Šta je novo?

Tramvaji

Siniša":1g1b9rid je napisao(la):
Jednokolosečne tramvajske deonice. U Beogradu ih više nema, dok se u drugim gradovima sveta još uvek koriste, čak se grade i nove.
Ovde imamo jedan zanimljiv klip iz četiri evropska grada sa primerima jednokolosečnih deonica. Jedino zameram autoru što nije naznačio o kojim se gradovima radi. Jedino sam prepoznao prva tri. Prvi je Basel i poznata kolor šema BLT-ovih tramvaja, drugi je Stuttgart, treći je Croydon, a četvrti ne znam. Ako neko zna, neka napiše, bio bi mu zahvalan.
[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=jOTnmci9dJA[/youtube]
Šta vi mislite, da li treba da se grade u Beogradu takve deonice? Imate li neku ideju gde?
Четврти град је Есен, Немачка.
 
owim":3ovm39gc je napisao(la):
Gorstak89":3ovm39gc je napisao(la):
Plivajući segmenti...
mislim da je ovo daleko bolje rešenje
http://www.youtube.com/watch?v=W5zIkmZyS18
Na šta da obratim pažnju? Može malo više info? ;)
Da li su "španci" zaista tako loši? Ili prosto traže drugačiju infrastrukturu? Šta je glavna "caka", catch22? ;)
Sent from my NookColor using Tapatalk 2

Na ovom videu treba da obratiš pažnju na to da su postolja (točkovi) ispod zglobova, tako da se svaki segment tramvaja sa oba kraja naslanja na po jedno postolje (na železnici bi se ovaj sistem zvao "Jacobs postolja"). Za razliku od toga, kod CAF-a su cela postolja (točkovi) ispod jednog segmenta tramvaja, a sledeći je "viseći" tj. ničim se ne oslanja na prugu. Kod CAF-a je pri tome srednje postolje (na srednjem segmentu) bez motora.
I jedno i drugo rešenje se često praktikuju. Jacobs postolja kod zglobnih tramvaja verovatno daju i nešto veće uglove zakretanja, jer kod niskopodnih tramvaja postolja ispod segmenata nisu stvarno okretna (tj. ne rotiraju se slobodno oko vertikalne ose), jer su ograničena spuštenim podom tramvaja.

Kod ZG trama su postolja polu-okretna tj. imaju određenu slobodu zakretanja (do određenog ugla) i iako je ukupna snaga tramvaja čini mi se ista, sva postolja su pogonska. Kod CAF-a mislim da su fiksirana u odnosu na sanduk tramvaja (nemaju slobodu samostalnog zakretanja u odnosu na sanduk). Zašto su u BG izabrali da srednje postolje bude nemotorno, a konfiguracija terenea je dosta brdovita, nisam siguran.

Kod tramvaja sa visećim delovima, obično se procesorom upravlja međusobnim uglovima elemenata, tako da mogu vrlo dobro da prate osu pruge (vrlo malo izlaze levo ili desno u zavojima). Gledao sam jednom u ZG tramvaj koji je stao tačno ispod sekcionera kontaknte mreže (te samim tim ostao bez napajanja) a u blagoj krivini. Kad su ga odgurali tih pola metra dalje i došao pod napajanje, lepo se video momenat kada se ceo tramvaj kao zmija malo "izvijugao" dok je restovani procesor podešavao poziciju segmenata u odnosu na poziciju postolja.

Postolja pod zglobom su verovatno i nešto stabilnija, ali sigurno i kod njih postoje neke tehničke teškoće - inače bi ih svi primenjivali. U Beču npr. ULF (Ultra Low Floor) tramvaji isto imaju točkove na zglobovima, ali su zato prolazi između segmenata jako uski jer je oprema (i motori verovatno) smeštena vertikalno u stubovima s leve i desne strane prolaza.
Čini mi se da tramvaji sa postoljima ispod segmenata imaju jednostavnije rešenje za hidrauliku koja stabilizuje i "niveliše" tramvaj, jer čak i kada ide po relativno neravnoj pruzi, procesori koji upravljaju hidraulikom dosta dobro mogu da amortizuju te neravnine. Kod postolja ispod zglobova mislim da se na njih segmenti oslanjaju amortizerima (ali ovo samo nagađam).

Ovo za pucanje šrafova i rastavljanje tremvaja mi deluje preterano, mislim infrastruktura bi morala stvarno da bude potpuno rasturena pa da izazove baš takve sile da se oni pokidaju (a CAF-ovi su ipak korišćeni na obnovljenim prugama). Pre će biti da redovni pregledi i održavanje nije baš rađeno (pretpostavljam da postoji neki interval kada te zglobove treba pregledati, veze pritegnuti i tako to, ne mislim na velike opravke).

Izvinjavam se tek na kraju videh da je ipak bio odgovor na ovo - promaklo mi je. Može se ukloniti ako je višak. Sorry!
 
Hvala Somi303 :)
Mišljenja sam da bi jednokolosečne pruge bile pogodne za prigradske linije i što više nezavisne od ostalog saobraćaja.
 
У Анталији је читава једна трамвајска линија једноколосечна, и то је веома симпатично. Иде на неких 30 минута, али мислим да би могло и на 10-15. То је одлично за кракове, на пример, кроз Булевар Милутина Миланковића, јер је цена много нижа, а саобраћај није тако интензиван иако петоделни трамвај на 10 минута може да превезе много људи
 
Е, па, баш по Новом Београду, најмногољуднијој општини, да правимо једноколосечно... Могло би између сремских села, или нпр. за Ритопек.
 
dsc08380.jpg
 
Cujem da se danas popiknuo spanac na okretnici na ustanickoj iskocijo malcice iz sina ,zbog dobro odrzavane okretnice ,zaorao asfalt
 
Iskocio iz sina malo ostecena maska tako cuh slike sa gspforumma
Bozidar97":1pwhhql7 je napisao(la):
Danas oko 14:45h na terminusu Ustanička: :x
TMK-1511 sa linije 7
fotografija0519.jpg

fotografija0520.jpg

fotografija0527.jpg

fotografija0529.jpg

Koloko sam razumeo radnike GSP-a, njemu je se odvalila kupla i sav taj mehanizam ispod. Što se i vidi na četvrtoj slici, jer kao da je nešto probilo karoseriju iz unutrašnje strane (zaokruženo zelenim bojom).
E sad mi samo nije jasno zašto su mu stavili napred kuplu za kačenje sa KT4, kada nije bio kuplovan sa TMK-235 koji je dugo stajao ispred njega. I nije mi jasno odakle onolike količine sastruganog asfalta pored šine? :roll:
 
Матеја Бељан":h08djfse je napisao(la):
У Анталији је читава једна трамвајска линија једноколосечна, и то је веома симпатично. Иде на неких 30 минута, али мислим да би могло и на 10-15.
Ovo sam već napisao, u Japanu tram-train Enoden (Enoshima-Kamakura-Fujisawa) ide u vršnim časovima svakih 12 minuta. Linija ima 10 km i pet mimoilaznica.
direktor":h08djfse je napisao(la):
Ne znam kako ostali forumaši misle, ali meni kombinacija tramvaj+kružni tok ne deluje obećavajuće. To bi trebalo izbegavati.
 
Ima li nekog ko je stručan za asfalt? Nije ovo jedino mesto gde asfalt oko šina iskače i pravi nabore. Gde se greši? I zašto je asfalt na mostu MZ onako rupast, ako se ne lepi lepo za metal zar tu nije mogao neki drugi materijal? Npr neka guma?
 
Фрајбург, нешто више од 200.000 становника.
[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=6tH4C8D4O2I[/youtube]
Обратите пажњу на ширину колосека, раскрснице, ограде, скретнице, возила...
 
Zasto je asfalt los zato sto se fusari kraducna ,nestrucno postavlja bez armature za asfalt koja sprecava pucanje ,Iako imamo institut za puteve inace most MZ trebalo bi betonirati po Beckom modelu
 
Ta udubljenja, tzv. "kanali" se stvaraju zbog koriscenja nekvalitetnog asfalta. Armatura bi sprecila pucanje, ali udubljivanje ne. Ne mogu da se setim tacno koji je to "sastojak" koji sprecava stvaranje udubljenja, ali definitivno se kod nas ne koristi.
 
To stoji, rupe i pucanja ne bi bilo da se postavlja mreza/armatura. Udubljenja su druga stvar, asfalt mora da "krene" negde ako se konstantno vrsi pritisak na njega. Za to je neki drugi materijal koji ojacava asfalt (mesa se sa njim).
 
Pa postoje formule za spravljanje asfalta tacno se zzna koliko cega ide ,cim neispostujes formulu gotovo ,ili neuradis podlogu ,plus zna se za koje podneblje kakv asfalt se mjesa , kad se postavlja ali najvise ode zbog IMT i kraduckanja ,Asfalt ako je dobro uradjen ma kakv pritsak da se vrsi nece kretati
 
direktor":3nvmdfiv je napisao(la):
Zasto je asfalt los zato sto se fusari kraducna ,nestrucno postavlja bez armature za asfalt koja sprecava pucanje ,Iako imamo institut za puteve inace most MZ trebalo bi betonirati po Beckom modelu
Није тачно! То су направили аутобуси на линији 6Л! Када се уместо дуплог трамваја појави троосовински аутобус, који је на том месту у зони обзања и успорења (повећано оптерећење пута) и оптерећен 14 тона по осовини статички (дозвољено је 10), и уз све постоје прекиди асфалтиране целине због шина, не може се ништа друго очекивати изузев замора материјала. На том месту је статика додатно поремећена када се градио онај тржни центар, чак је једно време окретница била затворена због одрона земљишта у току радова.

А када је у питању сама окретница, њу би требало хитно реконструисати, а финасијски ефекат би био огроман. Нацртао сам на брзака:
v3znfm.jpg

Црном бојом су колосеци, а ружичастом паркинг. Ширење БКА је тешко очеивати у скоријој будућности, а ови колосеци се могу користити чак и ако до тога дође. Ефекат на поузданост трамвајског саобраћаја би био огроман, јер би се по први пут створили предуслови да са почетне станице трамвај крене тачно на време, и да смањује кашњења! :fijasko:

Наравно да би тада требало ново дубинско сабијање подлоге. Цена би била око 400.000 евра, од чега би пола трошка биле нове скретнице. То би без проблема могло бити урађено из буџета, са скраћеним тендером и давањем посла домаћим фирмама.
 
tramvaj je pretrpeo još jedan udarac.


urađena je nova sinhronizacija semafora na uglu ulica antifašističke borbe i milutina milankovića.


dozvoljen prolaz tramvajima je skraćen.


dokle će tramvaj biti poslednja rupa na svirali!?!?!!?
 
Gore u Vojvode Stepe kod Trosarine isto. Vozila moraju da se popnu na basticu da bi nastavili uz Stepu, koce tramvaj. Jos gore, prvo su ukljuci skretanje za desjo i za tramvaj, pa za napred. Eto jutros situacija, par auta ispred tramvaja, krecu a dolazi jedan sa strane gura se ispred tramvaja.
 
Vrh