solecar":2t8gxm80 je napisao(la):
Ako se švercuje "svega" 30% putnika, a nema se dovoljno sredstvara za normalno funkcionisanje, onda ne preostaje ništa drugo nego da se povećaju cene karata.
Ne moraju da se povećavaju cene karata Sole, a koliki je tačno procenat švercera ne možemo znati, al sigurno da ne iznosi 50% kako se u javnosti predstavlja. Kad bi procenat išao preko, ili oko 90%, i kad bi neke povlašćene kategorije, na prvom mestu penzioneri, plaćale bar nešto simbolično, tipa 500 dinara mesečno, prihodi bi svakako bili daleko veći nego što su sada. Neka budem iskritikovan zbog ovoga što sam napisao, ali zaista ne vidim ni jedan jedini razlog da penzioneri plaćaju svega 400 dinara na godišnjem nivou. Na kraju krajeva, ili neka plaćaju bar nešto na mesečnom nivou, ili neka im ukinu i tih 400 dinara.
oplatnatehnika":2t8gxm80 je napisao(la):
Cena jednog litra dizela koliko staje? 160 valjda običan, a aditivirani oko 170 dinara.
Колико бензина, амортизације, административних трошкова, одржавања система кошта мене као купца услуге превозника када идем 4 станице једном недељно? Ако идемо тржишно, јефтиније ми је да за 170 динара купим 1 литар бензина и да се возим 15 км по граду него да идем 4 станице за 89 динара. Цена ГСП-а тренутно није реална. Обзиром на плате. Обзиром на услугу.
ГСП је јавно предузеће у власништву државе, стога оно "не плаћа" пуну цену горива већ има и субвенцију на количину и пре свега држава анулира акцизе које су преко 70 динара. Дакле, град Београд и државу бензин не кошта 170 динар већ реалних 60-90 динара. Када је такво стање, изволте смањите цену, биће више пара у буџету.
Да се смањењем цена постиже већи приход и промет а самим тим и већа могућност за задуживањем и унапређивањем и врапци на грани знају. Основ целе савремене економије. Кад нешто не иде, смањи цену.
Uopšte ne trebamo raspravljati o javnom prevozu kao vidu tržišne ekonomije, al ne može se ići ni tako daleko da se cena karata potpuno obesmisli iznosima tipa 25 ili 30 dinara. Nema nikakvog smisla niti računice. Takođe, ne znam zašto se hvataš GSP-a kad isti niti formira cene karata, niti je jedini vršilac usluge prevoza putnika u javnom saobraćaju? Jedinstveni tarifni sistem je na snazi koliko godina već? Možeš tražiti još vremenskih karata, za šta bi imao i moju podršku. Recimo da imamo vremenske od 30 i 60 minuta, ali i one ne mogu koštati 25 dinara. Koliko se sam GSP oslobađa akciza na gorivo, ako se uopšte i oslobađa, ne znam niti me mnogo zanima pravo da ti kažem, al to opet nije razlog za skidanje cene karata na predložene iznose. Kažeš da koristiš prevoz svega jednom nedeljno, i to za četiri stanice samo. Opet, to je trošak od svega 89 dinara nedeljno, što zaista nije vredno pomena po mom mišljenju, a ako ti je to toliki problem, nemoj ga plaćati i kraj. Kupi litar benzina kao što kažeš, ili ide peške, jer ipak to nije neka relacija koju moraš preći, sem ako nije prigrad u pitanju. Meni se prevoz i te kako isplati i po ovim cenama, pa sve da mi poslodavac i ne plaća prevoz, pošto dosta putujem. Prelazim oko 1000 kilometara mesečno kolima, i znam koliko me to košta na godišnjem nivou, a ta kilometraža je u nekom proseku kod nas.
Već sam onoliko puta pisao da i šverceri i gradska vlast imaju dobro, ali i izlizano opravdanje za sadašnje stanje u kom se celokupan sistem javnog prevoza nalazi. Treba da se plaća, ali se i usluga mora podići na mnogo viši nivo. Same cene karata su po mom mišljenju najmanji problem, tim pre što bi one najskuplje pretplatne karte trebao pokriti poslodavac. Potreban je veći izbor karata, što ne bi trebao biti problem kad već imamo solidan sistem elektronike naplate. Povećanje prometa putnika, eventualnim spuštanjem cena karata, traži i povećanje kapaciteta, angažovanje dodatne radne snage itd, a sve to donosi i veće troškove. Iskreno, ne znam dal bi neko pojeftinjenje karata kod nas uopšte i dovelo do povećanja broja putnika. Većina koja je navikla na stalnu upotrebu automobila, verujem isti neće zameniti javnim prevozom, ako mu finansijska situacija to dozvoljava. Do toga bi moglo doći kad bi se prevoz doveo na mnogo viši nivo po pitanju organizacije i funkcionalnosti, ili kad bi se protok automobila kroz grad ograničio određenim merama.