Šta je novo?

Obilaznica oko Beograda - [ Autoput ]

Ako se dobro sećam, nekadašnje čvorište kod perionice je imalo 3 kraka: levo ka Trošarini, desno ka Avali i dole na Kružni put ka Resniku.

Nisam mislio na tu raskrsnicu, već raskrnicu dole sa KP. Bila su problem godinama (da ne kažem skoro pogibeljna) oba leva skretanja: od perionice ka Resniku na KP i sa KP od Bubanj potoka ka perionici. Izuzetno komplikovana skretanja, od kojih je ovo drugo često pravilo i velike gužve.

Ovo sada sa kružnim tokom sa druge strane, tj. ka Bubanj potoku, kada se KP vrati na staru trasu ispod podvožnjaka rešilo bi oba pomenuta leva skretanja, pri čemu bi stari krak pored perionice postao jednosmeran i služio bi samo za desno skretanje sa KP ka Avali. Desno skretanje ka Trošarini sa KP bi se rutiralo na kružni tok i onda gore na avalski put opet desno. Bukvalno jedino skretanje koje seče saobraćaj bilo bi levo skretanje ka avali, ali i to nije na KP, već gore => manji problem. Mada i taj smo krak imali već izgrađen (njime se spuštao saobraćaj do pre neki dan sa avalskog puta dole na rahmetli mali kružni tok, no vidim da je to već porušeno. Šteta.

Iskreno, meni je ovo neuporedivo bolje rešenje nego vratiti sve na staro, a sve je bukvalno već izgrađeno.
 
Evo slike sa dizalicom i grede koje postavlja

Pogledajte prilog 140152

Ono sto mene interesuje da li ce ovde biti kraj tunela gde su ova dva kamiona?
Gde su ova dva kamiona dotle su probuseni sipovi za zidove tunela da li ce nastaviti sa probijanjem sipova ili ce mozda nekom drugom metodom raditi ostatak tunela.
Srdjane da bi bolje razumeo ovo gde su sad kamioni mozemo nazvati blizu kraja druge faze. Prva faza je bila od pocetka tunela pa do ove ploce na gredama koja je upravo iz;ivena. Ta prva faza je zatrpana i preko nje je preveden obilazni put na drugu stranu.
druga faza je ova ploca koja je izlivena, kao i ovj deo koji armiraju trenutno i ovaj deo gde stavljaju grede do kraja ovih ugradjenih sipova izmedju kojih su dizalica i kamioni.
treca faza je upravo pocela sa otkopom jer ona nije bila moguca dok se nije zatvorio obilazni put, odnosno dok nije saobracaj preveden na drugu stranu i tek se sad nastavlja sa iskopom koji ce biti do kraja tamo do onog nasutog dela trase prema buducoj Avalskoj petlji. tacnije do one medje gde se zavrsava ovaj upravo zapoceti iskop, posle sledi ponavljanje cele procedure, dakle iskop, fundiranje sipova, postavljanje greda, izlivanje krovne ploce i potom zatrpavanje, a potom iskopavanje ispod ploce i uredjenje tunela iznutra.
ps. neprocenjivi su ti snimci i fotke!
 
Utisak dana mi je da "krov" tunela rade ekspresno, ali dok se stigne do njega je muka (šipovi zaštite, šipovi zidova tunela, grede međ njima...).
 
Kojom tehnikom se vrsi vadjenje zemlje iz unutrasnjosti tunela, nakon sto se postavi "plafon"? Da li za to postoje neke posebne masine, ili to moze i obican bager? Pretpostavljam da je to mnogo lakse nego klasicno busenje tunela, inace cela cut&cover operacija ne bi imala mnogo smisla, zar ne?
 
Kojom tehnikom se vrsi vadjenje zemlje iz unutrasnjosti tunela, nakon sto se postavi "plafon"? Da li za to postoje neke posebne masine, ili to moze i obican bager? Pretpostavljam da je to mnogo lakse nego klasicno busenje tunela, inace cela cut&cover operacija ne bi imala mnogo smisla, zar ne?
Kad se završi ploča tunela onda se iznutra vadi zemlja i izbacuje na stranu izlaza ka Bubanj potoku
 
Mogu da ti odgovorim za Integral i galeriju Bancarevo, rađenu po istom principu - obični bageri.
Oni obično mogu i da malo ogrebu šipove, pa zahtevaju dodadnu obradu ili prosto ostanu malo "reljefni".
Ovde neće biti tog problema, jer se vidi iz kratkog Azvirtovog klipa da se rade zavese, što je i logično.
 
To mi jasno naravno, pitanje je bilo da li to rade obicni bageri ili postoje posebne masine?
Rade bageri i utovarivači. Ništa spektakularno. Zanimljivo je kopanje zidova tunela, mašina je slična kao za bušenje šipova ali ova kopa zemlju u bentonitnoj isplaci, koja stvara sloj gline na zidovima otkopa da se ne bi urušavali. Jako prljav posao
 
Kolika su cudovista ove grede, iskreno sam iznenadjen. Tek sada mogu da pojmim razmere - visina min. 1metar, verovatno 1.5m, a sirina ~20m. Svaka od njih se posebno doprema jednim kamionom? Samo te plafonske grede vrede citavo bogatstvo...
Sad ću ja kao Nikola Pašić: - U pravu si, ali su u pravu i oni koji ti protivreče. Pri tom mislim na ovu Tvoju tvrdnju da ove grede vrede čitavo bogatstvo, jer je odgovor: i da i ne. Jedna greda i nije tako skupa (to ću kasnije sračunati), ali je problem što ih treba veliki broj. Hajdemo malo sa brojkama. Tunel zasigurno neće biti ispod 300 metara dužine, pretpostavimo da je greda visoka 1m, a široka 0,4m (tako mi izgleda sa ovih fotki, a naravno da mogu biti u teškoj zabludi). Pretpostavljam visinu od 1,0 m, jer se radi o dve grede jedna za drugom (svaka za po jedan smer obilaznice), tako da je raspon svake grede ispod 8 metara. Tu bih radio neki drugi poprečni presek, nipošto pravougaoni, i moja bi visina bila oko 0,8, ali pretpostavljam da je Projektant bio "ziheraš". Osnovno pravilo srpskog projektovanja većinom je "baš me briga što sam preterao, ne plaćam ja". Dakle, ako je greda široka 0,4, a tunel je dugačak 300m, onda nam treba 750 greda da se slože jedna pored druge da bi pokrile jedan smer obilaznice. Dakle, ukupno 1500 greda. A kolika je cena jedne grede? To je sad malo teže proceniti, jer sve zavisi da li su ove grede poručene i plaćene prošle godine ili se to radi ovih dana. Hajde da probamo sa prošlogodišnjim cenama, koje takođe pretpostavljam, jer ne projektujem u Srbiji. Greda 8m dužine sa dimenzijama 0,4x1,0 daje 3,2 kubika betona. Pošto je dosta kvalitetniji (više cementa) od onog betona sa kojim mi na vikendicama lijemo staze, koštaće oko 200 evra, a možda i manje, jer ne zaboravimo tajnu jeftinoće ovih prefabrikovanih i prednapregnutih elemenata: oni se prave u posebnim radionicama, vrlo blizu fabrikama betona -> nema troškova transporta betona. Takođe, oplata koja se koristi za izlivanje nije drvena jednokratna, već metalna, prilagođena višestrukom sklapanju i rasklapanju. One imaju šarke na spojevima strana, i to ako se radi o nešto složenijim presecima. Možda je to bio i razlog izbora najjednostavnijeg, ali i najneefikasnijeg preseka - pravougaonog. Koliko nam treba ovakvih oplata? Teorijski je moguće izliti svih 1500 elemenata sa samo jednom oplatom, ali to bi trajalo decenijama. Pošto ta traka za prethodno prednaprezanje može istovremeno da primi bar 10 ovakvih greda da se liju istovremeno, onda nam treba i 10 oplata za istovremeno livenje. 10 oplata će nam pomoći da proces izrade ovih greda u radionici završimo za nekih godinu i po, što je prihvatljivo. S obzirom koliko dugo ovi radovi traju, radionica je pre 5 godina mogla da počne da radi samo sa 3 oplate :). Koliko treba obične armature, a koliko visokovrednog čelika za prednaprezanje (PN)? To zavisi od debljine tla kojim će biti tunel zatrpan jednog dana. Pošto je izabrano da tunel ide ispod Kružnog puta, cenim da bez 5-6 metara tla iznad, tunel neće proći. Da su izabrali opciju da tunel ide ispod Bulevara (Avalski put), onda im ne bi trebalo više od 1m tla iznad tunela. Tad bi im trebala i greda manjeg preseka i sa manje armature. A ovako? Ovako cenim da će im računica pokazati neko zatezanje od bar 6MPa, što mora biti pokriveno sa pritiskom u sredini pravougaonog preseka od 3MPa (na gornjoj ivici je onda 0, a na donjoj 6MPa kontra-pritiska). Uže za PN površine 1cm kvadratni može da unese silu od 140-150kN (drugim rečima: 14-15 tona, što znači da šipka prečnika malo većeg od 11mm, može da podigne jedan kamion teži od 10 tona, čisto da shvatite kakvi su monstrumi ta užad za PN). 9 takvih užadi uneće silu od približno 1400kN, što na elementu 0,4x1,0 daje pritisak u centru betonskog preseka od oko 3,15MPa. Svaki od njih 9 je dugačak kao i sama greda, dakle 8m, a svi oni ukupno teže oko 60kg. A koliko treba obične armature, kako je kod ovakvih nosača zovemo meke armature? Užad za PN praktično ukidaju potrebu za mekom armaturom u podužnom pravcu, a što se tiče armature u druga dva pravca, tzv. vertikalne armature (uzengije), takođe i njih smanjuje. Meni je obično taj odnos visokokvalitetnog i običnog čelika bio oko 1:1, ali nikad nisam projektovao pravougaoni PN presek, pa nisam siguran. Koliko obe vrste armature koštaju? Prošle godine je kupovina i ugradnja 60kg PN čelika koštalo oko 100€, a ista ta količina obične rebraste armature bilo je oko 60€. Dakle, ukupno smo došli do cene od 360€ franco radionica. Na to treba dodati transport od radionice do gradilišta, koji ne mogu da procenim, jer ne znam da li su ti elementi prave u Železniku ili u Velikoj Plani. Pošto su elementi dugački "samo" 8m, onda se ne radi o specijalnom transportu za robu velikih gabarita, pa je u ovom slučaju transport dosta jeftiniji. Jedan element je težak 8 tona, te veći kamioni (neophodne dužine prikolice od približno 8m) mogu da povezu više greda, koje se kasnije na gradilištu direktno sa kamiona dizalicom postave na definitivno mesto. Pošto se radi o velikom broju elemenata, onda se ranije proizvedene grede odlažu na posebnim odlagalištima i čekaju svoj red za ugradnju. Ponekad i troškove odlaganja elemenata treba ubaciti u konačnu kalkulaciju.
Dakle, došli smo do cene od 400-500€ po gredi. @zgub, jasno Ti je zašto sam rekao da su grede vrlo jeftine. Da Ti pokušaš u svom dvorištu da liješ ovakve elemente i to ne prednapregnute, jer to ne možeš nikako da uradiš, već obične armirane, koštalo bi te više od tog. Gde god vidim gradilište mosta sa nekakvim skelama, ja se naježim. Ovakvim elementima ne trebaju skele, a ni oplate ni za što. A duž ovog gradilišta stalno neke skele, iako su mostovi rađeni od ovakvih elemenata; nije mi jasno koja je njihova svrha.
Svaka greda je relativno jeftina, ali njih 1500 koštaju 600-700 hiljada evra, što baš i nije jeftino. Ali je neuporedivo jeftinije u poređenju sa opcijom da Izvođači liju klasičnu betonsku armiranu ploču...
 
Poslednja izmena:
Imam gore grešku. Prvobitno sam računao sa 10 užadi za PN, a onda video da mi ne treba toliko, tako da "9 takvih užadi uneće silu od približno 1400kN" treba da bude "9 takvih užadi uneće silu od približno 1260kN". Izvinjavam se...
 
Sad ću ja kao Nikola Pašić: - U pravu si, ali su u pravu i oni koji ti protivreče. Pri tom mislim na ovu Tvoju tvrdnju da ove grede vrede čitavo bogatstvo, jer je odgovor: i da i ne. Jedna greda i nije tako skupa (to ću kasnije sračunati), ali je problem što ih treba veliki broj. Hajdemo malo sa brojkama. Tunel zasigurno neće biti ispod 300 metara dužine, pretpostavimo da je greda visoka 1m, a široka 0,4m (tako mi izgleda sa ovih fotki, a naravno da mogu biti u teškoj zabludi). Pretpostavljam visinu od 1,0 m, jer se radi o dve grede jedna za drugom (svaka za po jedan smer obilaznice), tako da je raspon svake grede ispod 8 metara. Tu bih radio neki drugi poprečni presek, nipošto pravougaoni, i moja bi visina bila oko 0,8, ali pretpostavljam da je Projektant bio "ziheraš". Osnovno pravilo srpskog projektovanja većinom je "baš me briga što sam preterao, ne plaćam ja". Dakle, ako je greda široka 0,4, a tunel je dugačak 300m, onda nam treba 750 greda da se slože jedna pored druge da bi pokrile jedan smer obilaznice. Dakle, ukupno 1500 greda. A kolika je cena jedne grede? To je sad malo teže proceniti, jer sve zavisi da li su ove grede poručene i plaćene prošle godine ili se to radi ovih dana. Hajde da probamo sa prošlogodišnjim cenama, koje takođe pretpostavljam, jer ne projektujem u Srbiji. Greda 8m dužine sa dimenzijama 0,4x1,0 daje 3,2 kubika betona. Pošto je dosta kvalitetniji (više cementa) od onog betona sa kojim mi na vikendicama lijemo staze, koštaće oko 200 evra, a možda i manje, jer ne zaboravimo tajnu jeftinoće ovih prefabrikovanih i prednapregnutih elemenata: oni se prave u posebnim radionicama, vrlo blizu fabrikama betona -> nema troškova transporta betona. Takođe, oplata koja se koristi za izlivanje nije drvena jednokratna, već metalna, prilagođena višestrukom sklapanju i rasklapanju. One imaju šarke na spojevima strana, i to ako se radi o nešto složenijim presecima. Možda je to bio i razlog izbora najjednostavnijeg, ali i najneefikasnijeg preseka - pravougaonog. Koliko nam treba ovakvih oplata? Teorijski je moguće izliti svih 1500 elemenata sa samo jednom oplatom, ali to bi trajalo decenijama. Pošto ta traka za prethodno prednaprezanje može istovremeno da primi bar 10 ovakvih greda da se liju istovremeno, onda nam treba i 10 oplata za istovremeno livenje. 10 oplata će nam pomoći da proces izrade ovih greda u radionici završimo za nekih godinu i po, što je prihvatljivo. S obzirom koliko dugo ovi radovi traju, radionica je pre 5 godina mogla da počne da radi samo sa 3 oplate :). Koliko treba obične armature, a koliko visokovrednog čelika za prednaprezanje (PN)? To zavisi od debljine tla kojim će biti tunel zatrpan jednog dana. Pošto je izabrano da tunel ide ispod Kružnog puta, cenim da bez 5-6 metara tla iznad, tunel neće proći. Da su izabrali opciju da tunel ide ispod Bulevara (Avalski put), onda im ne bi trebalo više od 1m tla iznad tunela. Tad bi im trebala i greda manjeg preseka i sa manje armature. A ovako? Ovako cenim da će im računica pokazati neko zatezanje od bar 6MPa, što mora biti pokriveno sa pritiskom u sredini pravougaonog preseka od 3MPa (na gornjoj ivici je onda 0, a na donjoj 6MPa kontra-pritiska). Uže za PN površine 1cm kvadratni može da unese silu od 140-150kN (drugim rečima: 14-15 tona, što znači da šipka prečnika malo većeg od 11mm, može da podigne jedan kamion teži od 10 tona, čisto da shvatite kakvi su monstrumi ta užad za PN). 9 takvih užadi uneće silu od približno 1400kN, što na elementu 0,4x1,0 daje pritisak u centru betonskog preseka od oko 3,15MPa. Svaki od njih 9 je dugačak kao i sama greda, dakle 8m, a svi oni ukupno teže oko 60kg. A koliko treba obične armature, kako je kod ovakvih nosača zovemo meke armature? Užad za PN praktično ukidaju potrebu za mekom armaturom u podužnom pravcu, a što se tiče armature u druga dva pravca, tzv. vertikalne armature (uzengije), takođe i njih smanjuje. Meni je obično taj odnos visokokvalitetnog i običnog čelika bio oko 1:1, ali nikad nisam projektovao pravougaoni PN presek, pa nisam siguran. Koliko obe vrste armature koštaju? Prošle godine je kupovina i ugradnja 60kg PN čelika koštalo oko 100€, a ista ta količina obične rebraste armature bilo je oko 60€. Dakle, ukupno smo došli do cene od 360€ franco radionica. Na to treba dodati transport od radionice do gradilišta, koji ne mogu da procenim, jer ne znam da li su ti elementi prave u Železniku ili u Velikoj Plani. Pošto su elementi dugački "samo" 8m, onda se ne radi o specijalnom transportu za robu velikih gabarita, pa je u ovom slučaju transport dosta jeftiniji. Jedan element je težak 8 tona, te veći kamioni (neophodne dužine prikolice od približno 8m) mogu da povezu više greda, koje se kasnije na gradilištu direktno sa kamiona dizalicom postave na definitivno mesto. Pošto se radi o velikom broju elemenata, onda se ranije proizvedene grede odlažu na posebnim odlagalištima i čekaju svoj red za ugradnju. Ponekad i troškove odlaganja elemenata treba ubaciti u konačnu kalkulaciju.
Dakle, došli smo do cene od 400-500€ po gredi. @zgub, jasno Ti je zašto sam rekao da su grede vrlo jeftine. Da Ti pokušaš u svom dvorištu da liješ ovakve elemente i to ne prednapregnute, jer to ne možeš nikako da uradiš, već obične armirane, koštalo bi te više od tog. Gde god vidim gradilište mosta sa nekakvim skelama, ja se naježim. Ovakvim elementima ne trebaju skele, a ni oplate ni za što. A duž ovog gradilišta stalno neke skele, iako su mostovi rađeni od ovakvih elemenata; nije mi jasno koja je njihova svrha.
Svaka greda je relativno jeftina, ali njih 1500 koštaju 600-700 hiljada evra, što baš i nije jeftino. Ali je neuporedivo jeftinije u poređenju sa opcijom da Izvođači liju klasičnu betonsku armiranu ploču...
Milane, svaka čast na opširnoj kalkulaciji. Izrađuju se u Plani. Cenu ne znam a i drastično se promenila za poslednjih godinu dana. Grede su dimenzija 15m x 1.80m x 0,8m DxVxŠ (širina promenljiva od tipa do tipa). Svi mostovi na petlji Bubanj potok sem jednog kao i Avala je ili sandučastog tipa (veći rasponi) ili ploča (manji) koje liju na licinom mestu. Otuda i toliko skele, što teške što lake.
 
Rade bageri i utovarivači. Ništa spektakularno. Zanimljivo je kopanje zidova tunela, mašina je slična kao za bušenje šipova ali ova kopa zemlju u bentonitnoj isplaci, koja stvara sloj gline na zidovima otkopa da se ne bi urušavali. Jako prljav posao
Da li mozes na youtube da nadjes kako radi ta masina i da podelis sa nama :)
 
Milane, svaka čast na opširnoj kalkulaciji. Izrađuju se u Plani. Cenu ne znam a i drastično se promenila za poslednjih godinu dana. Grede su dimenzija 15m x 1.80m x 0,8m DxVxŠ (širina promenljiva od tipa do tipa). Svi mostovi na petlji Bubanj potok sem jednog kao i Avala je ili sandučastog tipa (veći rasponi) ili ploča (manji) koje liju na licinom mestu. Otuda i toliko skele, što teške što lake.
Kad si mi rekao da je tunel širine 15m, mislio sam na ukupnu širinu, tj na širinu na obe saobraćajnice zbirno. A sad kažeš da je 15m širina jednog tunela. Sad me živo interesuje šta ste sve stavili u tu širinu? Prijatelj iz Crne Gore mi javlja da najduži tunel na njihovom autoputu Bar-Boljare ima ukupnu širinu (dve saobraćajne + ivične trake) od 7,7m. Tunel se zove Vjeternik i dug je 2852 metara na desnoj traci autoputa, dok je dužina na levoj traci 3.039 metara. To je preko 4 dužine tunela Straževica. Kad sam pomislio da je kod Belog Potoka jedan smer saobraćajnice širok 7,5m, rekao sam sam sebi da je to malo nategnuto, jer dve trake na autoputu obično imaju širinu od 6,5 do 7,5 metara. Zaustavne trake u tunelima se retko kad rade, jer su skoro nepotrebne u njima. Jedino ako pravite tunele u Srbiji, pa onda na tunelu Straževica u jednom smeru (ka Bubanj Potoku) imate 2 trake, a u tunelu u suprotnom smeru imate 2 kolovozne i čak 2 zaustavne trake (tako mi reče prijatelj pre desetak dana kad je tunel otvoren, još nisam prošao njime), mada niko ne zna čemu služe 2 zaustavne trake i to u nekom tunelu. Takođe mi reče da je tu ukupna širina 11,3m. A šta je sve strpano u tih vaših 15 metara u jednom smeru, živo me interesuje?
 
Grede su 15m, ali kad oduzmeš naleganje na 2 zida, pa trotoari dobijaš tih 10-11m neto što je dovoljno za 2 vozne i jedni zaustavnu traku.
Inače obe cevi tunela Straževica su jednake širine u punom profilu sa 2 vozne i po jednom zaustavnom trakom. U staroj cevi je stara signalizacija sa 2 uže vozne trake i 2 zaustavne. Tako je bilo obeleženo zbog dvosmernog saobraćaja.
 
Kad si mi rekao da je tunel širine 15m, mislio sam na ukupnu širinu, tj na širinu na obe saobraćajnice zbirno. A sad kažeš da je 15m širina jednog tunela. Sad me živo interesuje šta ste sve stavili u tu širinu? Prijatelj iz Crne Gore mi javlja da najduži tunel na njihovom autoputu Bar-Boljare ima ukupnu širinu (dve saobraćajne + ivične trake) od 7,7m. Tunel se zove Vjeternik i dug je 2852 metara na desnoj traci autoputa, dok je dužina na levoj traci 3.039 metara. To je preko 4 dužine tunela Straževica. Kad sam pomislio da je kod Belog Potoka jedan smer saobraćajnice širok 7,5m, rekao sam sam sebi da je to malo nategnuto, jer dve trake na autoputu obično imaju širinu od 6,5 do 7,5 metara. Zaustavne trake u tunelima se retko kad rade, jer su skoro nepotrebne u njima. Jedino ako pravite tunele u Srbiji, pa onda na tunelu Straževica u jednom smeru (ka Bubanj Potoku) imate 2 trake, a u tunelu u suprotnom smeru imate 2 kolovozne i čak 2 zaustavne trake (tako mi reče prijatelj pre desetak dana kad je tunel otvoren, još nisam prošao njime), mada niko ne zna čemu služe 2 zaustavne trake i to u nekom tunelu. Takođe mi reče da je tu ukupna širina 11,3m. A šta je sve strpano u tih vaših 15 metara u jednom smeru, živo me interesuje?
U pravu si za klasične širine tunela. Ovde je širina tunela ista kao i širina kolovoza obilaznice 11.5m, što je standard za pun profil autoputa. Na to dodaš bočne servisne staze sa obe strane pa je svetli otvor je oko 14m. Celokupna obilaznica ima dve vozne i zaustavnu i na mostovima i u tunellima. Ima se može se :). Nema u Straževici dve zaustavne, samo jedna.
 

Prilozi

  • Dealj horizontalne b0.20(6+12).pdf
    11,3 KB · Pregleda: 122
U pravu si za klasične širine tunela. Ovde je širina tunela ista kao i širina kolovoza obilaznice 11.5m, što je standard za pun profil autoputa. Na to dodaš bočne servisne staze sa obe strane pa je svetli otvor je oko 14m. Celokupna obilaznica ima dve vozne i zaustavnu i na mostovima i u tunellima. Ima se može se :). Nema u Straževici dve zaustavne, samo jedna.
Hm. Nisu mi jasne te dodatne bočne servisne staze. Ako imamo 2x3,75 + zaustavna traka od 2,5, to je ukupno 10 metara. Na to se nekad dodavalo po pola metra sa obe strane za ivične trake i stizalo se do 11,0m. Na ovoj slici si prikazao profil na otvorenom putu, i tu je zaustavna traka od 3,5m (zajedno sa vibro linijom, koji bismo mogli nazvati zvučnom, jer bolje čujemo tu opomenu, nego što nas vibracije opomenu, jer smo na vibracije na našim autoputevima dobrano navikli :)). Da li je to sad standard da je zaustavna traka široka 3,5? Da li je to obaveza i za tunele? I takođe, šta su te servisne staze koje zauzimaju još 2,5m širine?
A da se ima i da se može, tu nema diskusije. Ne znam da li i dalje važi zakon da tuneli koji su duži od 300m (slučaj Straževice, a možda i ovog kod Belog Potoka) ne moraju da uopšte imaju zaustavne trake? Na osnovu tih propisa Crnogorci su napravili svoj sa širinom od samo 7,7m. Mada ja mislim da su morali da idu na 8,5m. Ovako će im nešto biti neregularno: ili širina ivičnih traka ili širina kolovoznih traka. Ne bi me iznenadilo da ograniče brzinu u tom tunelu na 100, a možda i na čak 80 km/h, zbog nepropisnih širina...
 
U Cg odmah po prelasku mosta Moracica zaustavna traka je projektovana I izvedena kao dodatna treca spora vozna traka. Taj profil prolazi kroz dva uzastopna tunela I ide upravo do tunela kog si pomenuo, tj Vjeternik. Otprilike nekih 7-8km s tim sto su oba ta ta tunela nesto malo preko km.
U Srbiji je to slucaj sa Savincem i Trbusanima na Milosu, zatim Sopot na Istocnom kraku I ova sva četiri na Bg obilaznici.
Nije bas da ima se moze se, ali zadnjih dvadesetak godina je praksa, pogotovo kod kracih tunela i vecine mostova da se zadrzava zaustavna traka.
I na kraju posto sam prepesacio sve tunele na novom ap u Cg, smeo bih da se kladim da sa obe strane linije ima bar dodatnih pola metra prostora I da su ipak cevi sire od tih 7,7m. Ali ne drzite me za rec, provericu.
 
Hm. Nisu mi jasne te dodatne bočne servisne staze. Ako imamo 2x3,75 + zaustavna traka od 2,5, to je ukupno 10 metara. Na to se nekad dodavalo po pola metra sa obe strane za ivične trake i stizalo se do 11,0m. Na ovoj slici si prikazao profil na otvorenom putu, i tu je zaustavna traka od 3,5m (zajedno sa vibro linijom, koji bismo mogli nazvati zvučnom, jer bolje čujemo tu opomenu, nego što nas vibracije opomenu, jer smo na vibracije na našim autoputevima dobrano navikli :)). Da li je to sad standard da je zaustavna traka široka 3,5? Da li je to obaveza i za tunele? I takođe, šta su te servisne staze koje zauzimaju još 2,5m širine?
A da se ima i da se može, tu nema diskusije. Ne znam da li i dalje važi zakon da tuneli koji su duži od 300m (slučaj Straževice, a možda i ovog kod Belog Potoka) ne moraju da uopšte imaju zaustavne trake? Na osnovu tih propisa Crnogorci su napravili svoj sa širinom od samo 7,7m. Mada ja mislim da su morali da idu na 8,5m. Ovako će im nešto biti neregularno: ili širina ivičnih traka ili širina kolovoznih traka. Ne bi me iznenadilo da ograniče brzinu u tom tunelu na 100, a možda i na čak 80 km/h, zbog nepropisnih širina...
Te servisne staze su praktično kao trotoari, samo ne mogu da ih nazivem tako jer nisu predviđene za kretanje pešaka nego za održavanje. Ispod njih su kanali za elektro, komunikacione i it kablove. Širine kolovoza se zadaju projektnim zadatkom, čini mi se. Tuneli na južnom jadranu su projektovani bez zaustavnih iako je projekat urađen praktično kada i obilaznica. Što se tiče ima se može se, pre neki dan sam prisustvovao statičom ispitivanju šipa za nadvožnjak lokalnog puta preko pruge NS-Subotica. Pao sam na d... e kad su mi rekli da su to probni šipovi 16m 3 komada urađeni van budućeg nadvožnjaka i posle ispitivanja se zatrpavaju i prave drugi na pravom mestu za nadvožnjak. I tako za svaki nadvožnjak. Ima se.
 
Vau @Milan-mostadžija !! Moj komentar je zapravo bio jednostavno "izrazavanje utiska", a ne pravo pitanje, a dobio sam (dobili smo) kompletan opis i proracun - ovome se nisam nadao ni u najludjim snovima :)
Fenomenalno, zaista zahvaljujem na preciznom odgovoru - to jako pomaze da se stvari stave u odredjenu perspektivu. I da, zaista su jeftiniji nego sto sam mislio (verovao sam da je svaka greda reda velicine 7-8k evra).
Imacemo mi jos pitanja, siguran sam u to, just keep reading! :)
 
Jedna jutarnja...
IMG-f11649bcfba757808355e8dd8ec26c7a-V.jpg
 

Према димензијама које је навео Сандер 15x1.8x0.8 пута 2.5 тона кубик, тежина греде би била 54т, међутим пошто је у средњем делу витка, моја процена је да је тешка око 40т.
Треба то све транспортовати (из Велике Плане како чујем) и уградити, није лак посао и то поновити скоро 1000 пута за цео тунел....
 
Stvarno ne vidim razlog zašto ovo ne bi završili do kraja godine...
Evo ja ću da im odredim dinamiku:
Do kraja septembra mogu da posade šipove (sa sve naglavnim gredama) na potpornom zidu zaštite iskopa.
Paralelno, mogu početi i šipove (sa n.g.) zidova tunela i da to završe najkasnije do oktobra.
Krov tunela kao što vidite ređaju brzo, vrše posao i ovih 6 armirača i brzo tu kao što se vidi legne i ploča - u novembru.
U međuvremenu, na srednjem delu iskop u tunelu i zavese, a onda isto to i u poslednjoj trećini.
U decembru, u decembru ne u J-N-A, nego EM-opremanje (za cut&cover je skromnije od NATM) i za novaka svi okolo!
Ovo je samo malo življe od dinamike, kojom su radili drugu trećinu, koja je bila protkana neizvesnošću i inflacijom posle 24.2.
Podrazumeva se da rasteraju onu zemlju ispred portala i regulišu 2 jezerceta, koja se sada prave pre i posle tunela.
Petlja, ako su konačno rešili eksproprijaciju, takođe nije nešto što ne može da se reši za 5-6 meseci, bitni su betonski delovi, a oni se rade.
Most preko pruge i petlju Bubanj potok neću ni da komentarišem, to će svakako pre jeseni biti završeno u fulu.
Glavni pravac i glavne veze mogu da završe ako se još malo dodatno angažuju, "napadnu kritične tačke", nije ostalo baš previše posla.
Kružni ionako funkcioniše, veza sa Kijevom ionako ne funkcioniše, mada i to mogu da privedu kraju za par meseci.
Kad sam prošli put u februaru davao još optimističkiju prognozu, nisam računao na Donbas, poskupljenja, kinesku NG, sad se valjda normalizovalo.
 
Vrh