Šta je novo?

Savski amfiteatar (Beograd na vodi)

Prelaz preko pruge se nikada ne radi zatrpavanjem pruge, jedina svrha mu je da obezbedi odvijanje zemljanih radova sa druge strane pruge. Pri tom mi je neshvatljivo da se teretni železnički saobraćaj remeti samo radi pretovaranja zemlje tamo-vamo (a da se pritom baš ništa ne gradi na prostoru uz prugu).
 
Цео овај пројекат је праћен аљкавим радовима, па ме не би чудило да је ово затрпавање урађено само каоко би претерали велики CAT булдожер који разгрће земљу преко пруге.
 
Ako postoji i jedna dobra strana ovog projekta to je raščićavanje prostora u SA. Najviše ovog dela oko Zadruge,
gde je konačno otvoren front ka Savi.


15032057_1131812916938757_8639610244461658080_n.jpg


15037138_1131732800280102_5831147402981895749_n.jpg



15094413_1131733106946738_620053014332990245_n.jpg


15170861_1131812800272102_158258059242935935_n.jpg



Kopaju kanale do bloka 18, tj. buduće viste, i postavljaju cevi. Verovatno za izvodnjavanje vode pomoću pumpi.

15135859_1131724976947551_3510456717354617377_n.jpg



Sve fotografije fotografisao Kalenić sa SSC-a.
 
Nekoliko železničkih pragova kao podloga koja štiti šine i par debelih metalnih ploča su sasvim dovoljni da se improvizuje privremeni prelaz preko pruge koji se lako stavlja i lako skida. Kako će sada da uklone zemlju sa šina? Lopatama i rukama? Pošto su tek otvorili novu deponiju za iskopanu zemlju, a prelaz uradili baš ovako, meni izgleda da ni nemaju nameru da u skorije vreme naftne kompozicije vrate na ovaj kolosek. Tako da bi nafta zadugo mogla da manevriše po sred Beograda u stilu napred-nazad: između Čukaričkog zaliva, Sajma, Topčidera, Kalemegdana i Pančevačkog mosta. A ako se zbog ovolikog prestrojavanja po kolosecima desi neka havarija, pa sad, šta da se radi ...
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=417691#p417691:ceu7ngxl je napisao(la):
kkorisnikk » 19 Nov 2016 02:15 pm[/url]":ceu7ngxl]Ako postoji i jedna dobra strana ovog projekta to je raščićavanje prostora u SA. Najviše ovog dela oko Zadruge,
gde je konačno otvoren front ka Savi.

Otvoren front unutrasnje dvorisne fasade i golih kalkana??
 
Sticajem istorijskih okolnosti, najvrednije zgrade najbliže Savi su upravo da me prostiš dupetom
okrenute. Tako da shvatio sam tvoju poentu, ali to je što je. A da je raskrčen prostor ka Savi to jeste.
 
Naravno.. ali bas zbog toga tu treba zatvoriti blok, tj. izgraditi nesto u odgovarajucim gabaritima iza zadruge.
Razumem da se privremeno nesto ovako uradi, ali ako se ne varam na konacnoj maketi nema nikakve nove zgrade iza zadruge sto je apsurd.
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=417595#p417595:21h56m6e je napisao(la):
spatiotecte » 19 Nov 2016, 00:07[/url]":21h56m6e]
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=417543#p417543:21h56m6e je napisao(la):
Rascian » 18 Nov 2016 08:13 pm[/url]":21h56m6e]

20161118147949624200249.jpg

Nije mi dobro od ovih zgrada kad zamislim koliko bi Beograd bio lep da su izgradili svojevremeno ovako nesto pored reke.
Molim te Rasciane predlozi ovo Vucicu.

Da, da su ovakve zgrade bile izgradjene krajem 19. ili pocetkom 20.veka. Ali posto nisu nema smisla praviti ovako nesto. Sa druge strane sama urbanisticka konepcija koju je predstavio Rascian ima mnogo vise smisla nego ovaj cuveni master plan. Gabariti objekata, nadovezivanje na terazijisku terasu, urbana matrica... Da je to sve ispostovano, da se vodilo racuna o celovitosti grada, meni zaista ne bi bio problem da imamo ovakve zgrade duz obale.
62b6951c88c846449d1a15d70769da5f.jpg
 
62b6951c88c846449d1a15d70769da5f.jpg


Ovako nesto kao na slici jos ima i logike ali onaj klaster za stambenim zgradurinama od 23 sprata nema nikakvog smisla jer nema potrebe da se ide u visinu.
Niti mozemo da napunimo te zgrade niti konfiguracija terena tako nesto zahteva.
Praviti kule da bi skyline licio na Hong Kong je totalni nonsens i samo pokazuje nase komplekse.
Beogradu treba P+6 pored reke sa par kula tu i tamo i to bi bilo sasvim solidno za nas, cak i to bi bilo tesko rasprodati.
 
Slazem se Spatio, ali izgleda da je grad uslovio veci razmak izmedju zgrada (zbog nekih drugih kompleksa) pa je ivestitor odlucio da gradi u visinu.
 

Na ovoj fotki je kolosek "šest topola" koji je ukidanjem stanice Beograd spoljna prestao da se koristi. Tako da vozovi više ne saobraćaju preko njega već se preko novih kolosečnih veza na ulazu u stanicu Beograd glavna i novoizgradjenog koloseka usmeravaju na prugu Beograd-Niš ka stanici Topčider.
Kolosek "šest topola" se koristi samo na delu od stanice Topčider do mosta na Adi za postavljanje vagona cisterni u NIS-ovo skladište kod hipodroma.
A što se samog manevrisanja tiče,vozovi sa naftnim derivatima se iz Pančeva dopremaju gore objašnjenim prevoznim putem u stanicu Topčider gde se raspuštaju i onda manevarskom lokomotivom odvlače ka skladištu NIS-a. Ranije su se kompozicije "naguravale"skroz iz Beograd spoljne,pored Save sto je bilo veoma komplikovano zbog mnoštva ljudi i kola koja su prelazila prugu od sajma ka šetalištu pa su morale da se povećaju mere bezbednosti.Što se rezultiralo sporijom vožnjom,čestim stajanjem i celokupnim produženjem tih manevarskih radnji a ujedno i smanjenjem propusne moći te pruge.
 
Takodje na glavnoj su vec pojedini kolosjeci trajno otkaceni cini mi se 5 i 7 kolosjek
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=417815#p417815:11hw3znc je napisao(la):
direktor » 20 Nov 2016 09:50 am[/url]":11hw3znc]Takodje na glavnoj su vec pojedini kolosjeci trajno otkaceni cini mi se 5 i 7 kolosjek
Nisu Direktore. Svi koloseci na Beograd glavnoj su i dalje u funkciji.
Naravno govorim o prijemno-otpremnim kolosecima 1.,2.,...10.
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=417812#p417812:2io5qlw2 je napisao(la):
mvbg1 » 20 Nov 2016 09:32 am[/url]":2io5qlw2]
Ranije su se kompozicije "naguravale"skroz iz Beograd spoljne,pored Save sto je bilo veoma komplikovano zbog mnoštva ljudi i kola koja su prelazila prugu od sajma ka šetalištu pa su morale da se povećaju mere bezbednosti.Što se rezultiralo sporijom vožnjom,čestim stajanjem i celokupnim produženjem tih manevarskih radnji a ujedno i smanjenjem propusne moći te pruge.

Hvala na objašnjenju, mvbg1. Suština je, dakle, da su NIS-ove kompozicije bile otpozadi gurane od BG spoljne iza sajma sve do NIS-a, tako da železnica manevrisanjem preko Topčidera ništa značajno ne gubi po pitanju složenosti manevarskih radnji...
Dakle, kolosek "6 topola" od sada je defakto slepi kolosek od Topčidera do ispod starog železničkog mosta iza sajma.
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=417806#p417806:32d1tqwi je napisao(la):
RioBL » 20 Nov 2016 08:43 am[/url]":32d1tqwi]Slazem se Spatio, ali izgleda da je grad uslovio veci razmak izmedju zgrada (zbog nekih drugih kompleksa) pa je ivestitor odlucio da gradi u visinu.
To nisu nikakvi kompleksi nego minimalna pravila za normalno stanovanje. I ne znam u odnosu na koje je to standarde grad uslovio veći razmak? Ne mogu se porediti pravila građenja za tradicionalne gradske zone standardne gustine i visine, sa ovolikim brojem ljudi i ovim visinama zgrada. Za ovakav tip gradnje izabrana ograničenja nikako nisu posebno oštra. Zgrada mora imati neki minimalni nivo osunčanosti u toku dana, a po jednom čoveku moraju postojati neke minimalne površine javnog, zelenog i uslužnog prostora u okolini zgrade. Tako da već iz same kombinacije visine objekata i broja korisnika nekog prostora (ne samo stanara, već korisnika svih vrsta), proizilaze određena minimalna rastojanja zgrada. Ljudi se ni po horizontali ne smeju pakovati previše gusto. Jedno je klasični ulični niz sa zgradama od 4 ili 5 spratova, tu su gustine male, a sasvim je drugo ako one imaju 80 ili 100 metara visine. Onda važe druga pravila.
 
Ugovor o Beogradu na vodi je vrlo štetan
November 18, 2016Intervjui, Novi magazin
Intervju Milan Kovačević
deo intervja koji se odnosi na BNV:

"Kad smo već, po ko zna koji put, kod transparentnosti, od slične boljke boluje i Beograd na vodi.

To je vrlo štetan ugovor. Šta je tu štetno? Štetno je što je napravljeno malo društvo Beograd na vodi d.o.o., što mi još ne znamo kako će to sve funkcionisati jer nije objavljen ceo ugovor, nisu objavljeni svi prilozi. S naše strane uloženo je milion dinara, a s njihove dva miliona da bi oni imali dve trećine, a mi jednu trećinu vlasništva, tačnije mi 32, a oni 68 odsto. Sa druge strane, u ugovoru je napisano da mi ulažemo postojeće zgrade na toj lokaciji, da se Beogradu na vodi na korišćenje daju još neke zgrade na toj lokaciji nakon što ih oni adaptiraju, prema drugom spisku koji je vrlo veliki. Ali, što je najvažnije, rečeno je i da naša ulaganja u naturi neće uticati na odnos kapitala. Sa druge strane, strani investitor će uložiti, kaže se, “do 150 miliona evra”, što implicira da može i manje i ni to više neće uticati na učešće u kapitalu. Znamo da je čitavo zemljište od 120 hektara dato besplatno za tu svrhu.

U zakup ili u vlasništvo?
Besplatno u vlasništvo, samo u dve faze. Prvo na korišćenje besplatno, pa onda kad se nešto na tom zemljištu izgradi onda se pravo korišćenja konvertuje u pravo vlasništva. Znači, poklanjamo vlasništvo, samo ne odmah nego sukcesivno. Da kažem i to da je ugovorom predviđeno da se u roku od 20 godina ima završiti 50 odsto projekta, a ceo projekat za 30 godina. Ali i to da se projekat realizuje po njihovim željama jer je predviđeno da oni mogu menjati urbanistički plan – uzgred, taj naš ćirilicom napisan dokument je prilog uz taj ugovor – a mi ne možemo.

I, gde vi tu vidite probleme?
Pre svega u tome što smo mi u to zajedničko preduzeće praktično uložili zemljište i sve ovo drugo što sam pomenuo, a dobili smo samo 32 odsto udela. A pitanje je, dalje, da li će to zajedničko preduzeće išta raditi zato što je njegova osnovna delatnost, nećete verovati, razrada projekata. Ne zna se, dakle, tačno ko prodaje stanove, čak ni ove koji se sada grade, niti ko je ugovorio gradnju, niti šta će od toga biti za zajedničko preduzeće. To se stvarno ne zna. Za sada u kupoprodaji nastupa Beograd na vodi d.o.o. I ovo preduzeće ulazi u ugovore, ali kupcima stanova kaže da neće moći povratiti PDV iako kupuju prvi stan, što znači da Beograd na vodi d.o.o. nije preduzeće koje investira. Iz toga sledi da će ono prvo kupiti stanove od investitora, pa će ih preprodavati. Drugo, izvođač građevinskih radova je Energoprojekt. Ne znamo na koji način i s kim je on potpisao ugovor, izgleda da nije direktno sa zajedničkim preduzećem Beograd na vodi. Ali, inače u ugovoru za Beograd na vodi piše da ekskluzivno pravo prodaje, kao agent, ima drugo preduzeće iz Emirata i da ono ima i ekskluzivno pravo da ugovara izgradnju. Tako da se može dogoditi da ništa od toga ne bude preneto na zajedničko preduzeće i da naših 32 odsto bude bez ikakvog efekta.

Rekli ste da se Beogradu na vodi poklanja 120 hektara, kolika je vrednost tog poklona?
To vredi oko 1,3 milijarde evra danas. Jer, ako uzmete ovih dva miliona kvadrata koji se grade, pa uzmete neku cenu sličnu ovoj po kojoj se sad prodaju i pošto je vrednost zemljišta otprilike jedna trećina vrednosti izgrađenog objekta, onda se lako dođe do tih milijardu i 300 miliona evra, aproksimativno govoreći, naravno. I to je u ovom trenutku. Za 30 godina ta cena će biti mnogo veća. U Japanu je, recimo, već sada mnogo veća jer je u Japanu već sada mnogo skuplji plac nego gradnja.
Poseban je problem što se na ovaj način drugi investitori dovode u neravnopravan položaj jer oni zemljište moraju da plaćaju. Što nije dobro ni za građevinsku industriju u celini jer se smanjuje mogućnost njenog zapošljavanja. Tako da je to, sve u svemu, vrlo štetan ugovor.

Šta mislite o slučaju Savamala?
To je potpuno drugi problem i ne bi ga valjalo mešati sa ovim. Ja sam bio na jednim demonstracijama, ali nisam išao da demonstriram protiv Beograda na vodi nego protiv raspada sistema jer to što se desilo te noći u Hercegovačkoj u demokratskoj i pravnoj državi nije moguće. Bar nije moguće nekažnjeno. Mešati to sa Beogradom na vodi samo je magareća usluga njemu samom. Moje je mišljenje da bi jedna grupa uglednih ekonomista i pravnika trebalo da pregleda ugovor o Beogradu na vodi."
ceo tekst link http://www.mijatlakicevic.com/ugovor-o- ... lo-stetan/
 
Jedan njegov stariji Intervju, Septembar 2015:

"Nakon što je pročitao srpsku i englesku verziju Ugovora za projekat Beograd na vodi na sajtu Vlade Srbije, ekonomista Milan Kovačević, konsultant za strana ulaganja, kaže da je on štetan za Srbiju isto onoliko koliko su štetni svojevremeni ugovori sa Rusijom o NIS-u i Južnom toku:

“Na žalost, nakon objavljivanja zajedničkog Ugovora mi manje znamo o projektu, a imamo sve više sumnji da on nije dovoljno koristan za nas. Naime, glavnina odredni sadržana je u 15-ak priloga koji nam nisu dati. A oni odlučuju o pravom efektu Ugovora. U samom Ugovoru ima krupnih razlika između engleskog i srpskog teksta, a engleski je odlučujući. U oba teksta ima pozivanja na propise koji ne postoje. Na primer, zakup zemljišta se poziva na uredbu iz 2011. godine koja je ukinuta uredbom iz 2015. godine,. Ta druga uredba, koja nije pomenuta u Ugovoru, dozvoljava besplatno davanje zemljišta u zakup, što je veoma štetno za nas. Dati u zakup bez naknade je poklon. To ne treba zavijati u neku drugu oblandu.

Ne zna se, zatim, šta je čija uloga. Sa inostrane strane, ima garant, povezano lice i ulagač. Muhamed Alabar je garant a ulagač je 'Belgrejd voterfront kapital investments'. Sa naše strane je zaključen ugovor sa strane Republike, Grada. I oni su preuzeli jako mnogo obaveza.

U međudržavnom sporazumu između Emirata i Republike Srbije u jednom članu piše različito na srpskom, različito na engleskom. Ugovor je zaključen na arapskom, srpskom i engleskom, a pravno je jedino važeća engleska verzija. Znači, ono što čitaju naši građani, to ne važi, u slučaju da ima razlika. U međudržavnom sporazumu na koji se poziva čitav ovaj aranžman, piše na srpskom jeziku da realizacija projekta neće biti predmet tendera i konkurencija prema srpskim zakonima. A na engleskom ne piše tako. Već kaže i to i bilo koji drugi postupak neće se primnjevati srpski zakoni na ulaganja iz Emirata. Mi imamo Zakon o javno-privatnom parterstvu. Tu piše da se ne sme ulaziti u javno privatno partnerstvo bez javnog tendera. Ovde ga nije bilo. To znači, prekrđen je naš zakon. Ja ne znam da li prethodna odredba da se ne primenjuju srpski zakoni na ulaganja Emirata, znači da oni neće plaćati nikakve poreze, da će dolaziti kad hoće.

I ja sam pisao već Vladi i Skupštini da mi to razjasne. Nije bilo odgovora. Komisija za kontrolu državne pomoći je odlučivala o davanju pogodnosti. Bilo bi dobro tražiti od nje da izađe u javnost i saopšti koje su to sve državne pogodnosti dali.

Ja sam sasvim uvjeren, sasvim uvjeren da je ovo štetan ugovor za nas. I ja ću biti dovoljno hrabar da kažem da je neophodno što prije napraviti dovoljno stručnu komisiju kako bi blagovoremeno ovaj ugovor bio raskinut sa manje štete. Ovde je ograničena šteta nastala ako bi se to brzo uradilo, a ako se nastavi raditi onda će kod međunarodne arbitraže biti plaćena mnogo veća naknada” upozorava Kovačević.

Uostalom, on podseća da je slične štete ugovore Srbija sklopila o prodaji NIS-a i gradnji Južnog toka. Milan Kovačević se priseća da su oni koji su tada pregovarali sa Rusima, na žestoke kritike stručnjaka da su ugovori šteštni, odgovorili da oni nisu ni pregovarali. Oni su samo pisali kako će se realizovati ono što im je rečeno.

Kovačević misli da se slično događa, da je jedan čovek rekao: završite to, nemojte propustiti! I onda nije ni bilo pregovora i tako je urađeno nešto što je štetno za nas, iznosi svoje pretpostavke Kovačević: “Da sam ja zaključio ovakav ugovor kakav su zaključili Emirati, ja bih trljao ruke!” Sagovornik RSE se pita da li je Mlađan Dinkić pregovarao sa Emiratima ili je smenjen sa mesta kontakt osobe za taj region.

O Kovačeviću

Milan Kovačević je konsultant za strana ulaganja od 1970. godine. Zaključio je, između ostalog, ugovor sa Dženeral Motorsom u Kikindi, za prvi Mekdonalds u Beogradu...

http://www.slobodnaevropa.org/a/milan-k ... 62165.html
 
Bravo za analize Milana Kovačevića!
Za one koje mrzi da čitaju, evo vrlo kratak rezime: BNV d.o.o. uopšte nije investitor onoga što se gradi u Savskom amfiteatru. Investitor je fantom (BW Capital Investments, ili kako god) preko koga idu sve uplate izvođačima radova, a BNV d.o.o je samo "ekskluzivni diler" koji izgrađene jedinice otkupljuje od investitora i preprodaje ih kupcima. Stoga za kupovinu prvog stana u BNV nije moguć povraćaj PDV-a.

Zaklučak: Na taj način izgradnja može da se obavlja bilo čijim netransparentnim izvorom finansiranja, transparentno je samo ono što naša država i grad ulažu u raščišćavanje lokacije, koju raščišćenu poklanjaju investitoru fantomu. Tako da nema apsolutno nikakve potvrde da je Alabar bilo šta više od plaćenog promotera ovog projekta. Promoter koji izjavljuje da je garant celog projekta, bez mogućnosti da se verifikuje da on išta ulaže u njega.
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=417770#p417770:1oa8igde je napisao(la):
spatiotecte » 19 Nov 2016, 22:14[/url]":1oa8igde]

Ovako nesto kao na slici jos ima i logike ali onaj klaster za stambenim zgradurinama od 23 sprata nema nikakvog smisla jer nema potrebe da se ide u visinu.
Niti mozemo da napunimo te zgrade niti konfiguracija terena tako nesto zahteva.
Praviti kule da bi skyline licio na Hong Kong je totalni nonsens i samo pokazuje nase komplekse.
Beogradu treba P+6 pored reke sa par kula tu i tamo i to bi bilo sasvim solidno za nas, cak i to bi bilo tesko rasprodati.

To je rezultat dva virusa krmacofobia i kulofilie koji su rasireni u krajevima koji su predhodno zarazeni nekim kompleksima. Od njega je posebno oboleo gospodar, gde mu se prividja Menhetn, Dubai, Las Vegas, i to na vodi, jer Pariz, Madrid, Rim, Berlin i ostali evropski gradovi nisu dovoljno kul i jer cemo mi za dve najkasnije tri godine biti bolji i bogatiji od njih.
 
+1 Milanche, potpuno se slazem sa tobom.

Ja bi inace voleo da razbijem 2 predrasude tj lazne istine koje se vec dugo provlace na forumima a to je da:

1 - Krmaca nije zgrada P+6 vec zgrada nezgrapnih proporcija i ruznog izgleda
2 - Broj kula u jednom gradu nije nikakav status ni dokaz njegovog razvoja, bogatstva i lepote.
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=417707#p417707:3kymt7n4 je napisao(la):
kkorisnikk » Sat Nov 19, 2016 4:34 pm[/url]":3kymt7n4]Sticajem istorijskih okolnosti, najvrednije zgrade najbliže Savi su upravo da me prostiš dupetom
okrenute.

To je stvarno velika Vučićeva greška. grrr

Funkcionalizam Glavne pošte bi bio naglašen ako bi one središne staklene kolumne bile osvetljene od vrha do dna. Možda u različitim bojama osvetljenja.

A zidovi ("dupeta") Beogradske zadruge bi možda mogli da budu oslikani (ili tetovirani). Get the pun?
 
Najvrednije zgrade su "dupetom" okrenute jer su usamljene u jednom bloku pa im se vidi "dupe".
Da je bilo razuma, na tom "dupetu" bi se nadovezale nove zgrade i zatvorio bi se blok koji bi se prostirao do reke i tako bi se popunjavao ulicni i recni front.

Ali oni jos ne znaju elementarne cinjenice da se u tom kontekstu zgrade naslanjaju jedna na drugu vec unistavaju blok tako sto prave razne perspektive poplocane behaton kockama i prave nelogicne razmake izmedju zgrada koji ostavljaju bocne zidove vidljive.
 
image.jpg


Nova zgrada Evropske centralne banke u Frankfurtu koju su delom gradili Srbi (kako kaže dokumentarac koji se ovih dana vrti na RT - Russia Today - televiziji), je odličan primer kako jedna zgrada može da "nagrdi" ceo gradski prostor. Ali mislim da ne vredi opirati se protiv zeitgeist-a. Visina je ono čemu čovek teži u ovom periodu.
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=417847#p417847:1l9cld5s je napisao(la):
spatiotecte » Sun Nov 20, 2016 12:46 pm[/url]":1l9cld5s]Najvrednije zgrade su "dupetom" okrenute jer su usamljene u jednom bloku pa im se vidi "dupe".
Da je bilo razuma, na tom "dupetu" bi se nadovezale nove zgrade i zatvorio bi se blok koji bi se prostirao do reke i tako bi se popunjavao ulicni i recni front.

Ovaj park ili parking omogućuje buduće promene namene. Nije problem u razumu već u novcu. Kad već imamo dupeta, dobro će pasovati "dildo". :lol:
 
Vrh