Šta je novo?

Metro

Cini mi se da u poslednje vreme se ne raspravlja toliko o "tezini" metroa, vec o "nezavisnosti"....

Znaci nije bitno toliko kakvi su vozovi, da li ide ispod zemlje, na zemlji ili iznad zemlje, vex da je nezavisan u odnosu na ostali saobracaj. Mislim da je klasican metro i dalje utopija i jedna predizborna fraza, ali se ipak optimisticki nadam da ce se neki predlozi o kojima se suska uneti u plan lakog metrao (ako ikada pocne njegova realizacija) - a to je da celom trasom u starom delui grada (od Ustanicke do Brankovog mosta) ide podzemnim putem, a na NBG nadzemno ili na stubovima... Cena ce da poraste naravno, ali ce zato kvalitet prevoza biti daleko veci :)
 
Pa sustina i jeste da metro sistem bude 100% nezavisan, a ne kakva ce da budu vozila.
 
Mislim da poenta protivljenja lakom metrou nije samo da li je u pitanju podzemna železnica već i veličina vagona i brzina putovanja. Razlika u inicijalnoj ceni izgradnje jeste velika, ali tu postoje i drugi parametri. Postoji razlog zbog čega je Istanbul posle sagradnja prve linije lakog metroa 1989 počeo da gradi normalni tri godine kasnije. Nema razloga zbog čega ne bismo implementirali kombinovani sistem, zar ne?

Inače, apropos Nikolinog komentara, Beograd je od 1994 dobio 400,000 novih stanovnika po procenama mnogih stručnjaka... samo bih hteo da navedem činjenicu da je više ljudi glasalo na prošlim parlamentarnim izborima u Beogradu nego što je zvaničan broj stanovnika grada.

Beograd je propustio brzi rast gradova tri puta (sredinom 19. veka, posle 2. sv. rata, i devedesetih) - svi veći gradovi sveta su dostigli svoje sadašnje cifre u jednom od tih perioda... rast grada po broju stanovnika je neizbežan - a izgradnja infrastrukture i metroa će samo povećati brzinu imigracije u grad...
 
Пратим ову дискусију већ неко време, па, ето :) морао сам да се региструјем и да одговорим на ова два поста јер ми се чине као есенција свега што је по мени погрешно постављено у овој дебати... "мало" је дуже, sorry...

Nikola":1azx2743 je napisao(la):
Ne znam cemu tolike polemike Laki vs. Teski Metro?
Не знам ни ја чему толика полемика лаки шински систем (a.k.a. трамвај) vs. метро, посебно не под збуњујућим називима.

Nikola":1azx2743 je napisao(la):
Projekcija troskova za teski je i sad za nas ogromna (mnooogo veca nego za laki), a ko zna kad je ta projekcija uradjena i koliko je to u danasnjim novcima.
Нонсенс, лаж поновљена безброј пута која и поред тога није успела да постане истина. Две линије метроа су у својевременим новцима пројектоване на 720 милиона долара, а цео систем са 5+4 линије на 3 милијарде. У данашњим новцима, процене су око 1,3-1,5 милијарде евра за прву фазу од две линије метроа. Наравно да је популарно ово упоредити са 450 милиона евра за лаки шински систем, посебно кад му наденеш маркетиншко име лаки метро. Али за почетак л.ш.с. је једна линија; ако бисмо говорили о две линије, то је значи око 800 милиона. Право поређење је, дакле, 800 милиона за набилдовани трамвај са роком трајања од 20-30 година и заглављивањем на 200-300 метара верзус 1,3-1,5 милијарде за решење које ће нас, по садашњим проценама раста, служити следећи век.

Најјефтиније решење биле би "брзе кочије Србије". Оне би полазиле са терминуса у интервалима од 5 минута, а Теразије би прелазиле кроз већ изграђени подземни пролаз, чиме би "најосетљивије градско језгро" прошле 100% независно, под земљом. Саву би прелазиле путем који ћемо нацртати на компјутерској анимацији а детаљи ће бити предмет даље анализе. Раскрснице на Новом Београду прескакале би се уз помоћ магичних ћилима. Уз консултантске услуге Славија бироа укупна цена пројекта би могла бити испод 300 милиона евра, мнооооого јефтиније и од лаког, а барем једнако независно и уосталом саобраћајне студије показују да Београд не расте довољно брзо да оправда огромна улагања у градњу нових тунела кад већ имамо овај подземни пролаз.

Nikola":1azx2743 je napisao(la):
Takodje, mnogo bi bilo isplativije pare uloziti u mostove, podzemne i nadzemne garaze (smanjuje se broj vozila na ulicama koja traze parking), Beovoz(mozda cak neke lokalne autobuske linije za svaku stanicu) i razna poboljsanja na samim ulicama da bi se tok ubrzo. Za to bi trebalo mnogo manje para, a prevoz bi se drasticno ubrzao jer su guzve smanjene( ja kad idem sa Bezanijske kose u zavisnosti od doba dana, odnosno da li je guzva ili ne do faksa stizem nekad za 30 min, a nekad mi ni sat vremena njie dovoljno). Cak i kad bi Beovoz koji ima stanicu na Bezaniji bio redovan i prakticno za mene bio metro(tj. nezavisan sinski sistem) i kad bi sa njim stizao 10 min ranije, sa sve pesacenjem do stanice, ne bi isao sa njim jer bi morao da pesacim bar 10-ak minuta do stanice( ta razlika bi bila 10-ak minuta kad bi saobracaj bio rasterecen kao sto sam naveo malopre).
Честитам, управо си схватио зашто Беовоз није решење ни за шта и није исплативије у њега уложити било шта, као што ни 800 милиона долара ("ондашњих" долара!!!) већ уложених у њега није резултовало ничим (превози мање путника од трамваја бр. 7 који је коштао којекуде мање). Што се гаража тиче, важи правило "if you build it, they will come" - изгради гараже, имаћеш само још више аутомобила у центру. Решење за смањење навале на гараже је много једноставније - цене морају да иду горе и всјо.

Nikola":1azx2743 je napisao(la):
Dodatno, ne vidim neku veliku stetu cak i kad bi u jednom momentu zakljucili da nam ipak treba teski metro. Sve sto treba da uradimo je da tada nadzemni deo spustimo ispod zemlje ili da denivelisemo raskrsnice(jer poenta nije metro kao metro vec nezavisan prevoz). Ne bi se mnogo para izgubilo, jer je nadzemni deo lakog metroa ujedno i najeftiniji deo te investicije.
Да, а сада замисли политичара који ће то да изведе док истовремено има нешто "важније" да се ради и имаш групе са специјалним интересима и новинаре који арлаучу у стилу "требају нам вртићи/канализација/шта_већ". Политички неизводљиво - кад се лаки шински систем једном изгради, то је то, преправке су наравно технички врло изводљиве али као политички потез је незамисливо у представничкој демократији.

Nikola":1azx2743 je napisao(la):
Uopste sve te studije o prevozu kao da se prave potpuno nezavisno. Kao, kada bi imali takav i takav metro, putovalo bi se toliko i toliko putnika, smanjilo bi se toliko i toliko saobracaja, ustedelo itd. Pri tom se sve kalkulacije vrse u odnosu na ovo sto je sad. A niko nece da napravi kalkulaciju, sta i koliko bi se ustedelo i poboljsalo kada se napravi UMP, mostovi, obilaznica, itd. i kolike bi bile prednosti metroa(bilo kakvog). Ovim ne kazem da nam ne treba metro, nego da se ne mogu davati prognoze sta se dobija nekim projektom i koliki je njegov benefit, ako se ne uzima u obzir drugi projekat koji grad takodje radi i koji je izvesniji.
Извини, али не видим зашто је УМП са ценом од 1,2 милијарде извеснији од метроа са ценом од 1,5 милијарде - осим што је зацртан у некаквом Урбанистичком плану. И метро је био зацртан у Урбанистичком плану. Две трећине саобраћаја у Београду чини комутирање у центар града и из њега. УМП и обилазница се тичу само оне преостале једне трећине. Ни ја овим не кажем да нам не треба обилазница (таман посла, треба и те како), али ово није разлог да нам не треба метро и то свакако пре небулозних пројеката којима се људи стимулишу да на посао иду аутомобилом. То је систем који може да функционише у америчком моделу града, са неколико хајвеја кроз центар, људима који живе у предграђу Плезантбургу на 589. улици и возе се 5 миља СУВ-јем у супермаркет. То једноставно није за европски град са високом густином насељености.

Nikola":1azx2743 je napisao(la):
Takodje, treba malo realnija projekcija buducih potreba grada. Mislim da je vec svima jasno da ce se broj stanovnika Srbije tesko da bude veci. Bilo bi cak dobro, da bar ostane isti ili u ludim snovima da se nesto malo povecava. Znaci, Beograd kao i ostali gradovi mogu da povecavaju broj stanovnistva samo ako privuku dodatno stanovnistvo sa strane. Realno, Beograd moze da privuce najvise ali to nije ni priblizan procenat kao onaj kad se grad razvijao posle II svetskog rata. Stoga i one price kako neki nisu u 70-tim znali da procene potrebe grada i velicinu Gazele ne piju vodu za sadasnju situaciju. Beograd jednostavno ne moze da ima sada toliki rast. Zbog toga i nece biti nista od 3. Beograda (bar ne onako kako se zamislja( neki od politicara rece novi "Novi Beograd").

P.S. Jedan od kandidata ove metroe zove Tvrdi i Meki :)
Београду метро треба не за 30 година, него за -30 година. Уопште не треба причати о даљем расту града да бисмо стигли до потребе за метроом. Све те приче о оволико и онолико хиљада путника бледе пред чињеницом да је Будимпешта свој метро почела да гради у 19. веку. Да, њима је тада требао, а Београду ни 2030. неће требати - није него!!!

Nikola":1azx2743 je napisao(la):
dziggy":1azx2743 je napisao(la):
^^ sve je to vec 100 puta prezvakano... na kraju se doslo do toga da je teski metro neizbezan, (potpuno nezavisan sistem) , jer samo takav sistem moze zauvek na vreme da prevozi ljude sa jednog mesta na drugo... ni most ni obilaznica ni nista od toga ne resava putovanje od periferije ka centru, vec samo kruzenje oko centra.... itd itd... I u bgu je potrebno izgraditi jos 200 000 stanova... Ako pogledas u buducnost imace mnogo vise ljudi nego sad jer se valjda planira da bude regionalni centar...znaci poslovi, stranci koji zive na odredjeno vreme... Bice tu do 2 i nesto miliona ljudi za jedno 30-40 godina... a bez metroa to je malo jezivo, ne?
Kao sto i sam kazes te stvari resavaju put do centra, a Laki metro ide podzemno bas kroz centar(dakle isto kao i teski).
Mada se i tom konstatacijom oko centra i ne slazem. Zamisli da jos smanjis broj auta koji traze parking mesto i da oni koji idu sa jednog kraja grada na drugi ne idu kroz centar(takvih bi bilo i autobuskih linija) koliko bi saobracaja izmestio iz grada ili da oni kojim odgovara Beovoz, ga i koriste(jer je redovan). Veruj mi da bi se saobracaj u centru znatno ubrzao.
Упадаш себи у реч (в. горе Беовоз). Imagine all the people living life in peace. Ал' не бива. Нећу да верујем. Иди убеди неки други европски град. Зар Србима последњих 20 година на државном нивоу - и у локалу експеримент звани "трамвајем у 21. век" - није довољна лекција да не треба увек бити другачији и "паметнији" од целог света и измишљати нешто "боље"? И ово је заправо основна ствар. Цео свет (европски милионски градови) мисли и ради једно - зашто ми морамо да радимо пето?

Nikola":1azx2743 je napisao(la):
Kada na to dodas laki metro koji je u centru prakticno nezavisan(i na periferiji na nekim vaznim mestima) imas jedan sasvim zadovoljavajuci sistem.
Извини али ако су теби булевари Краља Александра и Зорана Ђинђића периферија Београда онда немамо о чему да разговарамо. Сви се слажу да метро може да изађе на површину на периферији - али периферија Београда за потребе те реченице почиње на Петловом Брду и у Малом Мокром Лугу, а не код хотела Хајат и Електротехничког факултета.

Свакоме је јасно да лаки шински систем једноставно НЕ МОЖЕ бити независан у Булевару Краља Александра. То је једноставно немогуће без ПОТПУНОГ руинирања изгледа улице са неколико денивелисаних раскрсница и здрндавањем комплетног саобраћајног тока у околним улицама затварањем попречног саобраћаја. Оно што је вероватније "решење" јесу којекакве рампе и семафори, који у Београду једноставно немају шансу - ако се Југо заглави на шинама јер је у супротном смеру гужваја а он је кренуо да се окрене иако ту као фора пише да не сме, ниједан семафор и рампа а посебно не ефикасно српско судство неће спречити хаос и то је једноставно тако. А са 100.000 радних места на Новом Београду, тако је и са те друге стране.

Nikola":1azx2743 je napisao(la):
Beograd ima sad probleme i treba ih resavati odmah sa onim sto imas. Mi kad bi poceli da gradimo teski metro ne bi ga zavrsili za 20 i kad bi imali kes.
Погрешно - рок за изградњу две линије метроа јесте 9 година. Да се почело 2001, прва линија би одавно радила а друга би била готова за две године.

Основна ствар је да ниједан пројекат укључујући ни "брзе кочије" неће бити завршен док неко не одлучи да одради тај пројекат уместо да њиме испира уста пред изборе. Од момента кад се одлучимо на изградњу, у односу на 26 година протраћених од 1982. на овамо, сваки систем биће брзо завршен.

Nikola":1azx2743 je napisao(la):
Treba gledati kako omoguciti da sa onim sto imas radis sto vise stvari koje ti olaksavaju transport. Ovo sto sam malopre naveo ce se uglavom i radit(UMP , mostovi, Beovoz, laki metro.. ) i se moze uraditi u roku od 10 godina i na taj nacin bi se veliki deo problema transporta resio, a posle tih 10 godina mozemo gledati sta ce nam trebati za 20-30 godina.
"Трамвајем у 21. век" - већ пробано, није добро, ништа не решава. Плус, ако стварно мислиш на УМП, и скупље је, и то значајно.

Nikola":1azx2743 je napisao(la):
200 000 hiljada stanova? Moguce, ali ne sa potpuno novim stanovnistvom, jer bi to znacilo 600000 hiljada vise ljudi sto mi deluje nemoguce., ma koliko mi bili regionalni centar (tu maksimalno mozes imati 100K), a da iz ostatka Srbije dodje 500K znaci da drzava nije radila dobro svoj posao i bilo bi lose za drzavu da 500K ljudi emigrira u Beograd(a ako je drzava losa Beograd ne moze biti regionalni centar ma kolika se trudio).
Распитај се пошто је квадратни метар у Београду и који је први извод функције "квадратни метар у Београду", а онда се сети закона понуде и потражње. Тржиште некретнина у Београду је гладно и прегладно.

Основна ствар је следећа. Градски буџет износи 800-900 милиона евра. Нема начина да ме неко убеди да се од тога не може изфинансирати метро, темпом од 100 милиона годишње он се може отплатити за 15-18 година (укључујући камату) односно мање него двоструко време градње. То је оптерећење од 11% градског буџета без иједне једине пребијене паре од Републике, и то занемарајући чињеницу да ће градски буџет да расте. Плус, оптерећење буџета се може и смањити, на пример расписивањем неке сасвим разумне градске таксе (типа 5% плате преко просечног износа), али хајде то на страну.

Да погледамо једну другу рачуницу. Један (релативно) добростојећи пар у Београду би могао да има заједно месечна примања 2.000 евра, годишње 24.000 евра. Такав пар би себи гледао да купи стан од 50 квадрата по 2.000 евра то је 100.000 евра плус камата на стамбени кредит говоримо о барем 125000 евра односно 5 годишњих буџета. Наравоученије ове приче јесте да када себи решаваш проблем, оптерећење од 5 годишњих буџета није ван памети - људи такве ствари раде све време. А ми последњих 30 година слушамо да је оптерећење од 1,5 годишњег буџета неиздрживо за Београд. То нећу и не могу да прихватим.
 
Odličan post, Đorđe, dobrodošao na forum. Samo bih dodao da u Beogradu postoji ideja o podzemnoj železnici od 1884. godine, kada je predlog dva preduzimača da izgrade p.ž. u Beogradu odbijen od strane vlasti koji su smatrali da je takav vid prevoza nepotreban.
 
Uglavnom se slažem sa tobom Djorđe. I ja sam se registrovao iz sličnog razloga.

Mislim da je teški metro jedino razumno rešenje. Istina, takodje smatram da originalan plan iz 1976 jest malo pretjeran. Npr. plan za novi beograd predvidja duboki klasični tunel, što je totalno nepotrebno, jer zbog sasvim dovoljno prostora jeftinije bi bio problem praviti tunele metodom otkopaj i pokrij, a ni nadzemne strukture na stubovima za novi beograd nisu loše rješenje.

Čim pomislim na ovaj "laki metro", u kombinaciji sa našom vozačkom kulturom, pomislim na naše vozače kako u pokušaju da izbjegnu gužve voze po pruzi i u podzemnim sekcijama :)

Što se para tiče, ako se ovaj projekat shvati kao prioritet prioriteta, para će biti. Prvo, grad već ogromna sredstva izdvaja za sufinansiranje gradskog prevoza. Ne bi imao ništa protiv ako bi autobuske karte poskupile, ako bi znao da će tim kartama da se gradi metro. Takodje, stavio bi metro kao prioritet u odnosu na UMP. Kada bi imali efikasan metro, mogli bi uvesti takse za prolaz kroz grad i druge mjere koje se u evropi primjenjuju da bi se suzbilo korištenje ličnih automobila. Prihod od takvih stavki bi se takodje mogao preusmjeriti u daljnu gradnju metro linija.

Naime UMP, uz istovremen nefunkcionalan sistem javnog prevoza bi poticao kupovinu automobila, a uskoro ne bi bilo te magistrale koja bi bila dovoljna da zadovolji sve beograđane koji bi htjeli da izadju na ulice u svojim automobilima. To je totalno nelogično situaciji u kojoj nafta iz dana u dan značajno poslupljuje. Izgradnjom efikasnog metro-a bismo jasno uticali na razvijanje kulture javnog prevoza. To bi smanjilo trošak građana i zavisnost od uvozne i nesigurne energije, značajno smanjilo zagadjenje grada i šta sve ne...
 
Нонсенс, лаж поновљена безброј пута која и поред тога није успела да постане истина. Две линије метроа су у својевременим новцима пројектоване на 720 милиона долара, а цео систем са 5+4 линије на 3 милијарде. У данашњим новцима, процене су око 1,3-1,5 милијарде евра за прву фазу од две линије метроа. Наравно да је популарно ово упоредити са 450 милиона евра за лаки шински систем, посебно кад му наденеш маркетиншко име лаки метро. Али за почетак л.ш.с. је једна линија; ако бисмо говорили о две линије, то је значи око 800 милиона. Право поређење је, дакле, 800 милиона за набилдовани трамвај са роком трајања од 20-30 година и заглављивањем на 200-300 метара верзус 1,3-1,5 милијарде за решење које ће нас, по садашњим проценама раста, служити следећи век.
Posto ti se ceo post zasniva na ovoj gore pogresnoj pretpostavci, bice dovoljno samo da ti ovo objasnim.

$364.14 in the year 2007 has the same "purchase power" as $100 in the year 1976.
Znaci 720 miliona(1.8 milijaradi DM = 900 milona eura) dolara 1976. sada bi vredelo 2.6 mijarade dolara, a pri slicnoj inflaciji u zoni eura opet neku tako slicnu cifru oko 2.5 miljarde eura.

Nove tehnologije koje u se pojavile i koje bi smanjile cenu se mogu kompezovati sa povecanom cenom celika i nafte.

Znaci razlika je oko 3 puta, a ne nesto vise od 50% kao sto si ti naveo.

Sa tom razlikom mozes ili da lakse zavrsis druge stvari koje ce takodje poboljsati saobracaj ili da zavrsis sve sto se tice Lakog metroa(sve linije). Posle mozes, sa razvojem grada, da sve nadzemne delove spustas dole i da dobijas klasicni metro.

Nemoj pogresno da me razumes, voleo bi ja klasicni metro, ali mi za to jednostavno nemamo para(ili imamo, ako bi samo u to ulagali). Ako krenemo sve odjednom da pravimo, trebace nam ogromni krediti. Zar ne bi bilo pametnije, da neke stvari zavrsimo u roku od 10-ak godina(uz manje kredite), a posle da vidimo sta da poboljsamo i sta ce nam trebati u buducnosti (da planiramo na duze).

Stalno nam se desavaju ovakve stvari. Imamo megalomanske planove u koje ulazimo i koji se mogu realizovati samo ako se mnogo stvari poklopi, a na kraju ne dobijem ni ono sto smo mogli da imamo i bez mnogo muke.





Честитам, управо си схватио зашто Беовоз није решење ни за шта и није исплативије у њега уложити било шта, као што ни 800 милиона долара ("ондашњих" долара!!!) већ уложених у њега није резултовало ничим (превози мање путника од трамваја бр. 7 који је коштао којекуде мање). Што се гаража тиче, важи правило "if you build it, they will come" - изгради гараже, имаћеш само још више аутомобила у центру. Решење за смањење навале на гараже је много једноставније - цене морају да иду горе и всјо.
U Beovoz se ne bi trebalo mnogo uloziti, tj. trebal bi se uloziti u kompozicije, malo obnovu pruga i mozda koju autobusku lokalnu liniju ka stanicama Beovoza. Maximalno 150 miliona eura. Prihvatljiva cifra u odnosu koliko bi tako poboljsan sistem prevezao putnika.


Да, а сада замисли политичара који ће то да изведе док истовремено има нешто "важније" да се ради и имаш групе са специјалним интересима и новинаре који арлаучу у стилу "требају нам вртићи/канализација/шта_већ". Политички неизводљиво - кад се лаки шински систем једном изгради, то је то, преправке су наравно технички врло изводљиве али као политички потез је незамисливо у представничкој демократији.
Ako je nesto tehnicki vrlo izvodjivo, sasvim je i politicki moguce narocito ako se to vec sad stavi kao budici razvoj LRT.



Извини, али не видим зашто је УМП са ценом од 1,2 милијарде извеснији од метроа са ценом од 1,5 милијарде - осим што је зацртан у некаквом Урбанистичком плану. И метро је био зацртан у Урбанистичком плану. Две трећине саобраћаја у Београду чини комутирање у центар града и из њега. УМП и обилазница се тичу само оне преостале једне трећине. Ни ја овим не кажем да нам не треба обилазница (таман посла, треба и те како), али ово није разлог да нам не треба метро и то свакако пре небулозних пројеката којима се људи стимулишу да на посао иду аутомобилом.
Velikom broju vozila koji idu u centar, centar nije odrediste tj. oni prolaze samo kroz njega. Dalje, grad se sve vise razvija van centra tj. broj novih radnih mesta je sad uglavnom van centra(cak bi rekao da se u poslednih 5 godina broj zaposlenih u centru mozda i malo smanjio).


Упадаш себи у реч (в. горе Беовоз). Imagine all the people living life in peace. Ал' не бива. Нећу да верујем. Иди убеди неки други европски град. Зар Србима последњих 20 година на државном нивоу - и у локалу експеримент звани "трамвајем у 21. век" - није довољна лекција да не треба увек бити другачији и "паметнији" од целог света и измишљати нешто "боље"? И ово је заправо основна ствар. Цео свет (европски милионски градови) мисли и ради једно - зашто ми морамо да радимо пето?
Zar Srbima nije bilo dovoljno i pre ovih 20 godina da zavrse metro(imali ceo vek pre toga, kao i ostali). Nije i gotovo, sta sad. Hocemo odmah nesto sto su neki gradili ceo vek. Ne moze. Moras korak po korak. A to ne znaci korak po korak, ali samo metro(jer namamo vise para)
Основна ствар је да ниједан пројекат укључујући ни "брзе кочије" неће бити завршен док неко не одлучи да одради тај пројекат уместо да њиме испира уста пред изборе. Од момента кад се одлучимо на изградњу, у односу на 26 година протраћених од 1982. на овамо, сваки систем биће брзо завршен.
Osnovna stavr je imati politicare koji ce gradjanima reci da za to trenutno nema para, a ne na izborima im obecavati ono sto ne moze da se ispuni. Treba im reci, toliko imamo para, to se moze napraviti sa tim, to dalje prema potrebama moze da se razvija tako i tako...A ne obecavati, kao sto kazes a onda uvideti da to nema sanse da sad izfinansiramo.
 
Hm, taj argument za pare bi bio odličan da Sofija već nema jednu metro liniju, a budžet tri puta manji od beogradskog.
 
Metroi su se gradili sirom SSSRa i Istocne Evrope u vreme kada su njihovi gradski budzeti bili na nivou beogradskih opstinskih rashoda. U pitanju je samo volja koje kod nas ocigledno nema.
 
Inace, bez obzira koliki je beogradski budzet, izgradnja metroa se ne bi kompletno finansirala iz budzeta i naravno ne odjednom. Kada bi se troskovi podelili na 4-5 godina koliko bi trajala izgradnja, pa jos tome dodali krediti, sa grejs periodima od nekoliko godina, pa jos fondovi EU (po principu, pomozite nam da sredimo saobracaj, ugusice nam se ljudi), dolazi se do toga da je ipak jedino sto fali VOLJA. Metro bi na kraju mogao delimicno i sam sebe da otplacuje kroz karte.

Kada bi se napravio akcioni tim sa jasnim zadatkom da napravi metro, dobili bi ga u gore pomenutom periodu. Ovako sa praznim pricama mozemo da se vrtimo jos 100 godina.
 
jovanovm":22hrqg0m je napisao(la):
Hm, taj argument za pare bi bio odličan da Sofija već nema jednu metro liniju, a budžet tri puta manji od beogradskog.
Nisam siguran za budzet, cisto sumnjam da je 3 puta manji posto Sofija ima oko 1.35 milona stanovnika.

A priority task of the new managing board of the municipality is the completion of the first line of Sofia underground, whose scheme was approved of in 1975. During the past 20 years a lot of funds have been spent, unfortunately without any result. Work progressed slowly due to small amounts of money being invested at any one time.

General Technical Characteristics

The overall length of Sofia Underground is 48 km with 52 stations.
Znaci, gradili 20 godina i izgradili jedan mali deo (8 od planiranih 52 stanice). Sta mislis koliko im je to poboljsalo prevoz?
A grade vec 20 godina, jer su kao i mi, siromasni. Pa su mozda imali nekog Mrkonjica, koji je verovatno rekao: :Ovde ima da ide metro, ako mogu da ga imaju ostali sto ne bi i Sofija" . Nije vazno da li se moze to izgraditi i koliko ce kostati, ako moze Moskva sto ne bi i Sofija.

vrachar":22hrqg0m je napisao(la):
Metroi su se gradili sirom SSSRa i Istocne Evrope u vreme kada su njihovi gradski budzeti bili na nivou beogradskih opstinskih rashoda. U pitanju je samo volja koje kod nas ocigledno nema.
Ti naravno ne znas od kojih se tada para to gradilo u tim drzavama. Uglavnom od drzavnih, ne bi li oni koji dolaze u taj grad, pomislili kako su ovi razvijeni, imaju cak i metro.
Beograd od drzave nece imati nikakvu pomoc, a sa svojim budzetom to sam ne moze da izfinansira, a da ne zanemari sve ostalo koje je takodje u katastrofalnom stanju i u koje takodje mora da se ulaze mnogo i odmah.

Nerealni smo.
 
Nikola":joc2kcku je napisao(la):
Ti naravno ne znas od kojih se tada para to gradilo u tim drzavama. Uglavnom od drzavnih, ne bi li oni koji dolaze u taj grad, pomislili kako su ovi razvijeni, imaju cak i metro.
Beograd od drzave nece imati nikakvu pomoc, a sa svojim budzetom to sam ne moze da izfinansira, a da ne zanemari sve ostalo koje je takodje u katastrofalnom stanju i koje takodje mora da se ulaze mnogo i odmah.

Nerealni smo.
Od kojih god budzeta da su gradjeni, metroi su bili sagradjeni i gradovi su se razvijali u vreme kada je meso bilo luksuz.
Beograd mozda ne moze u potpunosti svojim budzetom da sagradi metro, ali zato postoje krediti. S obzirom da je u pitanju dugorocna investicija neophodna za grad, podizanje takvog kredita bi u svakom slucaju bilo opravdano.
 
sofija sad ima koristi jer ima 8 metro stanica i donekle razradjen sistem, a bg ni jednu.. oni samo treba da prosire svoj sistem i to se upravo sada radi jer pocela da pada lova u bulgariji. a mi ni nemamo plan sta cemo da radimo, a nista se nece graditi sledecih 10 god...

realni smo,... samo treba volje
 
@Nikola
Budzet Sofije je 2007. bio oko 700 miliona leva, sto je 350 miliona EUR. Vidi: http://www.sofia.bg/budget.asp - link samo na bugarskom

Metro su pokušali da grade 20 godina isto kao što ga i mi gradimo od sedamdesetih. Izvini, ali beogradska studija je iz 1976, zar ne? Oni su imali studiju iz 1975, i onda nista nisu radili do kasnih devedesetih. U Sofiji je prvo izgradnja metroa počela po starom dizajnu 1998. i do 2000. su izgrađene kupno tri stanice. Feasibility studija sadašnjeg projekta je urađena 2003 i sama izgradnja je počela tada, i uz mali zastoj zbog promene izvođača - prvo su gradili Japanci pa onda Tajlanđani - se nastavlja i danas... Oni sada imaju izgrađene stanice od Obelije do Interpreda (vidi mapu:). To je ukupno 6 godina izgradnje za jednu liniju u gradu koji je u mnogo goroj finansijskoj situaciji od nas - i koji ima ekstremno dobro razvijenu tramvajsku mrežu i manji broj stanovnika.

Postoje krediti, koncesije, futures/IPO varijante... novca ima, sigurno...
 
Mislim da se preteruje u oceni da je kljucna stvar neophodna za metro u BGu - volja......

Mislim onako metafizicki gledano da je bilo volje "upisi po zelji" :)
 
Ok.. a koja je onda kljucna stvar, tj. kljucni razlog zbog cega se na tome nista ne radi, a postoji koncenzus da je neophodan?
 
Može Beograd da sklopi finansijsku konstrukciju za metro -nego neće!!!!
Stvar je prizemnog nivoa razmišljanja političara koji neće da stave potpis na nešto za šta bi presecala vrpce neka druga politička garnitura za 8-10 god.

Jedini motiv zbog čega furaju laki metro je što može da se izvede do kraja njihovih mandata tj u roku od 4 god. pa onda oni da skupljaju političke poene.

Jednostavno stavljaju svoj lični interes (i partijski) ispred opšteg. I tako će biti i dalje dok ne sazrimo kao narod.
Djorđe je u pravu u svemu štro je izložio.

Nije tačno da je razlika u ceni tunela za l.metro drastično veća nego za t. metro.
Laki šinski sitsem se napaja preko pantografa i treba mu veći profil nego metro sistemu koji se napaja preko treće šine. Zato metro sistem može da ide samo ispod zemlje ili na objektima -da neko ne bi kontaktirao treću šinu-750V., odnosno ako ide površinski, u retkim i kratkim deonicama mora biti potpuno ograđen iz bezbednosnih razloga.

U stručnoj javnosti postoji AKSIOM (ne dokazuje se ): kada grad ima više od 800 000 stanovnika zaslužuje nezavisni sistem javnog gradskog prevoza!!
 
PIGLET":1v3v495b je napisao(la):
Nije tačno da je razlika u ceni tunela za l.metro drastično veća nego za t. metro.
Laki šinski sitsem se napaja preko pantografa i treba mu veći profil nego metro sistemu koji se napaja preko treće šine. Zato metro sistem može da ide samo ispod zemlje ili na objektima -da neko ne bi kontaktirao treću šinu-750V., odnosno ako ide površinski, u retkim i kratkim deonicama mora biti potpuno ograđen iz bezbednosnih razloga.

U stručnoj javnosti postoji AKSIOM (ne dokazuje se ): kada grad ima više od 800 000 stanovnika zaslužuje nezavisni sistem javnog gradskog prevoza!!
Mislimd a ovde grešiš u vezi napajanja, čisto tehnički detalj.... postoje i metro sistemi koji se napajaju preko pantografa i rade sasvim normalno... :)
 
PIGLET":8n423gjw je napisao(la):
Zato metro sistem može da ide samo ispod zemlje ili na objektima -da neko ne bi kontaktirao treću šinu-750V., odnosno ako ide površinski, u retkim i kratkim deonicama mora biti potpuno ograđen iz bezbednosnih razloga.
U Budimpešti dosta ide i po površini (ravnica), ali je potpuno ograđen betonskom ogradom i bodljikavom žicom.
 
Nikola":npu7ha1e je napisao(la):
Нонсенс, лаж поновљена безброј пута која и поред тога није успела да постане истина. Две линије метроа су у својевременим новцима пројектоване на 720 милиона долара, а цео систем са 5+4 линије на 3 милијарде. У данашњим новцима, процене су око 1,3-1,5 милијарде евра за прву фазу од две линије метроа. Наравно да је популарно ово упоредити са 450 милиона евра за лаки шински систем, посебно кад му наденеш маркетиншко име лаки метро. Али за почетак л.ш.с. је једна линија; ако бисмо говорили о две линије, то је значи око 800 милиона. Право поређење је, дакле, 800 милиона за набилдовани трамвај са роком трајања од 20-30 година и заглављивањем на 200-300 метара верзус 1,3-1,5 милијарде за решење које ће нас, по садашњим проценама раста, служити следећи век.
Posto ti se ceo post zasniva na ovoj gore pogresnoj pretpostavci, bice dovoljno samo da ti ovo objasnim.

$364.14 in the year 2007 has the same "purchase power" as $100 in the year 1976.
Znaci 720 miliona(1.8 milijaradi DM = 900 milona eura) dolara 1976. sada bi vredelo 2.6 mijarade dolara, a pri slicnoj inflaciji u zoni eura opet neku tako slicnu cifru oko 2.5 miljarde eura.

Nove tehnologije koje u se pojavile i koje bi smanjile cenu se mogu kompezovati sa povecanom cenom celika i nafte.

Znaci razlika je oko 3 puta, a ne nesto vise od 50% kao sto si ti naveo.
Морам да исправим ову специјалну математику, пошто бркаш различите ствари. Не можеш да узмеш инфлацију сличну САД у евро зони и онда опалиш процентни рачун. Још боље резултате би добио ако би узео инфлацију из СФРЈ и онда то примениш на евро. Поента је у томе да је инфлација у САД истовремено значила и опадање вредности долара.

Дакле, ако узмемо твој purchasing power parity од 3,6414, то значи да је 720 милиона 1976 УС долара једнако 2.620 данашњих милиона односно према данашњем курсу од 1,56925 то је 1.670 данашњих милиона евра. То је неких 20% више од моје горње процене од 1,3-1,5 милијарди евра, а свакако није 3 пута 800 милиона.

Да ли ће се копати плитки или дубоки тунели је пре свега инжењерско или евентуално архитектонско питање. (Ференчак је 1991. тврдио да је копање плитких тунела у центру немогуће због инфраструктуре, али кажем то је пре свега инжењерска заврзлама.) Са саобраћајне тачке гледишта - ако добро разумем - нема разлике, јер је саобраћај у сваком случају независан и то је једино битно. С тим у виду - осим што је траса по мени потпуно погрешно извијена ка Калемегдану уместо предвиђеног спуштања на мост између Немањине и Зорана Ђинђића, тј. кроз будуће језгро Београда на Сави - једина финансијска тачка на којој се "лаки" и метро разликују јесте излазак на површину на Новом Београду (и у Булевару Краља Александра, али та деоница ионако није била у плану прве фазе метроа) - иначе би цена имала бити слична.

Ти дакле верујеш да се ствар може изградити буквално ДВОСТРУКО јефтиније напросто изласком те деонице на површину на Новом Београду. И то чак занемарујући да су тунели за л.ш.с. скупљи по јединици дужине. Ја, као прво, мислим да то баца сумњу на важећу процену цене изградње лаког ш.с. односно да би та цена са приближавањем изградње почела да клизи на горе "због пораста цене челика". Или то, или би цена за метро требала бити нижа ако се прихвати и ако је изводљива варијанта плитких тунела, у ком случају опет поредимо другачије износе, типа 800 према 1.200, а не 800 према 1.600. Као друго, ту долазимо то питања има ли се визија за Нови Београд као вибрантно урбано језгро. Ако да, онда ту шине једноставно немају шта да траже не површини јер руже предео и ометају саобраћај који експоненцијално расте са порастом београдских кућних буџета.

Nikola":npu7ha1e je napisao(la):
Да, а сада замисли политичара који ће то да изведе док истовремено има нешто "важније" да се ради и имаш групе са специјалним интересима и новинаре који арлаучу у стилу "требају нам вртићи/канализација/шта_већ". Политички неизводљиво - кад се лаки шински систем једном изгради, то је то, преправке су наравно технички врло изводљиве али као политички потез је незамисливо у представничкој демократији.
Ako je nesto tehnicki vrlo izvodjivo, sasvim je i politicki moguce narocito ako se to vec sad stavi kao budici razvoj LRT.
Наравно да није. Да замислимо да је лаки дошао до Устаничке. И сада политичар треба да каже: ми нећемо да градимо следећу линију (рецимо, до Бановог Брда или до Бањице), него ћемо ово што већ постоји и "функционише" да побољшамо. То се не дешава у демократијама. Тај би на следећим изборима на Бановом Брду добио 0% и ту разлику никако не би могао да надокнади другде, јер би и 90% других такође било у ситуацији да би радије хтели неко с***е до њиховог предграђа него усавршавање постојеће мреже.

То је исти разлог из којег у причи о саобраћају у Београду не може да се рачуна на републичке паре. Док у Нишу не буде био барем трамвај, Београд не може да пипне те паре. Срећом, оне му једноставно нису потребне - 50% може да се изфинансира у ходу, без кредита, 50% из кредита ЕБРД, помоћи ЕУ, додатне градске таксе или комбинацијом.

PIGLET":npu7ha1e je napisao(la):
Jedini motiv zbog čega furaju laki metro je što može da se izvede do kraja njihovih mandata tj u roku od 4 god. pa onda oni da skupljaju političke poene.
Тако тачно. Плус, најбоље је што онда НИ ТО не могу да ураде. "Свака градска власт која до 2008. не заврши прву фазу лаког "метроа" може се сматрати неуспешном" - рекао је у својој кампањи за градоначелника Ненад Богдановић 2004. Сад смо стигли дотле да се реконструкција моста презентује као достигнуће...
 
Postoji jedna stvar koja me buni. Delovi trase za lrt i metro su isti u starom delu grada (dobro, različite veličine tunela itd...) dok se razlikuju na nbgd-u. Bilo je par sličica gde bi stanica lrt-a bila na brankovom mostu kao i trasa do zemuna.

Ono što me buni je kako bi onda izgledao metro na nbgd-u? Sve je ukopano ali kako prelazi reku? Da li mora da izlazi na površinu pa onda preko nekog novog mosta pa onda ponovo pod zemlju? Zar nije lakše (i jeftinije) izgraditi tunel pod Savom nego graditi novi most za metro?

Znam da Budimpešta i London imaju tunele za metro ispod svojih reka, da li neki grad ima most za metro? Ako se gradi tunel, kako će se metro dići na neku visinu koja bi bila na npr. 20 metara ispod Trga Republike? Da li neki grad ima metro u dva nivoa ili se slični problemi rešavaju na neki drugi način?

Beogradu bi bila potrebna četiri tunela pod vodom. (Zemun - Borča, Borča - Palilula, NBGD - Stari Grad, NBGD - Čukarica).

Vidim da će metro ići u dve ravni, prvoj nižoj koja obuhvata NBGD, Zemun i bantski deo i drugi u centru koji je mnogo viši (ili da kopaju nenormalno duboke eskalatore). Kolika je uopšte visinska razlika između ova dva dela mreže metroa (i na kolikoj se dubini obično kopa tunel)?

Mislim da bi prvo mogli da se vežbaju na liniji koja bi povezala Zemun sa ušćem, dok bi drugi krak te linije išao do blokova. Kada savladaju gradivo, mogu da pređu na skuplji deo, preko reke.
 
Nije potreban tunel za metro, npr. Pariz ima mostove za metro, i to ima jedan neverovatno lep, kojem se metro nalazi iznad običnog puta, i kada prelaziš metroom preko njega, pogled i osećaj je wow... :)
800px-Pont_de_Bercy.jpg


A ovaj je samo za metro:
800px-Paris_metro_ligne_5_Austerlitz_dsc03829.jpg
 
E dusha me boli shto smo slepci, i vechito prichamo kako nemamo pare, kako smo nerazvijeni...pa mi se necemo u metrou voziti narednih 15-20 godina. Sofija koja ima duplo manji budzet ima metro i planove da ga prosiri, i naravno koriste TESHKI METRO jer je to jedina opcija da se smanji guzva!! A laki metro se dodaje kasnije kada imash vec razradjenu mrezu teshkog metroa, da bi spojio neka okolna naselja sa glavnom trasom...
 
Vrh