Šta je novo?

Unutrašnji Magistralni Poluprsten, Most preko Ade - [Magistrala]

Sinoć sam dao prioritet novoj epizodi Top Gear-a :p pa nisam ispoštovao gradonačenika na Utisku nedelje, ali sam samo uspeo da čujem da most košta 140ME.
Ako toliko košta, zašto onda više plaćen, bar po papirima koje je od Grada na uvid dobila DRI? :)
 
Evo malo boljeg pogleda na mesto gde UMP treba da izađe pored stadiona, kao i na prostor kojim bi prošla ulica Milutina Ivkovića. I to iz 1977..

jna.png
 
A pa to ne može da se gradi! Ne dam plato ispred južne tribine! :shok:
 
Homer Jay":3r9fro23 je napisao(la):
Đilas tvrdi da mos' kao mos' košta 140, a zajednos sa silaznim i ulaznim rampama 160. Kada se dodaju pristupni putevi planirani u skorije vreme (relacija Tošin bunar-Hipodrom), to dođe oko 450 miliona evra, ali ni da to nije konačna cena jer će se, kao što ga je već MilisaV lepo citirao, tu uvek nešto graditi. Konkretno, on je pomenuo tunel Senjak. Autokomandu i Bulevar patrijarha Pavla, ali je i dodao "ko zna šta će neko narednih godina isprojetovati" (u smislu šta će se sve kačiti na ovu deonicu UMP-a).

Budući na buku koja se podigla prethodnih meseci, bilo je očekivano da će iz grada kad tad početi da pričaju o ceni mosta, ali da žele da je minimiziraju raščlanujući ga na sastavne delove (toliko most, toliko rampe, toliko petlja jedan, toliko petlja dva...) - uglavnom, manje-više je potvrđena suma koja se pominjala ovde na forumu.
Blagi spin.Ispade most 140 a pristupne petlje 20 milki a ne pominje petlju radnicka i Jurija Gagarina+tramvajske sine.Nego ispade da tih 450 su neki putevi tamo negde iza 7 brda i gora.

@reljo Sava river crossing EBRD 2005te godine stavio cifru 343 miliona eura.Oni to racunaju zajedno sa mostom jer je jasno da ti putevi ne bi bili gradjeni da nema mosta.

Sava River Crossing
Country: Serbia
Project number: 34913
Business sector: Municipal and environmental infrastructure
Public/Private: Public
Environmental category: A
Board date: 29 Nov 2005
Status: Signed
PSD disclosed: 22 Sept 2005


http://www.ebrd.com/pages/project/psd/2005/34913.shtml

The EBRD provided a €130 million loan to help the City of Belgrade construct the newly-opened Ada Bridge, which is the largest cable bridge supported by a single pylon in the world. With its 200-metre tall needle-shaped pylon in the middle, the asymmetrical structure has already become a landmark feature of the Serbian capital, representing a modern international city and greeting residents and visitors alike.

“The construction of the new bridge is part of a larger modernisation of the road network in Serbia’s capital,” says Hildegard Gacek, EBRD Director for Serbia. “For this, the EBRD teamed up with the European Investment Bank (EIB), which lent an additional €160 million to finance the access roads leading to the bridge. The bridge, which is currently the biggest viaduct in the Balkans, is part of the city’s ambitious plan to build an inner city ring road.”

http://www.ebrd.com/pages/news/features/sava_bridge.shtml
 
svako prica svoju pricu, onako kako mu odgovara, pa tako i djilas. da budemo posteni prema njemu jasno je da je jedno cena celog projekta, tj ovog dela UMP-a, a nesto sasvim drugo cena samog mosta. to smo ovde milion puta prezvakali ali izgleda cemo jos milion... prosto, kao sto vucko gore kaze, pristupni putevi i petlje se ne bi gradili da nije mosta ali to je onda prica o odluci graditi UMP ili ne, dok je cena mosta po djilasu 140 miliona i u kontekstu toga mozemo samo pricati da li je za tih 140 miliona mogao da se napravi skromniji most slicnih kapaciteta. i tu je jasno da je mogao ali estetika ima svoju cenu i mi smo to ovde platili.

ono sto mene nervira sto se vise ne spominje 20 miliona za ubrzanje radova i nema nikakvog objasnejnja kome je i za kakve radove to placeno.. smesna cifra kada se svi ovde frljamo milijardama ali i sama po sebi dovoljna da se zapocnu ili zavrse neki drugi projekti koji kasne decenijama a ne nekoliko dana ili meseci
 
kako kaže Jovin most je sistem, prema tome ne može se gledati samo cena mosta nego se mora gledati cena celog sistema.

primer ne možemo gledati samo cenu gazele nego moramo gledati cenu od zmaja do bubanj potoka sa svim rampama.

ako bi tako gledali dugoročno bi bilo jeftinije da završimo prokop, ranžirnu kijevo, pa onda kružni tok oko zgrade današnje glavne železničke stanice i odatle most ka bul. m. pupina, sa sve sređivanjem starog sajmišta i spajanjem vladimira popovića i bul. n. tesle.

a u nekoj daljoj budućnosti napravimo most preko vinče i prugu oko kalemegdana skroz ukinemo.
 
Bravo Dišo :kk:

Krajnje je vreme je bilo da počneš da barataš sa fotkama na forumu :) Nego ko je ovaj majmun na kablu :p
 
blagoje":p0o7l3o5 je napisao(la):
JohnyBgood":p0o7l3o5 je napisao(la):
Ali taj glupi tunel JAKO komplikuje Autokomandu dovodeci tu jednu siroku ulicu, dakle zestoko poskupljuje samu petlju, a jos plus sam po sebi kosta 100-ak miliona evra. Dvostruki profil Sozine nesto malo manje od polovine duzine, plus ne mozes ti njega da izvedes TEK TAKO kod stadiona Partizana jer je ta ulica puno uza od tog profila - dakle eksproprijacije, rusenja, rampe.

Ne bih se složio, a evo i zašto. Ako pogledaš prvu sliku, videćeš da tunel izbija u visini južne tribine stadiona Partizana, a do tada su rušenja i eksproprijacija zanemarljivi. Odatle, pa sve do raskrsnice sa Dinarskom ulicom, ulica dr Milutina Ivkovića će biti izmeštena sa strane trase UMP-a isključivo na štetu platoa ispred južne tribine i teniskih terena "Partizan".

070626-s-06.jpg


Na tom mestu će, kao što se vidi na drugoj slici, širina UMP-a i ulice dr Milutin Ivković sa sve trotoarima i razdelnim ostrvom biti najšira i iznosiće 32.8 metara. Kao što se sa prve slike vidi, od raskrsnice sa Dinarskom ulicom pa nadalje prema Autokomandi na trasi UMP-a počinje nadvožnjak, a ulica dr Milutina Ivkovića se podvlači pod njega.

stadionmz.jpg


Širina nadvožnjaka je 20.8 metara i, ako pogledaš Google Earth, do kružnog toka na Autokomandi bi mogao da prelazi preko javnih površina bez ikakve potrebe za eksproprijacijom i rušenjem, dok bi se ispod odvijao saobraćaj kao i do sada. Na samoj Autokomandi, bi uz denivelisanje pravca Bulevara oslobođenja u odnosu na pravac Vojvode Stepe - Dr Milutina Ivkovića, legla petlja sa denivelisanim kružnim tokom i UMP nadvožnjakom iznad nje, slična petlji "Radnička" sa svim uzlazno-silaznim rampama neophodnim za povezivanje nivoa i pravaca, a kao što sam i ranije pominjao prilikom kalkulacije troškova druge faze UMP-a. I ovde bi, zbog prostora koji već zauzima kružni tok, eksproprijacija i rušenje bilo minimalno. Nadvožnjak UMP-a bi se dalje nastavio preko servisa na Autokomandi i gotovo paralelno sa autoputem do nove petlje u visini Šumica. Značajna eksproprijacija i rušenje se mogu očekivati tek na ovoj deonici. Kao što sam i ranije napomenuo, ova petlja, a koja bi bila nešto komplikovanija od petlje kod Arene, bi u značajnoj meri relaksirala saobraćaj na raskrsnici Bulevara oslobođenja i Južnog bulevara, time što bi se dobar deo saobraćaja iz Ustaničke ulice i sa i na autoput, a koji ne ide u ili iz centra grada, preusmerio na ovu petlju. Time bi prodisala i Autokomanda.

Sve ovo sto kazes po meni samo potvrdjuje procenu da bi SAM tunel sa povezivanjem na mrezu ulica kostao 100ak miliona evra. Ako je Sozina kostala 70, dve takve cevke ali duplo krace - to je to. Milankoviceva nece sama da se izmesti nego to treba platiti, kao sto ni Partizan nece dati deo svojih terena za dzabe. Znaci pregurao si i stotku dok si rekao keks. A uopste mi nije jasno sta si u saobracajnom smislu dobio, jer taj tunel nema nikakvog smisla dok se Autokomanda ne resi. A kad se ona resi, dobitak i nije neki, marginalno si skratio put od Banskih Brda do Vozdovca i Ustanicke. Uzgred, platoi oko stadiona i sportskih hala POSTOJE IZ DOBRIH RAZLOGA i nije to nekakva "Alajbegova slama" koja se moze tek tako krcmiti da bi neko sa Banovog Brda stigao do Ustanicke 5 minuta brze. I kamo srece da imamo pristojan plato ispred Narodnog pozorista u koga se sliva za nekoliko redova velicine manji broj ljudi od stadiona.

A sto se tice resenja Autokomande iskreno se plasim na STA bi to licilo da se tu uz postojece i jako opterecene ulice uliva jos i jedan 4-tracni bulevar UMPa. To bi morala da bude MONSTER-Petlja koja bi prakticno odsekla pesacki saobracaj od grada. Sada je moguce ici peske od Slavije do oba stadiona, i (dosta lepe) komsiluke oko njih. Ta vrednost se uz malo paznje moze sacuvati pri resenju sadasnjih glavnih linija saobracaja. Ali udeni tu nesto sto je ekvivalent jos jednog autoputa koji se tu preseca i imas jednu odvratnu Los-Andjelesizaciju tog dela Beograda koji zapravo NIJE periferija. Ili projuris kolima tamo gde si naumio ili jednostavno nisi niko i nista, eventualno spavas pod tim stubovima, znaci jedna zesca i trajna degradacija. Ako bas mora da se probija neki pravac sever-jug zasto to ne ciniti malo istocnije? Ima tu delova Dusanovca i gde malo lenjira i rusenja mozda ni ne bi bilo lose.

PS Beograd ima sklonosti da pravi tacke nagomilavanja. Ove petlje sa cukaricke strane mosta karakterise da tuda prolaze:
- vozovi ispod, pa jos trasom koja i ne bi morala da ide tu, ali mi sve radimo naopako pa nas sve to puno vise kosta zato sto nismo sredili cvor na vreme
- biciklisti i pesaci stazom ka Adi
- automobili, autobusi, i kamioni u velikom broju ukrstajucih pravaca
- tramvaji i ispod i penjuici se na most
- brodovi i camci Savom u neposrednoj blizini
- avioni koridorom pravac na i sa piste u Surcinu
- konjanici u neposrednoj blizini na hipodromu :)

Jos samo nedostaje heliodrom i lansirna rampa za rakete (mozda bi se mogli ugurati u centar hipodroma jer taj prostor i tako "zvrji" prazan?) pa da budu zastupljeni SVI moguci vidovi tranzita na prostoru od pola kvadratna kilometra.

Da preko same Autokomande jos prodje UMP imali bi slicnu gungulu koja je po meni rizicna. Sta ako bude neka velika havarija, prsne velika vodovodna cev, ili sta li vec? "Ajde urbanisti, nemojte sve na jedno mesto, nego malo sarajte" da parafraziram jedan stari vic.
 
@JohnyBgood

Samo radi poređenja:
[box]Mirijevski bulevar je dužine jedan kilometar, širine 20 metara, sa obostranim trotoarima i javnim osvetljenjem. Projektovane su po dve saobraćajne trake u oba smera, saobraćajna vertikalna i horizontalna signalizacija. Postavljena je vodovodna, kanalizaciona, elektro i gasovodna infrastruktura u ukupnoj dužini od osam kilometara. Izgrađen je betonski kolektor, na kilometar dugačkoj trasi novog Mirijevskog bulevara, kroz koji sada teče Mirijevski potok. Betonski kolektor je duži od saobraćajnice i pruža se još 250 metara iznad Ulice vitezova Karađorđeve zvezde.[/box]
Sve je to koštalo 8 miliona evra.

Ovde pored redovne trase UMP-a na izlasku iz tunela u dužini od 250 metara (20.8 m širine) imamo i 330 metara nove trase ulice Dr Milutina Ivkovića (2 x 3.5 m ulice i 2 x 2.5 m trotoara) i 3 teniska terena Sportskog društva koje je još uvek u društvenoj svojini. To je sigurno jeftinije i od Mirijevskog bulevara, a da ne pričamo o basnoslovnih 30 miliona evra. Nastavak trase UMP-a od Dinarske ulice (početak nadvožnjaka) već potpada pod petlju "Autokomanda" bez koje, tu se slažemo, ni tunel ni UMP nemaju smisla.

E sada, ako kompletan koncept UMP-a (a čiji je tunel sastavni deo), posmatramo kroz prizmu "skraćivanja puta od Banskih Brda do Vozdovca i Ustanicke" i upumpavanja saobraćaja sa Autokomande u centar grada, onda si sasvim u pravu da nam tunel, a samim tim i UMP ne trebaju.
 
Ljudi,to je stari render iz 2003 ili 2005 godine pre nego sto je pomeren tunel blize mostu i hipodromu.Tunel je planiran kao 2+2 trake kao i ostatak UMP-a od raskpetlje do pancevackog mosta.
 
Како ће уопште УМП моћи да пролази поред аутопута код аутокоманде кад тамо Мишковић гради највећи шопинг мол? Једино да се руше куће на десној страни Табановачке, али то би под један потрајало, а под два коштало...
 
blagoje, koji ti je izvor za tih 8 miliona? Ako je to tako onda nam je deo UMPa kroz Novi Beograd "blago" preplacen :rolleyes: ... kao i deo sa druge strane i sve ostalo sto su skoro radili...
 
JohnyBgood":rkvpjia9 je napisao(la):
blagoje, koji ti je izvor za tih 8 miliona? Ako je to tako onda nam je deo UMPa kroz Novi Beograd "blago" preplacen :rolleyes: ... kao i deo sa druge strane i sve ostalo sto su skoro radili...

[box]26.10.2011.
Fakti

- Rekonstrukcija Mirijevskog bulevara obuhvata asfaltiranje 14.250 kvadratnih metara kolovoza
- Oko 6.000 kvadratnih metara pešačkih površina
- Novoizgrađenim delom ulice proći će i gasovod dužine 8.000 metara
- Ukupna vrednost projekta je 809 miliona dinara

http://www.pressonline.co.rs/sr/vesti/beograd/story/183274/Od+slepe+ulice+do+bulevara.html
[/box]

[box]31.10.2011.
Izgradnja Mirijevskog bulevara je bio veliki projekat u koji je uloženo oko osam miliona evra, a budući da je Mirijevski potok bio leglo zaraze, izgrađen je i kolektor za odvođenje ove vode koji se proteže ispod saobraćajnice - kaže Đilas.

http://www.blic.rs/Vesti/Beograd/286646/Mirijevski-bulevar-od-sutra-ujutru-otvoren-za-saobracaj
[/box]

[box]01.11.2011.
Novom saobraćajnicom, u koju je uloženo oko osam miliona evra, Mirijevo će biti povezano sa Višnjičkom ulicom i Bogoslovijom, a takođe će se rasteretiti i ulice Milana Rakića, Mite Ružića i Bulevar kralja Aleksandra na Zvezdari, kao i Ulica Dragoslava Srejovića na Karaburmi. Pored saobraćajnih problema, rešen je i jedan od ekoloških problema koji je u ovom delu grada prisutan decenijama unazad.

http://www.24sata.rs/vesti/beograd/vest/od-danas-brze-i-lakse-iz-mirijeva-do-centra/17790.phtml
[/box]
 
Zuma":pl5a8kws je napisao(la):
Proces odumiranja centra grada zbog ovakvih problema je vec poceo. Poslovni centar je vec premesten u Novi Beograd. Za njim polako ide administracija, a posto je stanovanje vec davno izmesteno iz centra, na kraju ce se iseliti i usluge i kultura. Uz ovo, kineski most i kruzna saobracajnica na drugoj strani Dunava ce otvoriti sasvim novu oblast. A pola tog novog saobracaja ce doci Pancevackim mostom. Kako da oni udju u grad ili odu na zapad Srbije? Ukratko, ako centalni delovi grada ne budu lako dostupni za sve vrste saobracaja, a ne samo za one ljude koji koriste metro, svi bitni sadrzaji ce se postepeno iseliti iz njega.

Centar i dalje ima jednu i te kako vaznu prednost nad NBG i ostalim delovima Beograda, a to je sto je lepsi, a to nikako nije zanemariva stvar. Recimo ti zivis na Bezaniji, a devojka ti zivi na Vozdovcu, lep je dan, i hocete da se prosetate malo po gradu da sednete popijete nesto, odetete posle u park... Necete sigurno ici u Milutina Milankovica, Jurija Gagarina ili Zorana Djindjica... Na celoj NBG strani ako izuzmemo Zemun, za takav vid aktivnosti jedino su zaista lepe obale reka.
 
2012":1yep0g7u je napisao(la):
Dakle 98,7% saobracaja nije tranzitno, a cak 94% i pocinje i zavrsava u gradu
Lepo si rekao i dokazao da je Metro taj koji rešava problem ...

Ne, to zavisi od strukture tog saobracaja i apsolutnih vrednosti pojedinih komponeti te strukture u odnosu na propusnu moc nerekonstruisanih ulica. U sustini, da li bi onaj deo tog saobracaja koji metro ne bi preuzeo na sebe u doglednoj buducnosti opet bio prevelik. Imas dva rastuca trenda. Recimo,odlucimo da pare preusmerimo na metro a ne na probijanje magistrala tamo gde je saobracaj najgusci, kao sto ja predlazem. Kako se metro mreza gradi, tako ona smanjuje intenzitet odredjenih vrsta saobracaja, pa efektivno oslobadja (neke) ulice. Naravno, taj efekat ne pocinje odmah nego tek po zavrsetku prve linije. Istovremeno, Beograd se razvija, zapocinju nove privredne aktivnosti, novo stanovnistvo se doseljava, a standard svima raste. To povecava pritisak na saobracajnice zato sto raste i ona komponenta saobracaja koju metro ne moze da preuzme. Kljuc je u tome sta raste brze, i gde ce ove krive preseci. Ako se ne ulaze i u povecanje protocnosti ulica, zagusenje se javlja obavezno, pre ili kasnije. Isto tako je moguce da treba isuvise cekati da metro stvarno pocne da oslobadja saobracajnice, ili mozda da je brzina porasta oslobadjanja ulica zahvaljujuci metrou manja od brzine porasta zauzimanja ulica zbog novog ne-metro saobracaja. Tada metro ne bi obezbedio cak ni predah, zagusenje bi postojalo od samog pocetka.

Ovi procenti meni sugerisu dve stvari. Prvo, da zavrsetak obilaznice nece bitno pomoci. Drugo je teze videti ali je kljucno. Beograd je saobracajna raskrsnica Srbije. Daleko najveci deo ukupnog saobracaja koji ide od SVIH lokacija severno od Beograda ka bilo kojim destinacijama juzno od Beograda prolazi kroz njega. Isto vazi za pravac istok zapad. A sve to zajedno cini tek 1.3% trenutnog saobracaja Beograda. Cinjenica da se ovako veliki procenat znatnog dela saobracaja citave Srbije desava u Beogradu meni sugerise da u njegovoj strukturi saobracaj koji metro ne moze preuzeti cini znacajan deo, odnosno da je dobar deo toga neka privredna aktivnost (ili bar nesto tipa snabdevanje porodice u trznom centru), a ne gradjani koji masu praznim rukama pa bi mogli i metroom. A cak i da nije tako, ovo je igra velikih brojeva. I mali deo tolikog saobracaja koji metro ne preuzme ce, dok se on ne izgradi, u tom trenutku opet biti previse za stare ulice bez magistralnih pravaca blizu centralnih delova grada.

Naravno, bez prave matematicke analize i pravih podataka sve ovo je nemoguce tvrditi sa sigurnoscu. Ali i svetska iskustva i ovakva razmisljanja sugerisu da bez osnovne putne infrastrukture UNUTAR grada on ne moze da zivi, odnosno da postane bilo kakav znacajan i razvijen centar. Jednostavno, sve bitno ce se odatle iseliti tamo gde transportnih problema nema. U odnosu na postojanje te osnovne strukture magistralnih ulica, metro je sekundarna infrastruktura, i to je citav smisao ovoga sto pricam. On u znatnoj meri pomaze - ustvari je neophodan - ali tek ako postoji ovo prvo, ne PRE TOGA.

2012":1yep0g7u je napisao(la):
... i treba da bude prioritet,a naravno da je razvoj saobraćajnica veoma potreban,ali razvijati njih na račun Metro sistema tj.neulagati uopšte u takav sistem je nečuveno u svetu..verovatno bi se u svetski metropolama smejali ovakkvom konceptu,uostalom njalakše je raspitati se kod Amera,šta to oni grade u svojim gradovima gde su razvijali taj koncept saobraćajnica a sada čeznu za Evropskim konceptom javnog prevoza..a šta se to gradi u N.Y krvavi napori da se napravi nova linja tj.produžetak 7.
Prioritet treba dati Metrou,zar bilo kome treba bolji primer od kolapsa saobraćajnica ovih dana,kao i površinskog saobraćaja??? ;)

Ja sam pretpostavljao da je iz citave rasprave do sada jasno da i ja pricam samo o prioritetima. Nigde nisam rekao da metro nije potreban. Naravno da je potrebno i jedno i drugo. Nazalost necemo imati para i za jedno i za drugo. Mi smo mozda svedoci istorijski vaznog dogadjaja u kome je konacno propao citav Evropski koncept socijalno svesnog kapitalizma, a pobedila Americka verzija koja gleda samo ekonomsku efikasnost i nista drugo. Oni trenutno ismejavaju "naivne Evropljane" koji misle da se beskonacno moze trositi ono sto nije zaradjeno samo zato sto je to humano. Od sada bi se na budzetski deficit moglo gledati daleko strozije, cak toliko da krediti nece biti odobravani pod povoljnim uslovima ni za potencijalno ekonomski opravdane investicije ako je recimo rizik investicije tek nesto veci (a kod nas imamo: politicka nestabilnost zemlje, lose vlade, narod koji ne zna sta bi ustvari zeleo pa dugorocna stabilnost investicija nije obezbedjena, itd). To bi moglo znaciti da cemo veoma dugo cekati na pare za sledece projekte, posle ovih za koje se odlucimo sada. Zbog toga cemo u bliskoj buducnosti tesko uraditi obe stvari, pa bi nam bolje bilo da ovo za sta se odlucimo sada bude ono sto je vaznije. Zato razmisljam kao da je situacija ili metro ili poboljsanje saobracajnica u gradu (a svi su izgledi da jeste tako).
 
vucko":1vm0b3oa je napisao(la):
...Blagi spin.Ispade most 140 a pristupne petlje 20 milki a ne pominje petlju radnicka i Jurija Gagarina+tramvajske sine.Nego ispade da tih 450 su neki putevi tamo negde iza 7 brda i gora.

@reljo Sava river crossing EBRD 2005te godine stavio cifru 343 miliona eura.Oni to racunaju zajedno sa mostom jer je jasno da ti putevi ne bi bili gradjeni da nema mosta...
A, da li bi ti putevi bili jeftiniji da je napravljen neki drugi most?

Dakle, na istom mestu isto pravimo most sa po tri trake u svakom smeru, ali eto...nije sa kosim kablovima i pilonom od 200 metara, nego je neka obična greda sa stubovima u vodi.
I eto...napravili smo takav most, koštao nas je manje para (nije 140 nego...otkud znam...100 miliona, ili koje su se već cifre pominjale)...

Da li gradnja jeftinijeg mosta utiče na cenu pristupnih petlji i svih ostalih saobraćajnica koje se prave?
Da li bi nekim čudom odjednom i one pojeftinile iako bi i dalje bile sa istim brojem traka, takođe bile na toliko i toliko stubova, toliko i toliko kilometara njihove dužine ide iznad zemlje, itd, itd...?

Ili, opet nekim još većim čudom bi gradnja jeftinijeg mosta na istom mestu uslovila da ne moraju da se prave petlje kakve se sada prave, nego neke drugačije, sa možda manje traka, možda manje kilometara njihove dužine iznad zemlje...iako bi i dalje tu bila železnica, NIS skladište, itd...
 
neshaoct":tlfar385 je napisao(la):
Da li gradnja jeftinijeg mosta utiče na cenu pristupnih petlji i svih ostalih saobraćajnica koje se prave?
Da li bi nekim čudom odjednom i one pojeftinile iako bi i dalje bile sa istim brojem traka, takođe bile na toliko i toliko stubova, toliko i toliko kilometara njihove dužine ide iznad zemlje, itd, itd...?

U principu da, stari plan mosta preko adine prevlake je planirano da poveze most na postojecu mrezu ulica sa obe strane Beograda, nesto slicno kao Brankov most. Znaci daleko manje ambiciozno. On bi otprilike imao funkcionalnost kao most na Adi danas, bez nastavka izgradnje UMP-a, jedino sto je isto planirano da ima metro sine.

Tako da pitanje cene izgradnje nije u tome da li je most preskup, nego da li je UMP preskup projekat, i da li je to pravo resenje za saobracajne probleme Beograda.
 
@zuma,Naravno, taj efekat ne pocinje odmah nego tek po zavrsetku prve linije. Istovremeno, Beograd se razvija, zapocinju nove privredne aktivnosti, novo stanovnistvo se doseljava, a standard svima raste. To povecava pritisak na saobracajnice zato sto raste i ona komponenta saobracaja koju metro ne moze da preuzme. Kljuc je u tome sta raste brze, i gde ce ove krive preseci. Ako se ne ulaze i u povecanje protocnosti ulica, zagusenje se javlja obavezno, pre ili kasnije. Isto tako je moguce da treba isuvise cekati da metro stvarno pocne da oslobadja saobracajnice, ili mozda da je brzina porasta oslobadjanja ulica zahvaljujuci metrou manja od brzine porasta zauzimanja ulica zbog novog ne-metro saobracaja. Tada metro ne bi obezbedio cak ni predah, zagusenje bi postojalo od samog pocetka.
Da ,ali i drugi gradovi su kada se i pored postojećih metro linija povećao pritisak novim automobilima na centarlnu zonu,uveli sistem zona,naplate,parkiranja i uvođenje takse za ulazak u širu centralnu zonu.Evo da uzmemo primer Stokholma,Londona.Odlazak na kafu u centar autom će vas skupo koštati..a tržni centri se grade u blizini velikih saobraćajnica ili tranzita.Eto pominjani 3.Bg će biti jasan signal da po završetku saobraćajnica mnoge delatnosti će se otvarati na poetzu tih saobraćajnica,obilaznice a ne oko oboda centralne zone,tako da saobraćajnice treba usmeravati kao tim oblastima kao i snabdevanje..Ump je dovoljno izgraditi do autokomande,a Metro bi trebalo da preuzme distributivnu ulogu na potezu Karaburma -B,brdo,samim tim bi se kapacitet ostalih saobraćajnica ostavio za vozila snabdevanja i sl. :kafa:
 
Zuma":3sca0tmw je napisao(la):
Mi smo mozda svedoci istorijski vaznog dogadjaja u kome je konacno propao citav Evropski koncept socijalno svesnog kapitalizma, a pobedila Americka verzija koja gleda samo ekonomsku efikasnost i nista drugo. Oni trenutno ismejavaju "naivne Evropljane" koji misle da se beskonacno moze trositi ono sto nije zaradjeno samo zato sto je to humano.
Ovo je totalno uprošćeno gledanje na stvari. Evropski problem nije sam socijal-kapitalizam, on sasvim fino, bolje rečeno SAVRŠENO funkcioniše u Švedskoj, donekle i u Kanadi, već je problem u nemuštom pokušaju primene nekog surogatnog sistema na globalnom nivou Evropske Unije. Najrazvijenije zemlje EU već dugi niz godina vuče za sobom sve veći broj članica (Španija, Portugallija, Grčka, Irska, pa čak i Italija) koje imaju sve veći privredni deficit bez konkretnih pokušaja da stvore efikasan mehanizam da se protiv toga bore, već se ponaša kao država prema nekom javnom nelikvidnom preduzeću, veštački im održavajući standard...
Hoću da kažem sistem kao sistem je odličan, samo traži društvo sa visokim stepenom uređenosti , a to EU sa svom svojim šarenilom i labavom unijom nije i ne može biti. Izvinjavam se za off...
 
Vrh