Šta je novo?

Pijace

Da li su pijace u Srbiji već izgubile bitku sa velikim trgovinskim lancima
Po "zeleniš" u megamarkete
Mirjana N. Stevanović

Supermarketi i megatrgovine uzimaju sve veći deo tržišnog kolača čak i kada je reč o prehrambenim i poljoprivrednim proizvodima koji su se do samo pre nekoliko godina, uglavnom prodavali na "zelenim pijacama". Većina pijačnih uprava, posebno u velikim gradovima gde je dominacija velikih trgovinskih lanaca izraženija, pokušava da savremenijom infrastrukturom i novim sadržajima zadrži atraktivnost tih prodajnih mesta, ali čini se da je za opstanak pijaca potrebno mnogo više od toga.

- Na strani megamarketa su, osim mogućnosti da se zahvaljujući boljem marketingu približe kupcima, i niže cene poljoprivrednih proizvoda, jer je nabavna moć tih sistema daleko veća, a troškovi distribucije robe niži nego što je to u pijačnom prometu. Takođe, od uticaja je i što uz te proizvode, u megamarketima postoji i širok asortiman drugih roba i usluga, a sigurno je da značajno mesto u rastu prometa, zauzimaju i kartice kojima se može platiti kupljena roba. Ne treba zanemariti ni činjenicu da su gotovo sve pijace javna preduzeća, čiji sastav menadžmenta diktiraju političke partije, a to najčešće nije garancija da će tako postavljeno rukovodstvo biti spremno da se uključi u tržišnu utakmicu sa velikim trgovinskim lancima. To je očigledno i iz sadašnjeg položaja tržnica, gde je malo toga urađeno na poboljšanju organizacije i na proširenju pijačnog prostora - kaže za Danas Slobodan Anđelković, profesor Ekonomskog fakulteta u Kragujevcu.

PREDNOSTI MEGATRGOVINA
Da su megamerketi dobro iskoristili svoje prednosti, govori podatak da se promet poljoprivrednim proizvodima u velikim trgovinama uvećava po stopi od gotovo 30 odsto godišnje, što je samo delimično posledica rasta kupovne moći stanovništva. Iz godine u godinu raste i promet robe na pijacama, ali po znatno nižoj stopi, koja se u proseku kreće oko 12 odsto, što ukazuje da ukupno učešće pijaca u prometu poljoprivrednih proizvoda opada.

To je posebno vidljivo u većim gradovima u Srbiji, jer u unutrašnjosti još uvek nema megamarketa, a supermarketi nisu uspeli da zamene pijačne tezge. Iako neki od stručnjaka tvrde da se udeo pijaca u prodaji poljoprivrednih proizvoda kreće od 30 do 35 odsto, profesor Anđelković naglašava da je, za ratliku od podataka o prometu u mega i supermarketima koji mogu da budu egzaktni, promet roba i novca na pijacama gotovo nemoguće utvrditi. To što pijačne uprave, na osnovu naplaćenih kvita za izdavanje tezgi, procenjuju koliko je robe prodato u nekom vremenskom periodu, nije podatak koji se može smatrati empirijskim. S druge strane, tvrdi naš sagovornik, jedna sveobuhvatna anketa među potrošačaima, ukoliko bi je uradile referentne istraživačke agencije, verovatno bi ukazala na tržišno učešće pijaca u ukupnoj potrošnji stanovništva, ali takva istraživanja kod nas nisu rađena.

Za promet u megamarketima od presudne važnosti je i lokacija na kojoj se nalaze. Oni se obično grade na periferiji velikih gradova, sa prostranim parkinzima, jer u razvijenim zemljama se uvećava procenat kupovine u koju se ide kolima, što podrazumeva veće količine kupljene robe. Taj trend pijace teško mogu da prate, jer na njima se kupuje, pre svega sveže voće i povrće, najduže za sedmične potrebe domaćinstva, dok se kod većih nabavki javljaju problemi jer se gotovo sve tržnice nalaze na dobrim lokacijama, u centru gradova ili naselja, ali gotovo uvek sa velikim problemom parkiranja.
Ipak, ima se utisak da su menadžeri koji upravljaju pijacama postali svesni opasnosti koja vreba iz dominacije megamarketa, jer su već uočljiva nastojanja da se pronađe strategija razvoja koja bi osigurala budućnost tog vida trgovine.

- Strategija razvoja pijačne delatnosti morala bi da bude zasnovana na istraživanjima tržišta, na analizi ponude i potreba potrošača. Potrebno je otvoriti vrata i privatnom kapitalu, i to ne samo kroz privatizaciju već postojećih pijaca, već bi trbalo omogućiti preduzetnicima da na novim lokacijama izgrade infrastrukturu i organizuje pijačnu prodaju. Sadašnji oblik pijačne prodaje sigurno treba da pretrpi reorganizaciju, Drugim rečima, trebalo bi prihvatiti savremene forme koje se već primenjuju u razvijenim evropskim zemljama gde je pijačna aktivnost i te kako živa. Za početak, pijace bi trebalo da budu bolje opremljene, sa razdvojenim tezgama za različite vrste roba, sa rashladnim vitrinama i mlečnim halama - kaže Anđelković i dodaje da, i pored neophodnih promena koje će pijačna delatnost morati da pretrpi, ostaje činjenica da je to vitalan deo trgovine koja će, u većem ili manjem obimu, opstati kao konkurencija velikim sistemima.

OD NJIVE DO TRPEZE
Promene koje su poslednjih godina uočljive naročito u većim gradovima, jeste da pijace preuzimaju načindeo modela poslovanja super i megamarketa. Za tezgama se sve ređe mogu videti pravi poljoprivrednici koji nude svoju robu. Mnogo su češći prodavci, posrednici koji zakupljuju tezge a robu nabavljaju na kvantaškim pijacama ili direktno od proizvođača. Iako je to još jedna karika u lancu od proizvođača do krajnjeg potrošača, ona ne utiče previše na cenu, jer je, slično kao kod nabavke za megamarkete (samo u manjem obimu) reč o kupovini "na veliko". Ali, uprkos tome što broj posrednika raste nije retkost da u jednom danu roba pređe put od njive do trpeze, što je, inače, najveća prednost pijaca. Kada je reč o megamarketima, taj proces od nabavke robe, skladištenja, iznošenja u prodaju, traje znatno duže pri čemu proizvod često izgubi epitet "sveži". S druge strane prodavci na pijacama u velikoj su prednosti zbog direktnog kontakta sa kupcima, što tom vidu prodaje, osim ekonomske, daje i sociološku dimenziju. Na pijacu se odlazi zbog kupovine, ali i komunikacije sa prodavcima i drugim kupcima. Zbog toga ne čudi što je još uvek deo populacije u Srbiji lojalan pijaci. Čak u velikim gradovima gde radi više otvorenih tržnica, oni imaju "svoju pijacu i svoje prodavce".

Osim toga, pijace su u prednosti jer nude veći izbor ne samo jeftinije već i kvalitetnije robe. Da li će pijačne uprave uspeti da iskoriste te prednosti, zavisi od mnogih faktora. Uz pogoršanu tržišnu poziciju nastalu dolaskom velikih trgovina na ove prostore, lošu infrastrukturnu opremljenost, česte promene rukovodilaca zbog prevelikog uticaja politike i nejasne zakonske propise, stoji i činjenica da ne postoji izgrađen oblik promocije niti jasna vizija razvoja te grane trgovine.

Vikend pijace
Na zapadu su se dobro održale i specijalizovane pijace, na kojima se, recimo, prodaje samo riba, cveće ili voće i povrće i na kojima su prodavci isključivo i proizvođači, bez posrednika koji se ugrađuju u konačnu cenu. Takođe, u Nemačkoj, Velikoj Britaniji ili Grčkoj, postoje vikend pijace, koje se otvaraju samo u neradne dane u najprometnijim ulicama, gde se sveža roba potrošačima nudi sa pokretnih ili kamionet-tezgi - kaže Slobodan Anđelković, profesor Ekonomskog fakulteta u Kragujevcu.

Najveća fabrika
U Srbiji se pijačnom delatnošću bave 154 komunalna preduzeća. Ona upravljaju sa 408 pijaca, na kojima se, na prostoru većem od 1,2 miliona kvadrata, nalazi više od 52 hiljade tezgi. Kada se tome dodaju i lokali u sklopu pijačnog prostora, dolazi se do cifre od 70.000 ljudi koji su svakodnevno angažovani u toj svojevrsnoj fabrici.
izvor Danas
link http://www.danas.co.yu/
 
Pijace u Srbiji ne gube bitku sa "velikim trgovinskim lancima" zato sto ne mogu da im pariraju, vec zato sto neko konstantno nastoji da od pijaca upravo napravi prostor koji izgleda kao prodavnica iz velikog trgovinskog lanca. U takvom prostoru obicni ljudi koji donose svoju robu sa svojih gazdinstava se ne snalaze (izmedju ostalog finansijski) i odlaze, a lako se udomljuju raznorazni sverceri i prodavci juznog voca... Najbolji primer: Zeleni venac - prostor uredjen izrazito jevtino a bez ikakvog sarma, te su se kupci presaltovali na druge pijace; zbog kvazi uredjenja prvobitno odrejdena basnoslovna nakanada za tezge zbog kojih su i mnogi seljaci odlucili da tu pijacu naprave. To je prica o propasti jedne pijace kakva ceka i druge beogradske ako se i dalje budu realizovali jevtini projekti bez trunke takta i osecaja za potrebe ljudi koji na njih dolaze kao kupci i prodavci i ako stavljanje novih tezgi bude izgovor da cene zakupa povecaju.
 
Ne slazem se da je to razlog-upravo suprotno.
Pijace ne gube zbog nezadovoljstva prodavaca nego kupaca.
Pijace su kod nas od kad znam za sebe izgledale ko deponije.
Zeleni venac je maltene jedina sredjena pijaca za koju ja znam-CHISTA.
Pojava hipermarketa je donela neshto najnormalnije a to je da bilo kom choveku iz urbane sredine je radje da kupi makar i neshto skuplje ali blize i u pristojnom okruzenju,nego da se gura sa prljavim seljacima stalno eskivirajutju da ne ugazi..da ne kazem u shta.
Ako pijace kod nas zele da opstanu,problem je pre svega u seljacima i kvalitetu njihove ponude.Nek se prilagode.Ako ne zele nek propadnu.
 
Novom Zelenom vencu nešto bitno nedostaje. Prostorija za mlečne proizvode je niska i zagušljiva. Kad kupujem tamo osećam se neprijatno. Ali sigurno da moj lični utisak nije razlog da je pijaca sa stogodišnjom tradicijom prazna. Tamo očigledno nedostaju ljudi, pa bili oni prodavci ili kupci.
Za mene razlika između megamarketa i klasične pijace leži upravo u ličnom kontaktu, pa valjda većina porodica u srbiji kupuje kajmak kod svog omiljenog seljaka ili jaja kod bake iz Sremčice. Očigledno je da su promenili mesto susreta...
 
Bloq72":26dzv3w2 je napisao(la):
Ne slazem se da je to razlog-upravo suprotno.
Pijace ne gube zbog nezadovoljstva prodavaca nego kupaca.
Pijace su kod nas od kad znam za sebe izgledale ko deponije.
Zeleni venac je maltene jedina sredjena pijaca za koju ja znam-CHISTA.
Pojava hipermarketa je donela neshto najnormalnije a to je da bilo kom choveku iz urbane sredine je radje da kupi makar i neshto skuplje ali blize i u pristojnom okruzenju,nego da se gura sa prljavim seljacima stalno eskivirajutju da ne ugazi..da ne kazem u shta.
Ako pijace kod nas zele da opstanu,problem je pre svega u seljacima i kvalitetu njihove ponude.Nek se prilagode.Ako ne zele nek propadnu.
Zeleni venac se vise ne moze nazvati pijacom.
 
Bio sam u subotu na novom Zelenom vencu. Prilično se popravilo stanje. Prodavci drangulija su popunili praznine, lokali su useljeni.
Seljaci su se dosetili kako da koriste nove tezge (da, bukvalno nijedna tezga ne koristi revolucionarnu kosu korpu u koju mogu da stanu dva limuna, nego svi stave gajbicu preko).
Sistem parkinga je i dalje glup, kućića na izlazu je na suprotnoj strani od vozačevih vrata i u njoj ne možete platiti nego idete do ulazne kućice. Nisam primetio putokaze kuda se izlazi na gornji plato i gde se plaća parking... Farba se već ogulila, pijaca zaprljala ali je oživila...
 
Završena rekonstrukcija „Mirijevske“ pijace
Otvaranje za Dan žena
Autor: Marija Škrbić | 06.03.2008 - 09:45
pijaca-v.jpg

Otvaranje za Dan žena

„Mirijevska“ pijaca u Ulici Matice srpske 43, počeće sa radom ove subote, posle skoro pola godine rekonstrukcije, u potpuno novom ruhu. Pijaca je sada natkrivena, zakupci su dobili nove tezge, a kompletno je sređen i pijačni plato.

„Mirijevska“ pijaca podeljena je na dva platoa, od kojih je jedan krajem prošle nedelje u potpunosti rekonstruisan. U pitanju je plato površine 1.600 kvadrata koji je smešten između pijačnih lokala, dok je drugi koji se nalazi iza lokala tokom trajanja radova nesmetano je radio.
- Sređivanje pijace bilo je podeljeno u dva dela. Građevinskim radovima nad platoom postavljena je moderna lučna nadstrešnica, uređen je pijačni plato i rekonstruisana kompletna infrastruktura ispod platoa. Ovi radovi koštali su 36 miliona dinara. Drugi deo radova odnosio se na nabavku i izradu 184 nove otvorne tezge, što je koštalo dodatnih 10 miliona dinara - kaže Nikola Jovandić, rukovodilac Sektora za investicije i razvoj „Gradskih pijaca“.

Prema njegovim rečima, u planu ovog preduzeća je i potpuna rekonstrukcija „Kalenić“, „Đeram“, „Palilulske“ i pijace „Skadarlija“ koje će poput pijace „Zeleni venac“ biti porušene i nanovo građene.
- Osim toga, planirano je i natkrivanje drugih pijaca koje nisu u planu za rekonstrukciju. Međutim, kojim će se tempom one natkrivati zavisi od brzine dobijanja dozvola za radove. Sledeća koju planiramo da natkrijemo je pijaca u Bloku 44 - kaže Jovandić.

On objašnjava da Javno urbanističko preduzeće „Urbanistički zavod Beograda“ trenutno radi na izradi dokumenta Plana generalne regulacije mreže pijace koji treba da usvoji Skupština grada. Ovim planom će biti definisane postojeće lokacije, način njihovog uređenja kao i nove lokacije pijaca.
Pored „Mirijevske“ pijace, u Beogradu su natkrivene i mala pijaca na Voždovcu i pijaca „Zeleni venac“.
извор Блиц
линк http://www.blic.co.yu/beograd.php?id=33025
 
06.03.2008 , BEOGRAD
PIJACE NA REMONTU
...
- U ovoj godini planirana je i rekonstrukcija infrastrukture, kao i natkrivanje pijace u Bloku 44, za koju tek treba da napravimo plan - najavila je Gordana Matijašević, direktorka "Gradskih pijaca".

U ovom preduzeću kažu da je u planu uređenje još četiri centralne gradske pijace, koje će biti totalno porušene i ponovo izgrađene.
- Do sada je urađena samo pijaca na Zelenom vencu, a sledeće su Đeram i Kalenić, za koje se trenutno rade idejni projekti. Sa preuređenjem Palilulske i Bajlonijeve pijace imamo manjih poteškoća oko administracije, pa zasad svi planovi stoje. Moram da naglasim da je za idejno rešenje Kalenića raspisan javni arhitektonski konkurs, i to pre godinu i po dana, na koji se prijavilo čak 28 arhitektonskih biroa. Izabrano je jedno rešenje, koje čeka razrešenje tehničkih problema - istakao je Nikola Jovandić iz preduzeća "Gradske pijace".

Jovandić je rekao da Urbanistički zavod trenutno radi na izradi plana generalne regulacije gradskih pijaca, kojim će biti definisane postojeće, ali i nove lokacije na kojima će biti izrađene pijace.
- Druge pijace, van gradskog jezgra, takođe će biti uređene. Radiće se na natkrivanju platoa, a u samoj pijaci montažni objekti biće zamenjeni prizemnim, zidanim prostorijama. Čitav plato biće uokviren čeličnom konstrukcijom - objasnio je Jovandić.

Neophodna veletržnica
Nikola Jovandić iz JKP "Gradske pijace" naglašava da je Beogradu preko potrebna veletržnica, kojom će se omogućiti snabdevanje građana voćem i povrćem tokom cele sezone uz kontrolu kvaliteta i nivelaciju cena. Jovandić navodi da je za veletržnicu već urađena studija izvodljivosti.
- Tržnica će biti izgrađena na Kvantašu, na površini od 12 hektara. Nažalost, još se ne zna ni kada, ni ko će je izgraditi - kaže Jovandić.
J. DRAGIĆEVIĆ
izvor Press
ceo tekst http://www.pressonline.co.yu/vest.jsp?id=31573&sectionId=43
 
@jovanovm
Jesu, i moguce je da ce na mnogim pijacama biti tako, jer se neko lepo "udilovao"...
 
^^ Pa jeste, ali lepo izgledaju. Ja sam licno cuo "wow" za Zeleni Venac od jedne grupe portugalskih turista sa kojima sam bio u BG-u proslog vikenda.
 
Ех, да код нас не расте безобразно поврће све би било лакше. Замислите наш парадајз кад га ставите на ту косу корпу хоће да се откотрља. Пијачна управа треба да организује тренинге за младо поврће са тематиком: одржавање положаја у условима великог нагиба, ублажавање последица пада са тезге, откотрљавање у правцу да те продавац види, као и специјалан курс за карго менаџера тезге како оптимално поредати гајбице у унутрашњост засечене тезге.
 
hmm, ne verujem da je Zeleni Venac jedina pijaca na svetu gde voće i povrće stoji koso. Ili mi nešto radimo pogrešno ili i drugi imaju identičan problem.

Da li je to pobedničko rešenje za Kalenić ono koje smo ovde videli na par sličica? Jedna zgrada koja iznutra izgleda kao šoping mol?
 
Па у томе је и поента, дословце ни једна тезга на Зеленом венцу не користи ту косу корпу.
Него је превну да би добили равну површину па на њу положе гајбицу. Требаш отићи на Зелењак да видиш.
Тезга изгледа лепо као комад намештаја али је нефункционална за пијацу.
Нико не пита, не види како се продавци муче са њом, а управа нежели да је побољша него упорно наручује исти модел...
 
Слушао сам јутрос на СТБ председника Општине Врачар, рече човек да ће покушати да издејствује да се Каленић гради са покретним кровом и да се изграде 3 нивоа паркинга уместо 2. Каже јес да је скупље али "треба да градимо за 21. век".

Иначе за викенд се одржава акција "кафа са Председником" или како већ. Сви заинтересовани се могу пријавити преко Кол центра општине.
 
Пијаца – стаклена шкољка
Почела израда плана уређења градских пијаца којим ће, поред обнове предстојећих, бити предвиђена градња нових тржница

Идејно решење за пијацу Ђерам Урбанистички завод Београда почео је израду плана генералне регулације градских пијаца који предвиђа преуређење постојећих пијаца, али и одређивање нових локација за њихову градњу. У „Градским пијацама” кажу да још није познато где ће нићи нови пијачни објекти и тезге, јер остављају урбанистима да процене где су најизраженије потребе становништва.

Недавно обновљена Миријевска пијаца, као и она на Зеленом венцу пример су, наглашава Никола Јовандић, руководилац сектора за инвестиције и развој „Градских пијаца”, како треба да изгледају тржнице у граду. Према примеру „Зелењака”, каже, биће тотално преуређене четири тржнице у градском језгру. За Палилулску и пијацу „Скадарлија” још нису урађени идејни пројекти, док за Ђерам и „Каленић” они постоје. Према Јовандићевим речима, Каленићева пијаца, после преуређења, биће можда међу најлепшима у граду.

– Личиће на пијацу у стакленој шкољци. Биће потпуно затворена, сва од дрвета и стакла, а на краку на углу Његошеве и Улице Максима Горког биће изграђена четвороспратница. Остатак пијаце биће у приземљу. Очуваћемо лепе камене плоче на платоу, можда ће само бити обновљене – објаснио је Јовандић.

На јавном конкурсу међу 28 решења архитектонских бироа за преуређење пијаце на Врачару победило је решење фирме „Архи про”. Идејни пројекат за Ђерам тржницу урадио је Центар за планирање урбаног развоја (ЦЕП). Постојећи објекти биће порушени и она ће добити сасвим другачији изглед. Уз Булевар краља Александра нићи ће две шестоспратнице, а у пролазу између њих биће локали, углавном цвећаре, као и трг, у центру, и тим путем стизаће се до пијачног платоа. Он ће бити наткривен, а планом генералне регулације биће предвиђено наткривање свих пијаца у граду.

– Суграђани ће уживати у куповини и када пада киша, јер неће морати у једној руци да носе цегер, а у другој кишобран. У једној од шестоспратница на Ђерму у приземљу ће бити кафићи и локали, а на последња четири спрата пијачна управа. Предлагали смо да у другом здању буду градске службе, ако се не усвоји, објекат ће бити издаван, или ћемо га продати и њиме отплатити градњу зграде близнакиње поред – објаснио је Јовандић.

Друга група пијаца, према угледу на Миријевску, биће наткривена и мало преуређена, али неће потпуно мењати изглед као пет тржница у централном делу Београда. Монтажни објекти на њима биће замењени приземним зиданим и они ће уоквиривати пијачни плато. Услов да пројекти и план буду реализовани, подсећа Јовандић, јесте да их усвоји Скупштина града.

На питање да ли ће приликом наткривања пијаца бити поновљене грешке начињене на Зеленом венцу, где се продавци жале да им је лети спарно, а када је киша да се вода слива на тезге по ободу, Јовандић је одговорио негативно.

– Тачно је да постоје ти пропусти, али услове да надстрешница буде ниско и не додирује околне објекте поставио је Завод за заштиту споменика културе, под чијом је заштитом пијаца. Једини пројектантски пропуст је што се вода из олука слива на пијачни плато. Ови пропусти неће бити поновљени приликом наткривања преосталих пијаца у граду – истакао је Јовандић.

Д. Јокић
[објављено: 18/03/2008.]
Izvor: Politika
Link: http://www.politika.co.yu/rubrike/Beograd/Pijaca-staklena-shkoljka.sr.html
 
Kalenić na rasklapanje

U opštini Vračar najavljuju da će od JKP „Gradske pijace" tražiti izmenu idejnog rešenja uređenja Kalenić pijace i umesto staklenog krova predložiti kupolu na rasklapanje


I pored toga što zaposleni u Javnom komunalnom preduzeću „Gradske pijace" izričito napominju da će svih pet centralnih gradskih pijaca morati nakon rekonstrukcije da ima isti izgled, nadležni u opštini Vračar najavljuju da će tražiti izmenu idejnog rešenja preuređenja Kalenić pijace. Kako kažu u ovoj gradskoj opštini, Kalenić je najveća i najstarija pijaca, nalazi se u samom srcu grada, pa bi i zbog toga trebalo da zadrži svoj dosadašnji izgled.
Predsednik opštine Vračar Branimir Kuzmanović ističe da bi, u cilju zaštite interesa građana, trebalo omogućiti „izjašnjavanje" o budućem izgledu pijace.
- Smatramo da bi Vračar, kao Mladenovac ili Obrenovac, sam trebalo da odlučuje o uređenju pijace, i slažemo se sa našim sugrađanima da takav objekat ne bi trebalo pokrivati staklom. Spremni smo čak i da izdvojimo više novca za rešenje koje bi podrazumevalo krov ili kupolu na rasklapanje. Na taj način, Vračarci bi mogli i dalje da trguju pod vedrim nebom, kada je lepo vreme, a ujedno bi bili zaštićeni kada padaju kiša ili sneg - rekao je za Press Branimir Kuzmanović.
On je dodao da se primedbe, pored krovne konstrukcije, odnose i na dodavanje još jedne etaže za parking.
- Moram da istaknem da ovo ne znači da je ponuđeno rešenje loše, ali bi ipak trebalo konsultovati i same građane, koji su, kao najbitnije naveli upravo protok vazduha i tezge pod vedrim nebom - naglasio je Kuzmanović.
S druge strane, nadležni u preduzeću „Gradske pijace" kažu da nikakav zvaničan zahtev još nisu dobili i da pripreme za rekonstrukciju pijaca teku po planu.
- Za takvu ideju Vračaraca nisam čuo. Niko nam se nije obratio po pitanju uređenja Kalenića, pa ne mogu ni da komentarišem te navode - kazao je Nikola Jovandić iz „Gradskih pijaca".
Rekonstrukcija centralnih gradskih pijaca započeta je uređenjem pijace Zeleni venac, dok su pripreme za sanaciju ostala četiri centralna objekta u toku. Prema najavama „Gradskih pijaca", planirano je da te četiri pijace budu, kao i Zeleni venac, pokrivene staklenim krovom.

Pijaca iz dva dela

Prema najavama, Kalenić pijacu će činiti dve celine, natkrivena pijaca i trospratna zgrada, koja će biti sagrađena na uglu Maksima Gorkog i Njegoševe ulice. Nova pijaca imaće oko 700 tezgi. U lokalima na prizemlju biće smešteni mesare i ribarnice, a na galeriji će se naći prodavnice mešovite robe. Ukupna površina Kalenić pijace biće oko 40.000 kvadrata, od čega pijačni plato zauzima oko 7.000 kvadratnih metara. Još se ne zna kada će uređenje pijace početi.
 
Uređenje prostora kod Palilulske pijace
Pjaceta umesto ružnih kiosaka
Autor: L.G. | 14.04.2008 - 08:43

Na prostoru između Palilulske pijace i zgrade Nacionalne štedionice uskoro će biti izgrađen i oplemenjen potpuno novi prostor za odmor. Radi se o malom trgu, po ugledu na mediteranske pjacete, sa travnjakom, česmom, klupama...

Na ovoj lokaciji do skoro je bilo postavljeno 12 kiosaka. Oni su u međuvremenu porušeni i uklonjeni, ali problem nije rešen s obzirom da sada služi kao parking. Zato će ovaj prostor uskoro biti uređen, oplemenjen i pretvoren u mini-trg. Zamišljeno je da plato ima dva nivoa, i da prevashodno bude namenjen za odmor onih koji dolaze ili se vraćaju sa pijace, gde će moći da posede, popričaju...
- Na višem nivou, koji zauzima manji deo, biće travnjak i česmica. Na nižem delu zamišljeno je da budu betonske žardinjere, a biće postavljeno i 10-15 klupa i đubrijere. Zamislili smo da u središnjem delu platoa, koji će biti popločan, bude napravljeno šahovsko polje sa figurama - kaže Predrag Divac, član Opštinskog veća Opštine Palilula.
Prema njegovim rečima, na platou neće biti dečjih rekvizita, jer se u blizini nalaze prometne ulice.
- Ostavićemo mesta i za dva kioska na kojima će se prodavati štampa, ali oni će biti na ivici platoa. Završetak radova ne zavisi od nas već od izvođača, odnosno JKP „Zelenilo Beogra“, ali se nadamo da bi mogao da bude uređen za tri-četiri nedelje - kaže Divac.
Izgradnja ovog mini-trga koštaće oko 2,4 miliona dinara.
извор Блиц
линк http://www.blic.co.yu/beograd.php?id=37844
 
Video danas iz busa 65 da bageri rasciscavaju taj prostor, pa se bas zapitah sta li to rade, kad evo odgovora :)
 
Ево како данас изгледа плато код Палилулске пијаце





Видећемо како ће бити.
 
Rekonstrukcija pijaca "Đeram" i "Kalenić" još nije na vidiku
"Đeram" čeka administraciju
Iako je prema optimističnim najavama do kraja ove, odnosno najkasnije do proleća naredne godine trebalo da počne rekonstrukcija pijace "Đeram", od toga, barem zasad, nema ništa.

- Pribavljanje i izdavanje potrebnih papira za gradnju teče prilično sporo i to nije samo problem ovde u Beogradu, već i u celoj Srbiji - kaže za Glas Nikola Jovandić iz JKP "Gradske pijace", zadužen za razvoj. - Planovi i projekti za rekonstrukciju "Đerma" se rade. Iako je u septembru prošle godine usvojen Plan detaljne regulacije Bulevara kralja Aleksandra, "Gradske pijace" još nisu dobile izvod iz tog plana, koji je izuzetno bitan za poslove vezane za preuređenje ove poznate gradske tržnice. Nismo dobili ni uverenje o formiranju građevinske parcele - tvrdi Jovandić i dodaje i da je kod "Kalenića" situacija još gora.

- Iako je još pre dve godine doneto idejno rešenje za rekonstrukciju "Kalenića", u SO Vračar kažu da postojeće idejno rešenje nije dobro. Na "Đermu" treba sagraditi oko 20.000 kvadrata, a na "Kaleniću" oko 30.000 - precizirao je Jovandić.

U SO Vračar se slažu da su primedbe na idejno rešenje "Kalenić pijace" opravdane.

- Sugrađani su tražili da se zbog nedostatka parking-mesta na Vračaru, umesto dva, sagrade tri podzemna nivoa ispod "Kalenića" i da pijaca ostane otvorena. Upravo zbog toga tražili smo da se izmeni postojeće idejno rešenje. Treba sesti i razgovarati o tome šta nije dobro - istakao je Đorđe Belamarić, član opštinskog veća SO Vračar. - Koliko je meni poznato, rekonstrukcija "Kalenića"je prvobitno trebalo da počne 2007/2008. godine. Zbog najavljene rekonstrukcije "Đerma", odlučeno je da se početak preuređenja "Kalenića" pomeri za 2009 - rekao je Belamarić.
izvor Glas javnosti
link http://www.glas-javnosti.co.yu/clanak/beograd/glas-javnosti-15-07-2008/deram-ceka-administraciju
 
Haha, ona nadstrešnica mi je baš nešto poznata.. :D Kako se zove arhitekta? Tako nešto je rađeno na nekoj stanici, valjda, u Španiji?
 
Vrh