihe, naplatu, skladištenje mašina.. i diže troškove.

Međutim Srbija nije ni ekonomski, ni drukčije suverena, pa ovaj scenario trenutno nije izvodljiv. Jedino što je sada realno su fabrike proizvodnje nekih od komponenata, ali oni izvlače pare iz zemlje i plaćaju radnike mizerno, a pitanje je i da li će ostati kad istekne period dogovren subvencijama vlade datim za njihovo privlačenje u Srbiju. Opet kažem, ovakav model je nesiguran (dokle će ostati), skup (država plaća za njihov dovođenje) i eksploataotrski prema našim radnicima (niske plate i ostalo), isisava kapital i profit iz Srbije u zemlje gde su im gazde... a ne mora biti tako jer kao što sam gore naveo postoje relativno sigurni poslovi za ove mašine koji će uvek postojati, kao i projekti koji će sigurno konzumirati ove mašine.
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=398249#p398249:31vuqwzi je napisao(la):
plećko » Uto Jul 19, 2016 10:59 pm[/url]":31vuqwzi]19.07.2016. Obrenovac, Veliko polje, nadvožnjaka kod deponije...

Može i ovako popločavanje/betoniranje kanala. Doduše kod nas nisam viđao ovakve mašine, a i ovaj naš kamen mi lepše estetski deluje :)
 
Sreća pa se ti ništa ne pitaš!

Послато са SM-J710F уз помоћ Тапатока
 
nemojte samo da sklapamo masine i traktore.
gledao sam 30 godina kako se "radilo" i ne bih nikada kupio od naših ni trimer za travu.
takav, nerad, pijančenje, bežanje sa posla, lopovluk, amaterizam i izmišljena bolovanja teško da bi danas čovek mogao da shvati.
ne daj bože da oni sklapaju nešto jer bi mogli ozbiljno svojim proizvodima ugroziti opštu bezbednost.
danas i državu vode nesposobni a o firmama da ne pričam. sposobni rade u dobrim privatim kompanijama.
a da svi plaćamo skuplje proizvde da bi se hiljade ljudi igralo proizvodnje i pokušavali da nešto naprave stvarno nije u redu.
teško je i uzaludno takmičiti se sa kinezima i da smo bolji,ne može ni zapad već izmišlja stalno neke nove standarde a prosečan srpski radnik malo sa kime može da se takmiči.
 
Naš trimer recimo košta 150 evra. Kupuješ od naših i oni posle od dela tih para kupuju tvoj proizvod od tebe i ti imaš prihode recimo 500 evra. Onda odlučiš da promeniš i ne kupiš od našeg nego od stranca jeftiniji trimer za recimo 100 evra. Svi kupuju jeftini strani niko od našeg. Naš zatvara proizvodju. Isto i ostali naši proizvođači Sada oni nemaju para da kupe ono što ti prodaješ. Prihodi su ti pali na 50 evra. Sada ti je i ono od 100 skupo i ne možeš da ga više kupiš.
Tada shvataš da si sam sebe zeznuo, da si pogrešio što si mislio da su cene, tj najjeftinija cena bile dobar pokazatelj šta treba da radiš, jer si na kraju lančano i ti izgubio svoje prihode. Tj Milisav
 
a možeš to posatrati i ovako.
kupim lošiji kamion/mašinu za 30k € od moje konkurencije u evropi koja kupi bolji kamion/mašinu sa dužom garancijom za manje para (jer mene država opljačka na carini).
moj se kvari, troši više, dok njegov odlično služi.
tako ja postajem nekonkurentan u svom poslu u odnosu na konkurenciju iako radim vredno i pametno kao stranci jer kupujem domaće i štitim mog nesposobnog komšiju koji ne voli da radi ali voli da pije i ne ume da proizvede bolje od stranca ali sve zna najbolje.
tako i on mene vuče na dno, i onda oni sposobni odu preko granice da se ne bi i oni propili i u takvom stanju smišljali teorije zavere i ko nam je sve kriv što smo siromašni.

neka ja bih ipak ovako.
kupim domaće ako je na sličnom nivou cene i kvaliteta kao strano.
ako nije, kupim strano.
onda će moj komšija da pravi samo ono što ima smisla ili će prekopirati to strano pa praviti jeftinije ako je moguće.
neće moći mnogo da proizvede od gvožđurije jer tu azija šije ceo svet, pa će se preorjentisati na nešto što ima smisla.
poljoprivreda (zdrava hrana i lekovito bilje), obrazovanje i za strance, softver, turizam, medicinske usluge... ili npr na proizvodnju vode (svakako se više isplati transportovati domaću vodu, nego je uvoziti).
kuba je pod sankcijama i ne mogu bog zna šta da proizvedu. ali im to ne smeta da imaju ubedljivo najbolju medicinu na svetu (20god ispred zapadne koja se svodi na maksimizaciju profita a ne na maksimiziranje izlečenja) i jedno od najboljih obrazovnih sistema u svetu.

a mašine, i tehničku opremu ne vredi proizvoditi već raditi na njihovom prilagođavanju domaćem radniku / korisniku koji ne zna engleski ili softveru koji ih čini još boljim...

ovo je 21 vek i nije problem proizvesti, već prodati, tj biti bolji od svetske konkurencije.

što se tiče puteva, toliko imamo nezaposlenih i dokonih, i onih na izmišljenim radnim mestima da bi sa pijukom i lopatom uradili više nego ovi koridori što se rade. ne trebaju nama mašine, nego snaga da pokrenemo neradnike koje nam sede na grbači i sisaju ono malo zdrave krvi.
a da uzmu četkicu za zube i malo briskaju 8 sati dnevno, mogli bi da jedemo sa pločnika koliko bi čisto bilo.

samo pomislite da imamo bar 200.000 zaposlenih koji primaju pare na izmišljenim radnim mestima.
to je ako uzmemo proporcionalno oko 50.000 u beogradu. BG ima 1.5M ljudi, dakle to je svaki 30ti čovek.
to je dakle bar 1 čovek u svakoj zgradi.
pomislite šta bi taj čovek mogao svaki dan 8 sati da uradi za tu zgradu, kada ga već plaćamo.
 
Kako možeš biti nekonkurentan u izgradji autoputeva :) Auto put je „prirodni monopol“ kao i pruga.
I nemoj da te izgled vara. Pre 20 god i kineske fabrike su bile spolja ružne ko naše stare al su se u međuvremenu našminksle. Ali ako i danas imamo mašine od „14 Oktobra“ koje rade 30, 40 godina nakon što su proizvedene, onda su te naše mašine bile dobre i isplatile su sebe višestruko vlasnicima. I one su mogle izgraditi ovaj auto put, kao što su i gradile naše prve autoputeve pre pola veka. Ok je IT ali on nam ne može zaposliti kao što vidimo sve ljude. Nezaposlenost nam je konstantno 15-20% ljudi odlaze jer nema posla pa mora se nešto i proizvoditi, a ne sve uvoziti da bi se ona smanjila. Nismo mi svi baš pijanice, lenji i glupi da ne bi mogli da proizvedemo neku građevinsku mašinu. Ovako smo siromašni a pare nam odlaze: plaćamo strane izvođače, plaćamo strane kredite, uvozimo mašine... Ako smo siromašni valjda treba da sačuvamo kući neke pare a ne sve da dajemo u inostranstvo i siromašimo zemlju.
 
Kao kupac novog imt traktora žao mi je samo što nisu pirotski ranije....


A pri tome u zemlji kao što je naša i sa našim okruženjem imt nije smeo da propadne.

Послато са SM-J710F уз помоћ Тапатока
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=398508#p398508:me6g3cnu je napisao(la):
plećko » 22 Јул 2016 08:49 am[/url]":me6g3cnu]Ne znam šta se dešava sa photobucketom
Сад се виде слике, имаш укњижене плусићће.
Па што не постављаш слике директно на сервер форума ? Много је лакше и сигурније.
 
problem gradjenja AP kod nas je sto ako ga gradite iz budžeta, svaka vlast ucenjuje izvođača, uzima partijski reket, obično 30% i razvlači plaćanje što direktno gura izvođača u problem ili bankrot.
i onda se radovi čas rade, čas prekinu, kasni se sa isplatama radnicima i onda imaš naravno najgore radnike jer oni bolji odu i zidaju za onoga ko ih redovno plaća.
kad rade privatne strane kompanije kojima njihove banke direktno daju novac, toga nema ili ima manje, pa je put i jeftiniji i brže se radi a i radi se kvalitetnije i u rokovima koji su dati, posebno kad i nadzor rade stranci .

zato je veliko pitanje da li smo mi sposobni da napravimo nešto svoje, jeftino i kvalitetno.
optimista sam pa verujem da stvari mogu biti bolje ali činjenice poslednjih par decenije nažalost govore suprotno.

što se tiče radnih mesta, kod nas postoji čudno mišljenje da je bolje da postoji radno mesto koje pravi gubitak nego da ga nema.
i onda imamo paradokse da nam radi železara zbog 5.000 radnika i da pravi gubitak koji je veći nego da isplatimo njihove plate 15.000 ljudi.
a ovih 5.000 ide na posao, znoji se, radi kako tako, i misli da je korisno a ustvari pravi svima nama štetu i da lje siromašimo.
isti slučaj je sa JAT-om, železnicama, pa i EPS-om i svim drugim gubitašima.

ja mogu iz hobija da pravim nešto i da budem i neefikasan i da pravim puno škarta i da mi kvalitet proizvoda bude loš. to je hobi, kao igranje fudbala sa drugarima ispred zgrade. to radite iz zabave. i nema zamerke jer radite za džabe.
ali na radnom mestu morate biti profesionalci i uslov da vaše radno mesto uopšte postoji i da vam neko plati taj rad jeste da je to što napravite konkurentno u svetskim razmerama ili bar na domaćem tržištu ali sa slobodnim uvozom robe iz inostranstva.
ako to ne možemo da postignemo, onda taj biznis nije dobar i moramo da smislimo drugi.

sirotinja mora tri puta da razmisli pre nego što uloži svoj dinar. bogati mogu da dozvole sebi rizik da ulože i u nešto što nije profitabilno zbog imidža, i da pogreše. sirotinja kojoj mi pripadamo nema taj luksuz. zato pamet u glavu, i pravimo samo puteve koji imaju ekonomsku opravdanost i ulažimo samo u fabrike koje donose profit. ne živi jedan narod od postojanja radnih mesta već od zarađenog novca na profitabilnim radnim mestima.

mi imamo radnike (većinski) koji očekuju da im država nađe posao i uposli ih sa sadašnjim znajem kojeg su stekli u mladosti a pola tog znaja su već zaboravili do 30te.
i ne žele da se edukuju jer je to teško, već da im se nađe posao "u struci" koju su izabrali tako što je najbolji drug/drugarica izabralo/a to pa da imaju društvo ili je škola bila blizu. dakle nemaju sklonosti ni talenta za to ali su uspeli da završe i sad očekuju od mame (države) da im nađe dobro plaćen posao i da se ne radi mnogo, da imaju puno odmora i fleksibilna bolovanja. i naravno da mogu da stignu da se dopisuju i proveravaju FB na poslu. to je zemlja dembelija koja je postojala kod nas ali zato smo se zadužili toliko i sad smo u čabru i svi koji vrede beže od nas.
jer poslovica kaže "možeš pobeći od realnosti, ali ne i od posledica te realnosti"

bitka za posao nije lokalnog karaktera već globalnog. kinezi, indijci i ostali azijati rade po 14 sati za male pare, u nekim zemljama deca rade prisilno i vi morate da se sa njima takmičite ako mislite da imate budućnost i radno mesto. sutra će ta bitka biti za hranu i posebno za vodu.
moramo biti ili vredniji ili pametniji od njih ili raditi ono što oni još ne rade ili im se ne isplati da rade odande za ceo svet.
mi možemo proglasiti Filipa Krajinovića za svetskog No1 i organizovati interne turnire na kojima samo naši mogu da učestvuju i on možda bude najbolji. ali realnost je da je samo Nole najbolji jer na svetskom slobodnom tržištu pokazuje da je najbolji.

tako je i sa proizvodnjom mašina i sa izgradnjom puteva i sa svim drugim.
 
[/quote]
Па што не постављаш слике директно на сервер форума ? Много је лакше и сигурније.
[/quote]
Zadnje dve sam stavio direktno ali sam se plašio da su prevelike... Ali nisu staju...
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=398617#p398617:1t1w9c50 je napisao(la):
plećko » 23 Јул 2016 12:32 pm[/url]":1t1w9c50]
Па што не постављаш слике директно на сервер форума ? Много је лакше и сигурније.
[/quote]
Zadnje dve sam stavio direktno ali sam se plašio da su prevelike... Ali nisu staju...
[/quote]

До 2 мб се могу постављати слике на сервер форума без проблема. Мени је пар пута прихватио и слике од 2,2 мб :)

Кад желиш некоме да одговориш и при томе да цитираш његову поруку или део поруке, кликни у десном горњем углу на оне две запете у квадрату и одмах добијеш цитирану поруку и пишеш испод оног "квоте"
 
Da li neko ima neku noviju mapu ovog koridora sa obeleženim deonicama,koje se grade,koje tek treba da se grade i slično?Ne bi bilo loše da na deonicama koje se grade stoji u procentima dokle se došlo sa izgradnjom i rokom završetka za tu deonicu.To bi mi mnogo olakšalo praćenje ove teme.Na prethodnih nekoliko stranica nisam našao.
 
Preljina-Pakovrace , tih 10km je sledeca bitna deonica. Zasto se ovaj auto-put tako sporo ugovara? OK ,pare,ali vec 3 godine nije ugovorena nova deonica.
 
Biću realan i nepristrasan da kazem. Meni ovaj auto put ne treba ni za sta. Ali je bio veći prioritet od onog ka Bugarskoj sigurno. A mozda čak i od nekih delova ka Makedoniji. Ne zbog pravca ka Crnoj Gori i bla, bla, bla,...Nego zbog toga što je Ibarska magistrala put gde se dešava najviše saobraćajnih nesreća. Sve i da taj auto-put ne bude finansijski isplativ, mnogo će više značiti da se smanji broj loših situacija u saobraćaju, pošto će se putovati bezbednijom saobraćajnicom koja povezuje glavni grad sa Šumadijom i Zapadnom Srbijom.
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=398928#p398928:9aa24kla je napisao(la):
gygy11 » 26 Jul 2016 01:29 am[/url]":9aa24kla]Preljina-Pakovrace , tih 10km je sledeca bitna deonica. Zasto se ovaj auto-put tako sporo ugovara? OK ,pare,ali vec 3 godine nije ugovorena nova deonica.

Meni je od samog početka čudno što se ta deonica nije našla u istom "paketu" koji rade Azerbejdžanci. Deonica je kratka ali bi se u startu rešio obilazak oko Čačka, gde su i najveće gužve i izgubi se puno vremena. Potpino je glupavo da deonica bude u "paketu" Preljina-Požega, trebala bi da bude apsolutni prioritet i prva sledeća koja če biti otvorena nezavisno, možda čak i pre završetka deonice Obrenovac-Beograd, jer troškovi za njenu izgradnju relativno nisu visoki.
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=398942#p398942:2ruskfyz je napisao(la):
Blade » Tue Jul 26, 2016 9:47 am[/url]":2ruskfyz]Biću realan i nepristrasan da kazem. Meni ovaj auto put ne treba ni za sta. Ali je bio veći prioritet od onog ka Bugarskoj sigurno. A mozda čak i od nekih delova ka Makedoniji. Ne zbog pravca ka Crnoj Gori i bla, bla, bla,...Nego zbog toga što je Ibarska magistrala put gde se dešava najviše saobraćajnih nesreća. Sve i da taj auto-put ne bude finansijski isplativ, mnogo će više značiti da se smanji broj loših situacija u saobraćaju, pošto će se putovati bezbednijom saobraćajnicom koja povezuje glavni grad sa Šumadijom i Zapadnom Srbijom.

Samo da ne zaboravimo da je K10 prema Bugarskoj i prema Mak i dalje Gre MEDJUNARODNI put, i da smo za to dobili i kredite (ne znam da li su povoljni), tako da je taj prioritet ipak malo veci

Ja retko idem Ibarskom magistralom, pa cu isto tako biti realnan i nepristrasan da kazem da nam taj put i nije neophodan kao autoputsko resenje.
 
Bez obzira na autoput, Ibarsku treba proširiti na 2+2 do Stepojevca i denivelisati neke raskrsnice na toj deonici, Vranić, Šiljakovac, Barajevo.
 
tragac":flob1u47 je napisao(la):
Bez obzira na autoput, Ibarsku treba proširiti na 2+2 do Stepojevca i denivelisati neke raskrsnice na toj deonici, Vranić, Šiljakovac, Barajevo.
+1
 
Vrh