Šta je novo?

Razne gradske vesti, Topic II

http://www.blic.rs/beograd.php?id=80790
Uz Bulevar još 140.000 kvadrata
"Blok između Mis Irbijeve i Ustaničke: Planom je obuhvaćen prostor između ulica Bulevar kralja Aleksandra, Ustaničke, 32. nove, Virpazarske, Opatijske, Mis Irbijeve i Katarine Milovuk. Ukupna površina 24,4 hektara, gde je predviđena izgradnja oko 140.000 kvadratnih metara stambenog prostora. Na ovoj lokaciji planirana je gradnja osnovne škole kapaciteta 720 učenika i vrtića čiji je kapacitet 250 mesta. Loakcija za izgradnju javne garaže je neposredno uz autobusku okretnicu i buduću početnu stanicu lakog metroa. Njen kapacitet biće oko 600 mesta, a ulaz je predviđen iz Darosavačke ulice. Plan predviđa i izgradnju pjaceta, pijace, obejkata za komercijalne delatnosti, izgradnju infrastrukture... "

Zvuci zanimljivo, gde se nalazi ovaj prostor, zvuci mi neverovatno da na ovoj lokaciji ima slobodnih 24,4hektara? Ima li neko informacije ko je tipovao ovaj plac za izgradnju?
 
Ime naše prestonice nosi još 14 gradova ili naselja na tri kontinenta
Srpska pobeda za grad u Mejnu
Autor: Matija V. Ninković | 02.03.2009. - 08:22

beograd-v.jpg


Beograd, prestonica Srbije, nije jedini grad tog imena u svetu. Pored našeg, postoji bar još četrnaest koji se zovu „Beograd”, ili im je ime „White City” (beli grad na engleskom). Pet predgrađa velikih gradova nose ime naše prestonice, a Beograd je i nezvanični nadimak šest svetskih gradova koji se nalaze na tri kontinenta.

Svakako najpoznatiji i najstariji Beograd van Beograda nalazi se u Rusiji. Prvi istorijiski podaci o ovom mestu vezani su za 1237. godinu kad su horde Batu Kana opustošile ovu oblast.

gradovi1.jpg


„Belogorad” blizu slavnog Kurska
„Slavu” je stekao za vreme Drugog svetskog rata najvećom tenkovskom bitkom u istoriji civlizacije 1943. godine - bitkom za Kursk (koji se nalazi u blizini ruskog Beograda). Smešten je u jugozapadnom delu najveće zemlje na svetu, na obali reke Severski Donjeck, samo 40 kilometara od granice sa Ukrajinom. Ujedno, to je i administrativni centar cele istoimene oblasti i u njemu živi oko 400 hiljada stanovnika.
Postoje dve verzije kako je ruski Beograd, („Belogorad”), dobio ime. Prema prvoj, ime ovog grada nema nikakve veze sa prestonicom Srbije. Ono je samo metafora koja oslikava bogatstvo ove oblasti krečnjakom. Međutim, istoričar Predrag J. Marković ima drugačije mišljenje.
- Postoje neke priče da je ovaj ruski grad dobio naziv po našem Beogradu. U ovom delu Rusije nekad je živelo dosta iseljenika iz Srbije. Moguće je da su oni, usled nostalgije, ovaj grad nazvali Beogradom – smatra Marković.
Od 1954. godine ovaj ruski grad je industrijski i administrativni centar novoustanovljene Beogradske oblasti. Epicentar znanja je Beogradski univerzitet sa fakultetima za tehnologiju, poljoprivredu i ekonomiju. U gradu postoji i pozorište nazvano po glumcu iz 19. veka Mihajlu Šepkinu kao i internacionalni, putnički aerodrom.

Severna Amerika puna Beograda
Najviše gradova sa imenom prestonice Srbije nalazi se u Severnoj Americi, čak 11. Devet se nalaze u SAD, a jedan u Kanadi.
Upitajte Amerikance da li su ikad čuli za Beograd, i verovatno će vam većina odgovoriti da nisu. Poneki možda znaju da je to glavni grad Srbije, ili glavni grad bivše Jugoslavije. Mnogi od njih nikad nisu čuli za „Belgrejd“ iz Mejna (jedna od 53 države SAD) ili iz Montane, koji su, zacelo, i dobili ime po srpskom gradu.
Veza gradova iz Srbije i Mejna uspostavljena je putovanjem osnivača mejnskog „Belgrejda” Džona V. Dejvisa Evropom, krajem 18. veka. Za vreme njegove evropske odiseje, ili je posetio Beograd, ili je, što je verovatnije, bio oduševljen povratkom hrišćanstva u srpski Beograd, 1774. godine posle nekoliko vekova pod islamskom vladavonom. Tad se oko srpske pobede nad Turcima u svetu podiglo dosta prašine, i isterivanje Turaka iz Beograda je u Evropi tog vremena ovo bio veliki događaj koji je označio njeno prvo buđenje nakon viševekovne dominacije Otomana Istočnom Evropom.
Bilo kako bilo, kad je sastavljena peticija da se u Mejnu oformi novi grad, Dejvis kao njegov žitelj, bio je taj koji je predložio da se gradu dodeli ime Beograd. I tako je, sasvim slučajno, 1774. godina označila početak poznate istorije Beograda u Mejnu koji danas ima oko 5.000 stanovnika.
Pored „Belgrejda“ iz Mejna, još jedan Američki Beograd je direktno povezan sa prestonicom Srbije. To je Beograd iz Montane. Ovaj američki imenjak srpskog glavnog grada je, kao i svi ostali severno američki „parnjaci“, neuporedivo manje mesto i, prema popisu iz 2007. godine, imao je 8.047 stanovnika. Ono što ga povezuje sa srpskim gradom je podatak o tome kako je dobio svoje ime. Naime, mesto je nazvano Belgrejd (Beograd)u znak zahvalnosti za finansijsku pomoć srpskih investitora prilikom izgradnje severnopacifičke pruge krajem devetnaestog veka.

gradovi2.jpg


Beli gradovi, a nisu Beograd
Međutim, nisu svi severnoamerčki Beogradi u direktnoj vezi sa srpskom prestonicom.
- Većina gradova u Americi, najverovatnije, nema ništa zajedničko sa našim Beogradom. Pretpostavljam da su naziv dobili jer im se veoma dopada kako Beograd zvuči na engleskom jeziku (Belgrade) ili kao bukvalan prevod (White city). Većina ih je smeštena u severnom delu, u oblastima u kojima nema mnogo naših doseljenika. Postoji mogućnost da je još možda „Vajt siti“ iz države Ilinois povezan sa našim gardom, jer je Ilinois poznat kao jedna od država sa puno naših iseljenika - kaže istoričar Predrag J. Marković.
Tako se White city-ji mogu naći na Floridi, u Ilinoisu i Knazasu, Oregonu, Juti i jedan u Kanadi.
Prema podacima iz 1992. godine iz šestog izdanja Svetskog atlasa „Nešenel Džiografika“, postoji samo pet Beograda na celom svetu. Pored gradova u Srbiji i Mejnu, ima ga i u Minesoti, Montani i Nebraski. Ipak, „Blic“ je pronašao još devet. Međutim, kulturno istorijska povezanost svih tih gradova nije utvrđena zbog oskudnih podataka o ovim malim mestima.

gradovi3.jpg


Beograd kao predgrađe
Neki veliki evropski i američki gradovi, u okviru svojih slavnih predgrađa imaju i delove koji se zovu „Belgrejd”. Tako jedan postoji u „Kvins park rendžersu”, predgrađu Londona, drugi je deo Forest hila, predgrađa američkog grada Bostona i još jedan u Tulsau, predgrađu Oklahome.

„Beli grad” kao nadimak:
Arekvipa, Peru na španskom “La Ciudad Blanca”
Tel Aviv, Izrael zato što bele zgrade zauzimaju veliki deo povšine
Merida Jukatan, Meksiko na španskom “La Ciudad Blanca”
Lisabon, Portugal na portugalskom “A Cidade Branca”
Ostunti, Italija na italijanskom “La citta Bianca”
Sodra Angrby, Stitkolom, Švedska na švedskom “Den vita staden”

Izvor: Blic
http://www.blic.rs/beograd.php?id=81501
 
Питајте: Драган Ђилас, градоначелник
Идејно решење за обнову „Безистана” чека усвајање

Да ли ће бити преуређен део Карађорђеве улице, преко пута аутобуске станице, где се налазе старе и јако оронуле зграде које изгледају као да ће се срушити?

Јелена Радошевић

Бирчанинова 2

Зграде у Карађорђевој улици (бројеви 79, 81, 85, 87), које су обухваћене Детаљним урбанистичким планом комплекса између улица Михајла Богићевића, Гаврила Принципа, Личке, Карађорђеве и Трга братства и јединства планиране су за ревитализацију и доградњу. Пошто је овај простор део историјског језгра Београда који треба сачувати, Завод за заштиту споменика културе града је приликом израде урбанистичког плана дефинисао услове заштите које ће будући градитељи морати да испоштују. Meђутим, до сада се нико од Скупштина станара, власника пословних простора или потенцијалних инвеститора није заинтересовао за реконструкцију, oбнављање или доградњу овог простора.

Да ли постоји могућност да се поставе контејнери на углу Скадарске и Улице деспота Стефана који су уклоњени на иницијативу Секретаријата за саобраћај?


Бранислав Старчевић

Скадарска 8

Четири контејнера на углу Скадарске и Деспота Стефана уклоњена су по налогу саобраћајне инспекције због безбедности учесника у саобраћају, јер су били на пешачком прелазу и затражено је од „Градске чистоће” да пронађе нову локацију. Стручна екипа ЈКП „Градска чистоћа” изашла је на терен и утврдила нову локацију у Скадарској улици код кућног броја 1, на паркинг месту број 8.
На тој локацији већ су постављена четири контејнера и омогућено је грађанима из тих улица да одлажу смеће. Чим временски услови дозволе (када температура коловоза буде 10 степени и подлога која се фарба буде сува) „Београд пут” ће оивичити тај простор гуменим ивичњацима и обележити жутом хоризонталном сигнализацијом.

У чијој надлежности је пролаз „Безистан” на Теразијама и када ће тај простор бити реновиран будући да је у прилично лошем стању?

Драган Боршо

Саве Ковачевића 5, Земун

Још 1957. године одлуком тадашњег Народног одбора Среза Београд, „Безистан” је додељен на управљање ЈКП „Зеленило” и у току протеклих пет деценија више пута је саниран.

Средином прошле године Град је покренуо иницијативу да се уради пројекат детаљног преуређења и одређивања намене тог простора у складу са значајем локације на којој се налази да се и одреди институција која ће својим капацитетима моћи да се на адекватан начин брине о њему. До сада је у сарадњи са Архитектонским факултетом урађено идејно решење за реконструкцију. Када оно буде усвојено, уследиће расписивање конкурса за избор најповољнијег понуђача. Процењује се да је за реконструкцију потребно 6 до 9 месеци од почетка радова.

Када ће бити постављено аутобуско стајалиште у Булевару Милутина Миланковића испредхале „Експо 21” и хотела „Холидеј ин”?

Слободан Петровић

Шпанских бораца 50

На делу улице Милутина Миланковића у зони супермаркета „Веро” и хале „Eкспо 21”фирма Алма кватро, која са Секретаријатом за саобраћај има закључен уговор о постављању надстрешница, поставиће стајалиште и надстрешницу најкасније за три недеље.
Технички услови за постављање надстрешница стекли су се тек крајем прошле године пошто су на захтев Дирекције за јавни превоз урађене грађевинске интервенције: проширени су и продужени стајалишни платои, постављени су вертикални ивичњаци и тиме су ова стајалишта привредна намени.

Да ли можете да утичете да се у Устаничкој улици код Тржног центра Коњарник постави семафор? Ово је врло прометна саобраћајница, у њеној непосредној близини налазе се тривртића и основна школа. Мајке са децом, али и старији суграђани имају проблема приликом преласка ове улице.

Љиљана Дабић
Данице Марковић 9

Секретаријат за саобраћај је предвидео да се ове године постави семафор и на овој раскрсници. У наредних седам дана биће расписан јавни позив за набавку 50 ових уређаја, после тога следи избор најповољнијег понуђача, а одмах потом почеће постављање и замена семафора.

„Политика” је више пута објавила захтеве грађана да се преиспита зидање објекта упорти цркве Александра Невског и испита одговорност за уништавање овог споменикакултуре. Одговора до сада није било.

Да ли је покренут поступак да се објекат уклони, посади нови платан и остало посечено дрвеће?Трошкове би требало да плате они који су одобрили и финансирали ово зидање.

Марина Валугани

Доситејева 47

У порти Храма светог Александра Невског гради се објекат за паљење сваћа са продавницом. Српска православна парохија обратила се Секретаријату за урбанизам и грађевинске послове са захтевом да јој се одобри изградња и затражила је издавање акта о урбанистичким условима, као и одобрење за изградњу.

Уз захтев је приложена документација прописана Законом о планирању и изградњи на основу које је овај секретаријат 12. јуна прошле године издао одобрење за изградњу. Пошто је Храм светог Александра Невског споменик културе, пре издавања одобрења за изградњу инвеститор је прибавио решење Завода за заштиту споменика културе о утврђивању услова мера техничке заштите за планирану градњу и решење тог завода о давању сагласности на идејни пројекат планиране изградње.

Пре почетка грађења објекта, поднета је пријава почетка извођења радова уз коју је приложена документација прописана Законом о планирању и изградњи са овереним графичким прилозима Завода за заштиту споменика културе града Београда, на основу које је Секретаријат за урбанизам издао потврду о пријему документације.

Зграда на Славији, у Немањиној 46а једина је остала неприкључена на топловод иако је од њега удаљена мање од 20 метара. Овај проблем би могао да буде решен, наравно, уз потешкоће али би нама, станарима, махом старијим особама много помогли. Писали смо молбе али су одбијена. Зато вас молимо да решимо овај проблем.

Милош Стевановић

председник скупштине станара

Немањина 46а

За зграду у Немањиној 46а постоје техничке могућности за прикључење објекта на топловод, а ЈКП „Београдске електране” ће после потписивања уговора о прикључењу извести топловодни прикључак и предајну станицу, укључујући и уградњу измењивача топлоте, за укупан капацитет објекта. Закључење уговора зависи од динамике добијања потребних дозвола, а у циљу израде главног машинског и грађевинског пројекта неопходно је да Служби за издавање техничких услова доставите потребну документацију, о чему су Вас моји сарадници из „Београдских електрана” и обавестили. За сада је у току реализација прикључења објеката чији су власници закључили уговоре.

[објављено: 09/03/2009]
Izvor: Politika
Link: http://www.politika.rs/rubrike/Beograd/Idejno-reshenje-za-obnovu-Bezistana-cheka-usvajanje.sr.html
 
http://www.b92.net/biz/fokus/intervju.php?yyyy=2009&mm=03&nav_id=349071

Država gubi milione na javnim nabavkama


9. mart 2009. | Izvor: Ekonomist


Država gubi milione evra jer se to što se kupuje za državu plaća više nego što je neophodno. Moj posao u Beogradu je da to sprečim. Već sam poništio neke tendere. Bilo je nabavki gde je roba koja je kupljena za grad u procesu javnih nabavki mogla jeftinije da se kupi u radnji, kaže Dragan Đilas gradonačelnik Beograda.

Dragan Đilas: Javne nabavke su izvor korupcije


"U Beogradu postoje stvari koje su jeftinije nego u drugim velikim gradovima, ali je pitanje i kolike su plate ljudi u Beogradu, a kolike u tim gradovima. Sve te studije nama koriste da uporedimo cene po kojima proizvođači prodaju svoju robu u različitim gradovima. Da bi realno videli standard ljudi, moramo da ukrstimo cene sa primanjima“, navodi Đilas komentarišući nedavno objavljeno istraživanje Saveza ekonomista Srbije po kom je Beograd najjeftiniji grad u okruženju.

„U Beogradu je cena gradskog prevoza jeftinija. Zagreb je, na primer, po tom pitanju dva i po puta skuplji. Sarajevo je, takođe, u tom segmentu skuplje. Ali, život u Beogradu je realno skup. Nedavno sam imao sastanak sa penzionerima koji dobijaju pomoć od grada. Kad čujem od njih da plaćaju struju pet hiljada dinara, a imaju penziju osam hilljada onda je svaka priča o jeftinom životu u Beogradu deplasirana“, dodaje on.

Ponovo se pojavila inicijativa da se topla voda iz termoelektrane u Obrenovcu koristi za grejanje u Beogradu. S obzirom na to da je već nekoliko puta „započinjan“ projekat toplovoda iz Obrenovca, koliko je to, prema vašem mišljenju, ostvariva ideja?

Dragan Đilas: Istrojiski gledano, taj projekat je, u određenim momentima, pre svega kad dođe do energetske krize, ocenjivan kao superisplativ, da bi kasnije drugi za njega pričali kako je potpuno neisplativ. Napravili smo radnu grupu koja bi trebalo da da konačnu ocenu i proceni da li je taj projekat zaista isplativ.

S obzirom na krizu u domaćoj i svetskoj ekonomiji, koje od ranije najavljenih infrastrukturnih projekata će Beograd finansirati?

D. Đilas: Najveći projekat je izgradnja mosta preko Ade i njega ćemo završiti do kraja mandata. Neke stvari se ne vide. Na primer, rekonstrukcija Pančevačkog mosta koja košta desetine miliona evra je u toku, a radovi se izvode prvi put posle 35 godina. Da se to ne radi, most bi morao da bude zatvoren. Takođe, radi se i most u Obrenovcu koji je kao projekat stajao više od deset godina.

Da li je i dalje aktuelan projekat mosta kod Ade Huje, koji je trebalo da finansira Japan?

D. Đilas: Od tog projekta neće biti ništa jer je društveni proizvod po stanovniku Srbije porastao i „ispali“ smo iz kategorije zemalja koje mogu da računaju na tu vrstu pomoći. Aktuelni su, međutim, pregovori sa kineskom vladom da oni finasiraju most između Borče i Zemuna. Verujem da je taj most Beogradu i Beograđanima potrebniji. Mislim da imamo realne šanse da u naredna dva meseca dogovorimo taj aranžman, zavrsimo detaljni urbanistički plan i počnemo sa gradnjom tokom naredne godine.


Kad očekujete da će početi rekonstrukcija Gazele?

D. Đilas: To je republički projekat koji je finansiran sredstvima EBRD-a. Već dva puta sam pokušavao da dobijem informaciju kako će da izgleda rekonstrukcija tog mosta, Jer, kada se zatvori Gazela, Beograd će biti potpuno paralisan. Kao gradonačelnik Beograda ne mogu da dozvolim da ovaj grad stane. Od republičkih institucija još nisam dobio podatak koliko dana treba da bude zatvorena koja traka. Ti podaci su neophodni da bismo mogli da organizujemo alternativni prevoz građana. Možda i da ograničimo kretanje automobila u to vreme.

Preskupa Univerzijada

D. Đilas: To je događaj koji mnogo košta. Pogotovo danas u vreme krize ta cifra izgleda još veća. Početna predviđanja da će se na Univerzijadu potrošiti više od 200 miliona evra svedena su u razumne okvire i to je dobro. Srbija će od toga imati koristi jer će na Univerzijadu doći desetak hiljada mladih ljudi od kojih će neki kasnije u svojim zemljama biti na pozicijama da odlučuju gde će se nešto investirati, pa će se setiti Srbije. Veliko je, međutim, ptianje da li je za to trebalo potrošiti više od sto miliona evra. Trudim se da se što više uštedi kad je u pitanju gradski novac. Kad bi me danas neko pitao da dam saglasnost da se Beograd kandiduje za Univerzijadu, sigurno to ne bih uradio. Naravno da bi bila sramota da sada odustanemo od Univerzijade i mislim da će ona biti više nego uspešna.

Večita tema je i izgradnja metroa. Koliko je ovaj projekat realno ostvariv?

D. Đilas: Ljudi su kod nas dosta neobjektivni. Za to nije bilo para od 1974. Nemoguće je da nijedna vlast nije želela da uđe u taj projekat. Za metro su potrebna ogromna sredstva i ne možemo da ulazimo lako u taj posao pa da ga gradimo kao obilaznicu 20 godina. Ne možemo jedne godine da počenemo da kopamo neki tunel, a onda da prekinemo taj projekat kad naredne godine ostanemo bez para. Stavio sam veto na odluku da li treba graditi laki ili teški metro.

Dovešćemo stručnjake koji se u svetu bave tim poslom, i koji nemaju nikakve lične interese vezane za beogradski metro, da nam kažu šta je to što je za Beograd neophodno. U aprilu će u Beograd doći stručnjaci iz Beča, a posle njih ćemo dobiti i studiju španskih i stručnjaka iz Minhena. Jedino sigurno je da bez metroa ne može da se reši problem saobraćaja u gradu. Počećemo da gradimo kad se definiše koji je metro potreban i način finansiranja izgradnje.

Možete li da procenite kad bi prva linija metroa mogla da bude gotova?

D. Đilas: Mislim da ne postoji ozbiljan čovek koji bi mogao dati takvu projekciju. Do kraja ove godine bismo mogli da definišemo vrstu metroa i način finansiranja.

Jedan ste od visokopozicioniranih funkcionera koji otvoreno govori da u Srbiji postoji dvovalutni sistem.

D. Đilas: To je realnost koju treba što više puta da ponovimo. Niko ne govori da je cena kvadrata stana 142.000 dinara ili da automobil košta milion i sto hiljada dinara. Niko to neće reći.

Kako se to odražava na finansiranje? Na proleće se očekuje rebalans budžeta. Hoće li biti značajno manji?

D. Đilas: Beogradu je budžet realno smanjen. Krediti koji nam dospevaju su evrizovani. Prihodi od građevinskog zemljišta su neizvesni jer su neizvesne i nove investicije. Najviše će zavisiti od prihoda od građevinskog zemljišta. Investitori plaćaju u 36 rata i ove godine dolaze na naplatu rate iz ranije potpisanih ugovora, tako da očekujem da ti prihodi budu stabilni. Više se plašim šta će biti narednih godina. Ako ostanemo bez novih investicija, a poznato je da je interesovanje za poslovni prostor opalo, postavlja se pitanje daljeg finansiranja.

Gde planirate najveće uštede?

D. Đilas: Smanjili smo cene mnogim dobavljačima. Cene asfaltiranja su snižene za nekoliko desetina procenata, a veliki deo budžeta je išao na to. Beograd je najbolji partner svakom ko želi da radi u Srbiji, jer svako ko potpiše ugovor sa gradom zna da će mu sve obaveze u roku biti plaćene. Na osnovu toga očekujem da Beograd dobije i najbolje cene. U aprilu ćemo preispitati projekte koje rade sekretarijati i novac od onih projekta za koje procenimo da su neostvarivi ćemo prelocirati. Upravo se usvajaju planovi javnih nabavki.

Od većih kupovina, očekuje se kupovina novih tramvaja i vozova za gradsku železnicu. Ove godine je u planu izgradnja desetak obdaništa i početak gradnje tri nove škole. Grad će, takođe, nastaviti da pomaže trudnicama, penzionerima i najugroženijim stanovnicima. Zaista mislim da neko sa osam hiljada dinara jako teško može da preživi u Beogradu.

Da li prepoznajete i javne nabavke kao jedno od mesta pogodnih za korupciju?

D. Đilas: Da nisam prepoznao, ne bih napravio posebnu agenciju za javne nabavke. Gde god postoji ljudski faktor postoji i ta mogućnost. I dalje mislim da država gubi milione evra jer se to što se kupuje za državu plaća više nego što je neophodno. Moj posao u Beogradu je da to sprečim. Već sam poništio neke tendere. Bilo je nabavki gde je roba koja je kupljena za grad u procesu javnih nabavki mogla jeftinije da se kupi u radnji.

Građani najlakše uočavaju šta se radi na ulicama. Ljudi se stalno pitaju zašto se stalno iste ulice otkopavaju i asfaltiraju?

D. Đilas: Ne bih rekao da se stalno iste ulice asfaltiraju, ali je činjenica da postoji nekoordinacija između gradskih preduzeća, ali i između gradskih i republičkih kompanija kao što je EPS ili Telekom. Napravili smo informaciono „čvorište“ gde smo povezali međusobno te firme kako bi se, kad se nešto radi, u isto vreme uradili i drugi poslovi. Mnogo je veći problem što se u Beogradu posle svake zime otvore stotine rupa. To je neizbežna činjenica jer je klima takva. Takođe, mnoge stvari su dotrajale i moraju da se „dokrpljavaju“. Verovatno bi trebalo da se promeni bar pola vodovodnih cevi u Beogradu, ali za to nemamo novca.

Koliki je dug Beograda?

D. Đilas: Nasledio sam tri kredita u ukupnom iznosu od 219 miliona evra, s tim da su dva u grejs periodu, a treći je za most preko Ade. Grad vodi i vodiće vrlo restriktivnu politiku po tom pitanju. Trudiću se da ne ulazimo ni u kakve aranžmane koje će neko kasnije morati da vraća.

Po novom zakonu Beograd će doći u posed imovine koja je danas u vlasništvu republike. To će otvoriti mnoge mogućnosti za finansiranje.

D. Đilas: Taj proces se odvija toliko sporo da mu ne pridajem značaj u ovom trenutku. To je moralo već da se dogodi, jer je to predviđeno i Ustavom. Nažalost, to što piše da nešto treba da se uradi, ne znači da će se i dogoditi. Voleo bih kad bi sve što je u Beogradu postalo naša imovina, ali neće se to tako dešavati. Ipak, biće sasvim dovoljno da se spreči blokada koja danas postoji, s obzirom na to da je potrebno po nekoliko meseci ili godina da sve direkcije odobre potrebne zahteve.
OK, bar je bio iskren za Univerzijadu.....
 
Pa seka nam je dobar izgovor da Univerzijada ne bude onakva kakva je planirana, samo što tu kriza nije glavni krivac već ljudi koji su se godinama bavili Univerzijadom na diletantski način.
 
bigvlada":brgfusoy je napisao(la):
Pa seka nam je dobar izgovor da Univerzijada ne bude onakva kakva je planirana, samo što tu kriza nije glavni krivac već ljudi koji su se godinama bavili Univerzijadom na diletantski način.
Nisu oni diletanti, naprotiv.... :)
Meni ni onda, ni sada nije jasno - a šta to Beograd i Beograđani imaju od Univerzijade (čak da je i fenomenalno pripremljena)?
 
Pa..Pa... Osećaj da smo deo civilizovanog sveta. :lol: A.. i oni.. kada odrastu.. pa postanu predsednici.... i članovi upravnih odbora.... velikih firmi..... će da nas se sete..... zagledaju u daljinu..... obrišu suzu u oku...:violina:...tako sam jeo dobre...kako oni to zovu... ćevape... u kiosku na ćošku... a i beograđani su tako.... zgođušni...... baš su kewl......lupi rukom u sto... ma ima da podignem sledeću fabriku superkompjutera tamo
 
bigvlada":2ufs58g9 je napisao(la):
Pa..Pa... Osećaj da smo deo civilizovanog sveta. :lol: A.. i oni.. kada odrastu.. pa postanu predsednici.... i članovi upravnih odbora.... velikih firmi..... će da nas se sete..... zagledaju u daljinu..... obrišu suzu u oku...:violina:...tako sam jeo dobre...kako oni to zovu... ćevape... u kiosku na ćošku... a i beograđani su tako.... zgođušni...... baš su kewl......lupi rukom u sto... ma ima da podignem sledeću fabriku superkompjutera tamo
:D

Zemo, jedan turnir u golfu za neki mid-level management bi dao više konkretnih rezultata na srednjeročnom planu....uz par tura pranjetine naravno. :p

(pranjetina=prasetina+jagnjetina)
 
Dvadeseti sajam investicija u Kanu
Beograd nudi „Grad na vodi“
Autor: Ivan Mrđen | 11.03.2009. - 10:17
Ako je suditi po onome čime su se na 20. jubilarnom Sajmu investiticija predstavili gradovi i kompanije iz 89 zemalja sa svih pet kontinenata, ponuda Beograda je sasvim “u trendu”, jer sadrži tri najvažnije odrednice većine izloženih projekata: život pored vode, nove vizure i humani karakter novih naselja.
Koliko će ono što su ponudili Direkcija za izgradnju grada, Urbanistički zavod i četiri privatne kompanije (Luka Beograd, MPC, Rudnap i Ist point) privući pažnju u konkurenciji tačno 2.687 izlagača, od kojih mnogi nisu žalili sredstava da svoje projekte predstave na što većem prostoru i na najatraktivnijim sajamskim lokacijama (posebno na samoj Azurnoj obali, a delom i na luksuznim jahtama) - biće jasnije već sutra, kad je zakazana javna prezentacija projekta “Grad na vodi” čuvenog arhitekte Danijela Libeskinda. Očekuje se i dolazak gradonačelnika Beograda Dragana Đilasa, čije ime se nalazi među učesnicima dva današnja događaja, konferencije “Mega gradovi i održivi razvoj” i sastanka gradonačelnika više od osamdeset svetskih metropola.
Utisak da će se i Beograd, i pored nešto skromnije sajamske prezentacije, naći u “lap topovima” oko 6.800 predstavnika investitora, stekli smo već prvog dana, kad je pred ekranima sa slikama i skicama ponuđenih projekata bila poprilična gužva. Osim glavnog aduta naše prestonice, Libeskindovog “Grada na vodi”, pažnju su privukli i projekti “Stari mlin na Dunavu” (Istpoint), “kula bliznakinja” Poslovnog centra “Ušće” (MPC) i stambeni kompleks u Višnjičkoj ulici (Rudnap), kojima je zajedničko baš to da su locirani uz dve velike evropske reke na kojima leži Beograd.
Direkcija za izgradnju grada “markirala” je sedam lokacija na nešto manje od 25 hektara atraktivnog građevinskog zemljišta: blokovi 52, 53, 20 i 11c u Novom Beogradu, Kumodraška, Ljubinke Bobić na Bežanijskoj kosi, ali i 8,4 hektara u Borči uz Zrenjaninski put. Na tom prostoru predvidjena je izgradnja ukupno 284.608 kvadrata, uglavnom stambenog prostora, odnosno oko 5.000 novih stanova.
To može da izgleda skromno u poređenju sa zaista impozantnim brojkama koje nudi projekat “Grad na vodi” (107 hektara i 2,5 miliona kvadrata stambeno - poslovnog prostora), iza koga stoji Luka Beograd, ali i pokazuje nespornu činjenicu da naša prestonica ima sve manje prostora za razvoj u okviru postojećih lokacija i da što pre mora da “oslobodi” prostor uz obalu svojih reka. Ako to ne učini, potencijalnim investitorima bi mogle veoma brzo da postanu interesantnije neke druge destinacije, u kojima su takođe prepoznali da budućnost pripada naseljima pored vode, sa humanim blokovima bez saobraćaja i interesantnim neboderima koji ce krasiti buduce gradske razglednice. Sajam ce biti otvoren do petka 13. marta.

Ivan Mrđen izvestač “Blica” iz Kana

“Naški” na svakom koraku
Osim na beogradskom, na okolnim štandovima predstavljeni su i projekti iz Hrvatske, Crne Gore, Slovenije...
Srpski se juče govorilo i na štandu Belorusije, gde je direktorka firme “Dana holding GmbH” Dragoslava Nikić predstavila projekat “Minsk siti”.


Izvor: Blic
Link: http://www.blic.rs/beograd.php?id=82981
 
nemoj zemo ili rođo, još uvek imam tikove kada čujem nešto slično, osvrćem se unaokolo tražeći pogledom ljude u zelenom :lol:

Univerzijada jeste sjajna stvar za zaradu u maloprodaji i promociju zemlje ali mi jednostavno nemamo kapaciteta ni znanja da to iskoristimo.
 
Nemam "tikove", ali se ipak žacnem svaki put kad neko kaže "stručnjak" :lol: ....bilo mi simpatično kad je lik za mene i drugog lika iz Žarkova rekao da smo praktično "zeme" :p

Nemamo mi ni kapaciteta ni "ljudskih resursa"...počev od onih kojima je uošte ta ideja pala na pamet...
 
http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2009&mm=03&dd=13&nav_id=349907

Kinezi grade most Zemun - Borča?
15:17 | Izvor: Novosti
Beograd -- Kineska vlada mogla bi da finansira zidanje mosta preko Dunava, od Zemuna do Borče, koje bi moglo da počne već naredne godine, pišu Novosti.

Za finansiranje mosta zainteresovana kineska vlada (foto: Lucy Moore)
Gradonačelnik Beograda Dragan Đilas kaže da su u toku su pregovori sa Vladom Kine, koja bi trebalo da finansira ovaj projekat, a tokom posete predsednika Srbije Borisa Tadića ovoj zemlji u maju biće o ovoj temi vođeni intenzivni razgovori.

Đilas smatra da u naredna dva meseca ovaj aranžman može da bude dogovoren, te da bi ugovor mogao da bude potpisan već sledeće godine.

Prema Generalnom urbanističkom planu, most bi trebalo bi da se "proteže" od krivine ka Novom Sadu u naselju Altina do naselja Crvenka kod Borče. Tačna pozicija mosta biće poznata tek po izradi glavnog projekta i kada budu rešeni svi imovinsko-pravni odnosi. Ovaj most će rasteretiti saobraćaj na "unutrašnjem prstenu" Beograda, a direkcija za građevinsko zemljište do sada je uradila generalni projekat sa studijom opravdanosti.

"U zavisnosti od načina finansiranja, trebalo bi da bude urađen idejni i glavni projekat ovog mosta. Finansiranje je posebna tema o kojoj gradonačelnik pregovara. Troškovi za izgradnju kapitalnih objekata u Beogradu pokrivaju se delom iz kredita, a ostatak se plaća iz budžeta", kaže Nenad Bajić iz Direkcije za građevinsko zemljište.


Ništa od mosta kod Ade Huje

Dugo najavljivani most preko Ade Huje, ipak, neće biti izgrađen. Uprkos tome što je Japan radio studiju izvodljivosti i idejno rešenje za ovu saobraćajnicu, i trebalo da bude finansijer radova, društveni proizvod u Srbiji je porastao, te se više ne nalazimo na spisku zemlja kojima je potrebna ova vrsta pomoći.


U Privrednoj komori Srbije smatraju da naša preduzeća mogu da se "uhvate u koštac" sa izgradnjom ovog mosta. "Borićemo se, kao privredna komora, da primat u izvođenju radova imaju naše firme, kao na primer "Ratko Mitrović". Srpska preduzeća bi tako dobila još jednu referencu kada odu da rade poslove u svetu", kaže Goran Rodić iz Udruženja za građevinarstvo u Privrednoj komori Srbije.

Planirano je još prošle godine da preko Dunava ovom trasom zaplove trajekti dok most ne bude sagrađen. Ovakav vid transporta trebalo bi da poveže lokaciju "Goveđi brod" (šljunkara "DIA") na zemunskoj strani sa saobraćajnicom kod šljunkare "Bami" u Borči. Prema ovoj zamisli, za plovidbu nizvodno trebalo bi oko 20, a za uzvodnu 25 minuta, što bi skratilo kruženje vozila gotovo tri puta.
 
Grad tuži, a krivca nema
S. B, 15.03.2009

BEOGRAD je, od početka prošle godine do danas, podneo čak 128 krivičnih prijava - više nego ikad do sada. Ubedljivo najviše "okrivljenih" su izvođači raznih građevinskih radova u prestonici, a na teret im se stavlja - izazivanje opšte opasnosti. Preostala desetina su građani koji su lažiranjem dokumenata pokušali da prevare gradsku upravu.

Tokom prošle godine gradski pravobranilac je "presavio tabak" i podneo 117 krivičnih prijava. Za prva dva meseca ove godine krivične prijave je zaradilo 11 izvođača, investitora ili građana. Gradonačelnik Dragan Đilas nedavno se požalio da i pored ovakve efikasnosti njegove uprave, ove prijave još nisu dobile rasplet i to zbog - sporih sudova.

Da još nema epiloga ni za jednu od ovih krivičnih prijava, potvrdio nam je i Strahinja Sekulić, javni gradski pravobranilac. On, međutim, smatra da još nije prošlo dovoljno vremena.
- Prijave su nedavno poslate i nije proteklo mnogo vremena da bi se sve one procesuirale - objašnjava Strahinja Sekulić. - One su u Tužilaštvu i na njima je da dalje postupaju. Ne može se predvideti koliko će trajati procesi. Sve zavisi najpre od toga da li će ići u istragu i da li će se potvrditi krivično delo. U svakom slučaju ne treba se Tužilaštvu mešati u posao.

Broj krivičnih prijava drastično je porastao, kako napominje Sekulić, pre svega jer je inspekcija postala ažurnija. Zato su u "rešetu" zapeli mnogobrojni nesavesni investitori.
- Najveći broj krivičnih prijava, 90 odsto, odnosi se na građevinarstvo - kaže Sekulić. - Prijavljeni su zbog izazivanja opšte opasnosti.
Osim investitora, tu su i izvođači radova koji nisu poštovali slovo zakona. Graditelji najčešće nisu imali kompletnu dokumentaciju i nisu na adekvatan način obebzeđivali gradilišta.

Preostali "prijavljeni" su Beograđani koji su prilikom konkurisanja za kupovinu jednog od 1.000 neprofitnih gradskih stanova "nafilovali" dokumentaciju. Većina njih je lažirala svoje zdravstveno stanje, kako bi osvojili više bodova. Ima i onih koji su tvrdili da su podstanari, iako su živeli kod roditelja, takođe, zbog boljeg bodovanja. Kada su otkriveni, stambena komisija ih je skinula sa rang-liste, a Gradsko javno pravobranilaštvo je pokrenulo postupak.

PREDMETI
GRADSKO javno pravobranilaštvo je tokom 2008. imalo ukupno 14.731 predmet. U tu cifru ulaze i upravni sporovi, ugovori, ali i tužbe "Infostana". Grad je i u 1.000 slučajeva zastupao komunalna preduzeća, na koja su građani prigovorili.
извор Новости
линк http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=14&status=jedna&vest=140184
 
Sportske igre osnovaca bivše SFRJ
Tadić: Prilika da deca upoznaju bliske kulture
Autor: B. M. | Foto:A. Dimitrijević | 17.03.2009. - 05:00

tadic-v.jpg


Predsednik Srbije Boris Tadić podržao je uključivanje naše školske omladine u „Bistra sportske igre mladih“, koje su osnovane pre 12 godina u Splitu kao nevladin projekat. U takmičenju koje se održava tokom letnjeg raspusta i okuplja učenike do 14 godina do sada su učestvovala deca iz Hrvatske, BiH, Slovenije, Makedonije, Crne Gore i Češke.

- Igre su prilika da se školska omladina koja nije živela u bivšoj Jugoslaviji kroz sportska takmičenja i druge sadržaje upozna sa bliskim kulturama. Uključivanje najmlađih u sport je od odlučujuće važnosti za Srbiju, zato smo stali iza ovog projekta - rekao je predsednik Tadić na susretu predstavnika igara sa novinarima.

U postojećim društvenim okolnostima, rekao je Tadić, ova akcija zaslužuje punu pažnju.
- U bivšim jugoslovenskim republikama primetan je veliki uticaj na sport prljavog biznisa, čak i kriminala, a ove igre neguju sistem vrednosti koji zaslužuje podršku. Znam da će i Oli Ren, kao bivši fudbaler i veliki ljubitelj sporta, otvoriti fondove za ovu namenu, kad to bude zatraženo.
Zdravko Marić, pokretač igara, rekao je da su projekat podržali Međunarodni olimpijski komitet, UEFA i mnoge evropske institucije i pojedinci.
Skupu se obratio i bosanskohercegovački političar Adnan Terzić, spoljni saradnik igara:
- Osnovni princip je povezivanje zemalja. Igre počinju po završetku školske godine i traju do početka sledeće. Ciljana populacija su učenici koji nisu aktivni u sportskim društvima, koji na ovaj način korisno popunjavaju vreme raspusta.

Izvor: Blic
http://www.blic.rs/sport.php?id=83883

Ne mogu da opišem koliko je ovo dobra vest. To znači da ćemo za dvadesetak godina imati normalno stanovništvo. :)
 
Izvestio i RTS o istom clanku:

Београдски груби шарм за авантуристе

Иако је сведок 115 међународних сукоба и 44 пута сравњен са земљом, Београд је град забаве каква се налази ретко где у свету, пише лондонски Индипендент. Српска престоница препоручује се као право место за авантуристички туризам и рај за пушаче где вам водичи радо показују бомбардоване локације.

Град на ушћу Саве у Дунав сачувао је груби шарм захваљујући коме је стекао репутацију града за забаву пар екселанс, упркос томе што је био сведок 115 међународних сукоба и 44 пута је сравњен са земљом, пише данас лондонски Индипендент у репортажи о Београду.

Новинар Роберт Нурден наводи да је туристички савез усвојио политику "не помињи ратове", али да независни водичи отворено говоре о томе и врло радо показују бомбардоване локације.

"Прошло је 10 година од како је НАТО окончао своју селективну ваздушну кампању, и Београд се сада диже из пепела", пише Индипендент.

Аутор сматра да је српска престоница право место за оне који воле авантуристички туризам, јер "демонстранти свакодневно постављају транспаренте против НАТО-а на Тргу Републике", а у бару "Тито" зидови су прекривени успоменама на бившег лидера, док конобари носе партизанске униформе.

У тексту се истиче да је обедовање у неком од скадарлијских ресторана у тренду, и да је, на пример, ресторан "Мој Шешир" комбинација уметничке галерије и ресторана, где се храна и слике сједињују у креативности, док ромски бенд свира серенаде, а глумица пева српске народне песме.

"Хајде, Београде, свет хоће да те види у најбољем светлу", готово је завапио аутор, констатујући да музеј "Николе Тесле" не ради, да се реновирају Народни музеј и Музеј савремене уметности.

Калемегданска тврђава као из бајке

У тексту се наводи стогодишњи историјат чудног имена кафане "Знак питања", и да се у центру града се налази Калемегданска тврђава која се издиже изнад места на коме се Сава улива у Дунав и представља управо оно што би сте очекивали од места на коме су се одиграли многобројни сукоби.

"У складу са тим, у њој се налазе ратни музеј, топови и тенкови. Ова огромна тврђава изгледа као из бајке, али данас је огромни калемегдански комплекс место на коме се Београђани одмарају, бесциљно шетајући и грицкајући семенке сунцокрета".

С друге стране реке Саве, пише Индипендент, налази се мирни Земун, некадашња граница Аустроугарске монархије. "Класична архитектура више подсећа на Моцартово доба него на балканску ратоборност, док у ресторанима поред обале Дунава раде старији конобари којима ништа не пада тешко".

Аутор сматра да је Београд рај за пушаче и да, ако нисте пушач, треба да размислите да ли желите да проведете време у српској престоници, "граду у коме се толико пуши да вам одећа мирише на дувански дим"

"Постоји нови начин бекства из политички коректне западне Европе: одлазак у крајеве где је пушење кул и где су кафићи и ресторани задимљени", каже се у репортежи Индипендента о Београду.
http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/124/Друштво/51425/Београдски+груби+шарм+за+авантуристе.html
 
Joss nema dozvola za izgradnju hotela na mestu zgrade MUP-a

BEOGRAD, 23. marta 2009. (Beta) - Početak izgradnje hotela "Beograd Plaza" na mestu zgrade bivšeg MUP-a u ulici Kneza Miloša je neizvestan jer se još čekaju potrebne urbanističke i gradjevinske dozvole.

U kompaniji Plaza centri, koja treba da gradi hotel, Beti je danas rečeno da nemaju informacije kad će im gradske vlasti izdati dovole.

Ta izraelska kompanija kupila je u avgustu 2007. godine kompleks zgrada bivšeg Saveznog MUP-a u Beogradu, koji je teško oštećen u NATO bombardovanju 1999. godine, po ceni od 29,1 milion evra.

Najavljeno je da će na tom mestu biti sagrađen hotel sa pet zvezdica, u koji će biti uloženo 150 miliona evra. Planirano je da hotel bude površine 100.000 kvadratnih metara, da ima konferencijski centar, restoran u staklu sa pogledom na Beograd, šoping centar i poslovni toranj.

Očekivanja predstavnika Plaze bila su da će izgradnja hotela početi u 2008. godini. Kašnjenja u izdavanju građevinskih dozvola su objašnjavana prošlogišnjim izborima u Beogradu i dugim postupkom formiranja gradske vlade.

Plaza ne može da pripremi teren za izgradanju hotela i raskrči ruševine bivše zgrade MUP-a pre nego dobije građevinske dozvole.

Kompanija Plaza centri bavi se izgradnjom, upravljanjem i izdavanjem tržnih i zabavnih centara u istočnoj Evropi i deo je izraelske javne kompanije Elbit imedžig. Planovi kompanije su da u narednih nekoliko godina u Srbiji izgradi nekoliko šoping centara i investira oko 500 miliona evra.

(kraj)vuk/bos


Će se načekamo dok ovo počnu da grade. :rolleyes:
 
Mislim da nisu samo dozvole u pitanju, već se i uveliko tračari po gradu da je Plazu baš potresla svetska finansijska kriza.
 
Posle dva meseca renoviranja, radovi u velikoj sali bivše Savezne skupštine su završeni, pa će poslanici ubuduće imati nešto bolje uslove za rad. U adaptaciju prostora ukupno je uloženo 16 i po miliona dinara.

Zvuci bušilica su utihnuli, teški radovi su završeni, ostalo je da se privedu kraju oni estetski. Renoviranoj sali vraćen je autentičan izgled od pre 70 godina.

Sekretar Skupštine Srbije Veljko Odalović kaže da 16 i po miliona dinara nije mnogo za sve što se uradilo.

On objašnjava da je, uprkos ekonomskoj krizi, renoviranje bilo racionalan potez.

"Da li se mogu porediti uslovi rada u ovom i onom objektu, gde se sedi na 6-7 metara ispod zemlje? Mislim da ova Srbija zaslužuje parlament kojim se prezentuje ovaj dom. Da ga nema pa da ga iznova pravimo, ja bih razumeo svaku kritiku, ali bolje je uložiti, pa i u teškom vremenu i krizi nego ga pustiti da propada", kaže Odalović.

Nova zgrada, kako kaže Odalović, biće funkcionalnija od stare, obezbeđivaće javnost rada, elektronski sistem glasanja, kao i kompletan sistem evidentiranja svega onoga što se dešava.

Osim zgrade, poslanici će morati da promene i navike, pre svega one koje se tiču obraćanja Narodnoj skupštini.

Tako će umesto dosadašnjeg izlaženja za govornicu, svaki poslanik na svom mestu imati mikrofon. Procena je da će se na taj način uštedeti vreme, ali i povećati efikasnost.

I dok će poslanici imati nešto bolje uslove rada, novinari su nezadovoljni. Prostor namenjen predstavnicima medija biće neuporedivo manji od onog u Ulici kralja Milana.


http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2009&mm=03&dd=24&nav_category=11&nav_id=351772
 
E falim te boze, mozda ipak neko cita beobuild...

Каленић – мало пијац, мало трг
По угледу на тржнице у Франкфурту и Италији, у поподневним часовима тезге би се склањале у подземне магацине, а пијачни плато био би коришћен за одмор и шетњу

Фото Д. Јевремовић Осим што су центри разноврсне понуде хране, градске пијаце би требало да у у поподневним часовима постану и тргови. Ову идеју члановима Планске комисије Скупштине града, која је усвојила програм за урбанистички план мреже тржница, недавно је дала нова управа „Градских пијаца”. То предузеће и Друштво архитеката Београда расписали су конкурс за израду архитектонско-урбанистичког решења тржница Скадарлија, Каленић и Палилула.

На овај начин, како је објаснила Марија Бошњаковић, представник за медије „Градских пијаца”, ново руководство тог комуналног предузећа настоји да у главном граду тржнице уреди по угледу на оне у Франкфурту, или Италији.

– Пијаце тргови омогућиће боље снабдевање грађана, шири простор за шетњу и окупљање, а у складу са тим и могућност за организовање разноликих садржаја. Уколико ово решење буде коначно усвојено, претварање тржница у скверове допринеће и њиховом бољем чишћењу. На Каленић пијаци биће 80 одсто простора за забавно-рекреативне активности, а 15 одсто заузеће већ постојећи објекат. То је простор у коме ће се продавати прехрамбена роба, или ће служити као магацин – објаснила је Бошњаковићева.

Идеја је да мобилне пијаце лети раде до 17 часова, а зими до 15 часова. После окончања радног времена тезге би се склањале у подземне магацине. На Каленићу је планирана изградња три подземна нивоа, од којих би преостала два била претворена у јавне гараже. Неки од тамошњих дугогодишњих трговаца нису баш одушевљени идејом да у зимском периоду стављају катанац на тезгу већ у 15 часова али, како наглашавају у „Градским пијацама”, за коначно решење изгледа ове и осталих тржница биће пресудна и реч Београђана.

– У процес преуређења централноградских пијаца нећемо укључити само стручну, већ и целокупну јавност. Грађани ће после избора неколико најбољих идејних решења моћи да гласају на нашем сајту за предлог који им се чини најприхватљивијим. Истраживања су показала да суграђани нису задовољни затварањем пијаца, зато је садашње руководство „Градских пијаца” одбацило раније идејно решење за Каленић – нагласила је Бошњаковићева.

Како је „Политика” писала пре годину дана, према том решењу „Каленић пијаца” би изгледала као стаклена шкољка. Тада награђени нацрт архитектонског бироа „Архи про” предвиђао је градњу потпуно затворене тржнице од дрвета и стакла, а на углу Његошеве и Улице Максима Горког никла би четвороспратница у којој би се налазила и управна зграда.

– То је подразумевало стационарну, затворену пијацу са заузећем парцеле 85 одсто. Идеја новог руководства је, насупрот томе, да ова тржница има 80 одсто простора који, када грађани заврше куповину зелениша, може бити претворен у трг – изнела је Бошњаковићева разлоге за поништење већ готовог решења за преуређење те централне тржнице.

Како би чули „глас Врачараца” представници те општине организовали су истраживање у коме су телефонски анкетирали 2.603 грађана. Како је објаснио Ђорђе Беламарић, члан већа општине Врачар, предочено им је пет решења новог изгледа Каленића, а грађани су највише подршке дали предлогу да пијаца буде отвореног типа са „лаким” кровом и неколико нивоа подземних гаража. Само неколико врачарских гласова мање добио је предлог сличан замисли „Градских пијаца”. На простору садашњег „фаст парка” био би уређен трг, а тржница, на којој би се продавали искључиво пољопривредни производи, била би мобилна, па би се тезге у подземна складишта склањале до 16 часова. Најгоре оцењен предлог је онај да „Каленића гумно” буде измештено, а уместо њега уређен трг са фонтанама.

– Раније решење да Каленић постане пијаца „стаклена шкољка” рангирано је на трећем месту. Став општине Врачар је да би требало да буде изабран један од два најбоље оцењена предлога због драстично већег броја гласова од осталих – истакао је Беламарић.

Д. Јокић

http://www.politika.rs/rubrike/Beograd/Kalenic-malo-pijac-malo-trg.sr.html
 
Lucifer, ova vest o Kalenic pijaci je vec neko okacio pre par dana na temi Pijace.
Ps. Pa jel to znaci da ce se poslanici skroz iseliti iz kralja milana u nar.skupstinu?
 
ivana-bg":2t602c86 je napisao(la):
Ps. Pa jel to znaci da ce se poslanici skroz iseliti iz kralja milana u nar.skupstinu?
Не. Колико сам чуо, разни одбори и тела, као и неке седнице истих ће се одржавати и даље у Краља Милана 14.
 
Vrh