Šta je novo?

Marina "Dorćol" - (Stambeni kompleks)

Ne razumeju Vas džaba pišete. Evo ja ću da postavim video šta se sada radi u USA pa možda bude jasnija Vaša poenta.
Ja isto tako razmišljam i pokušavam ljudima u svojoj okolini da objasnim da samo gradovi koji svojim gradjanima budu nudili kvalitetan život imaju budućnost a da će ostali polako ali sigurno nestajati. Migracije su ogromne. Meni je samo zao sto Beograd nije iskoristio situaciju, odnosno (odsutsvo ubrzane urbanizacije ) i uhvatio trend ka održivom razvoju urbanih podrucja.Ali za to mora da postoji kod ljudi svest koje ovde nažalost nema. Ljudi su željni novih zgrada i uredjenih površina, makar bile i minimalne.Neko je čak napisao i da će cene stanova u starim zgradama na Dorćolu više vredeti jer će sa prozora gledati u nove zgrade. Tako da mi ni jednu prednost koju imamo nećemo iskoristiti. Ovo sto vi ovde pišete će u Bg biti aktuelno u najboljem slučaju za 10 godina, ali će tada biti kasno, jer mi nećemo imati para da rušimo.

Bravo. Tačno to. Mislim da su ovakva pogrešna, ili bolje da kažem sada već zastarela shvatanja, usud svih siromašnih i nerazvijenih sredina. Ljudi su oko sebe oduvek gledali đubre, haos i siromaštvo, pa su maltene po svaku cenu željni da vide nešto novo i "moderno", što ih potseća na mitologiju urbanog i slike bogatih gradova iz filmova. Nažalost ti filmovi su davno snimljeni i ono što se ne razume je da su se sada vrednosti radikalno promenile. Ambijent gusto napakovanih ulica punih automobila gde se ljudi sudaraju prolazeći pored šljaštećih pokretnih izloga tipa Blade Runner, ili gde se izlozi ogledaju u vodi, više nije ono što se traži, što se razume kao dobro, pa čak ni kao efikasno, a pogotovo ne kao "održivo". ON LINE rad je posle kovida postao standard, pa je pokretljivost ljudi još daleko veća nego ranije. A tek će to biti. Zbog toga će konkurencija između gradova postati zaista žestoka, a najvažniji kriterijum će biti udobnost života i kvalitet koji se nudi čitavoj porodici tog radnika. A ne da li je ON dok radi blizu drugih. Budući da mogu da rade odakle hoće, stare priče o radnoj i ekonomskoj efikasnosti gusto napakovanih radnika u "centru grada" ili u fabričkim četvrtima polako gube smisao. Taj proces doduše ide polako, ali ide, a ovo su urbanističke odluke koje će decenijama i stolećima imati svoje posledice. Užasno se osećam kad vidim kako nepotrebno traćimo sasvim slučajnu prednost koju imamo zbog nerazvijenosti, stalnih bombardovanja koje je oslobodilo na zapadu redovno zauzeti prostor i bivše kolektivističke komunističke ideologije u oblasti urbanizma gde je uvek ostavljano dovoljno prostora za zajedničke (tj javne) potrebe, za budući razvoj i "za radnike". Umesto da odmah preskočimo jedan stepen razvoja, mi nepotrebno ponavljamo na zapadu već preživelo, uz sve greške te faze.
 
Poslednja izmena:
A što se tiče urbanog zelenila, to je nažalost zaista ogromna priča za koju bi trebalo izdvojiti puno vremena. Da spomenem samo osnovu svega.

Nekad je grad bio izuzetak u beskrajnom moru prirode koja ga okružuje.
Sada je priroda izuzetak u beskrajnom moru "grada".

Ako izostavimo pustinje, planine i ostali neupotrebljivi krš, uskoro će čitav preostali i naseljivi deo Zemlje da obuhvata jedna ogromno bespuće haotičnih i tužnih polu-urbanih zona "predgrađa". A ono malo preostale prirode će biti zaključano u retkim rezervatima i iza debelih ograda. To je jedan od korena promene vrednosti (ostali su klimatske promene, opšte zagađenje, problem obnovljive energije, njena cena, društveno raslojavanje, socijalni i politički problemi, mala efikasnost sve neobrazovanijih radnika suočenih sa sve komplikovanijim zahtevima, roboti, AI, narušavanje biodiverziteta, problem sve manje održivosti sve manjih prirodnih eko zajednica ... ).

Tako da kad se za neku ne tako daleku godinu čovek zaputi u centar grada, kad dođe u neki vrhunski park prirode, onda će znati da je najzad zaista došao do strogog centra, do samog URBANOG srca grada.
 
Poslednja izmena:
Елена, не знам да ли познајете Београд толико добро колико познајете Минхен, али Београд има много више од десет километара обала у урбаном језгру, и вишеструко већу површину под парковима… не бојте се, нећемо пропасти.
 
kako su francuzi u lionu resili prilicno slicnu ex industrijsku lokaciju.....koga zanima ovde:
https://www.lyon-confluence.fr/en/audacity-and-heritage-designing-la-confluence
IMG_20190821_171343small.jpg

foto: ja
 
Poslednja izmena:
Kad je već spomenut Lion, evo dva primera urbanističkog tretmana reke Rone gde god nisu bili previše ograničeni nasleđenim stanjem


 
Која штета што ће тај простор бити пренатрпан. Боље да су планирали пар зграда од 20ак спратова.
 
kakav lot u centru na obali, Njujork bi pozavideo da ima. Da je srece da se ranije krenulo. Sto se tice ukusa i da li je moglo manje i svedenije, ocigledno dominira taj trend sto je nebrojeno puta ovde na forumu ispricano. Kakvo god da je samo neka se ulaze, gradi i prodaje a onda ce boze zdravlje samo trziste da pravi svoje ispravke. Izgradnja dize vrednost svim nepokretnostima u okolini i stvara domino efekat. Sutra cemo da ispravljamo ionako pola grada sa fensi propisima kada budemo bogatiji i pocnemo da mislimo, sto kaze Rambo, na zivotnu sredinu.
 
Ова марина и велики плато су душу дале за речни трамвај. И још музеј на том месту, мислим да би прилично био посећен крај
 
Ова марина и велики плато су душу дале за речни трамвај. И још музеј на том месту, мислим да би прилично био посећен крај

Dobra ideja. Znam da je ranije postojala neka ideja (ili sam tako procitao ovde negde na forumu) za recni tramvaj koja je trebalo da pocinje tamo negde kod Pristana na 25. maju.
 
manji stanovi - jednosobni su samo na 1. spratu u takozvanom “postamentu”. Iznad stana su 2. sprat stanovi sa bastama. Cene su trenutno 4400 - 6600 EUR za sve stanove na 1. spratu, u zavisnosti od pogleda. U prvoj fazi se prodaju prve tri “kule” s leve strane, uz vodu i ona velika “talas” zgrada - rok za zavrsetak radova nedge u 2027 godini. (34 meseca od pocetka radova). Placa se u 6 rata, prve cetiri su svaka nakon zavrsetka radova od 20%. Poslednje dve su po 10%. PDV na parking je 20%. Gradjevinska se ocekuje u Q32024

Parking je na -1 i -2. Cene su izmedju 32500-42000 eur sa PDV-om u zavisnosti od dimenzija i nivoa na kojem se nalaze.
 
To znaci 5-6 od kolicine koju su sad pustili u prodaju, sigurno ne od svih tih zgrada koje si naveo. Nek je sa srecom!
 
To znaci 5-6 od kolicine koju su sad pustili u prodaju, sigurno ne od svih tih zgrada koje si naveo. Nek je sa srecom!
ima smisla….zgrada je “Talas”, ona velika, tako da je u njoj ostalo jos malo parking mesta - poslali su screenshot parking plana na kojima se vide oznake rucno pisane da je prodano.
 
Bas bi bila šteta da projekat ne krenu po dobru …nadam se da su procene dobro napravljene
 
Izvinjavam se što uskačem u ovako zanimljivu diskusiju (bez ironije), ali se pitam da li je već sad vreme da se ova i neke druge teme spoje u jednu pod nazivom "BNV II: Povratak investitorskog uređenja rečnih obala"
 
Meni investitorsko i drzavno prilicno deluju kao jedna celina i nista mi preterano ne strci

marina-dorcol-3d-251023-01.jpg



Koji metar blize reci, ali na primer siguran sam da ima vise prostora nego izmedju reke i neinvestitorskog 25.maja.
 
Бицикчистичка стаза ће вероватно бити пребачена на тзв. Линијски парк.
Боље да су ове три узводне зграде дупло више, а да између реке и електране имамо чист простор.
 
Od svih građevinskih tumora, ovaj je jedan od najbolje našminkanih. Što je najparadoksanlinje, ciljna grupa je elita koja se gadi (makar ovakvog kakav je sada) javnog prevoza, a u delu grada koji nikada, a ni tada, neće biti udoban za kretanje kolima. Sve to na mestu gde u iole zdravom društvu se prvo razmatraju projekti javnog značaja (most Dorćol-Kotež), a privatne investicije slede tek kada se javni namenski objekti reše. Drugo, uzimajući u obzir preopterećenost i saobraćajne i komunalne infrastrukture na Dorćolu, novogradnju svesti na minimum.

Na temi 3.Beograd sam već predlagao koncept razvoja. Na levoj obali Dunava iza zone forlanda i nasipa ima veliko jezero, sa novim mostom je bliže Terazijama od recimo Voždovca, pa hajde tamo gde je i velika voda i prostranstvo pravite ove igračke. Još kanal sa prevodnicom ka Dunavu, ako neko hoće čamcem na krstarenje... Pa i sama obala Save i Dunava u Beogradu je preko 100 kilometara, vezano za to "nekretnina pored vode" tržište.

Na forumu su bile dobre ideje kao priobalna laka železnica, koja je do onog Navodni Beograd tumora imala uslove da bude izgrađena relativno brzo i relativno jeftino, i pored svega izvuče Dorćol iz ćorsokaka za sve vidove teško prohodnih ulica. A sa ovim natrpavanjem kvadrata samo još neprohodnije.
 
На делу је врачаризација Дорћола и Вилиних вода, са срећом што су ту улице ипак функционалније због претходне индустријско-логистичке зоне од Врачараких сеоских сокака. И са овим и осталим узурпирајућим пројектима, остаје могућност изградње мостова преко Дунава у зони историјског центра Београда, пре свега код СРЦ Милан Гале Мушкатировић.
 
Vi posle svog ovog vremena i dalje verujete renderima? Ovo su gluposti i zamazivanje očiju.

1000002213-jpg.185281


Poslao sam plan. Ukupna širina javne površine koju reka ne plavi je samo 11 metara. Desno od drveća, a na renderu kobajagi "u sredini" prolaza, je privatno zemljište. Tuda NEĆETE moći da prođete. To je za kafanske bašte, reklame, panele, frižidere i šta god zakupcima padne na pamet. Tobože prazan prostor levo i naniže je takođe laž jer pola toga zauzima nekoliko sukcesivih kosina obaloutvrde, a na renderu su one magično nestale. Takođe iz iskustva Promenade u BNV-u znamo da nižim nivoima prolazi svega par procenata prolaznika, pa je taj prostor u stvari tek marginalno upotrebljiv. A u preostalih javnih 11 metara treba da stanu klupe, drveće, kante za otpatke, jarboli, žadirnjere, paneli sa fotografijama, ulični prodavci, WC-i, deca koja trče u svim pravcima, dečija kolica, ljudi koju stoje i ometaju prolaz jer pričaju sa poznanicima koje su upravo ovde sreli. Pa na Terazijama će biti više mesta za prolaz nego ovde. A ovde bi tobože ljudi trebali da se zadržavaju, da osete reku i da budu pored nje. Ako već krenu na putovanje kroz čitav grad do reke, da tamo bude nešto što ima veze sa NJOM. Ovo je trajno uništenje svake mogućnosti da "Beograd siđe na reku". Jer kad se kaže BEOGRAD, to znači živa bića, oni koji dišu i žive, a NE beton, staklo i investicioni fondovi iz Dubajia.

Pa stara obala Dunava na bukvalno susednom placu je bila pojam funkcionalnosti, luksuza i bogatstva za ovo. Jer ovo bi kao trebala da bude stambena zona (što je ustvari glup način korišćenja reke, ali recimo da je tobožnja namera bila da bude stambena). Pa bi kao okolina zgrada trebala da bude uređena tako da bude od koristi onima koji tu STANUJU, za STANOVANJE. A NE da bude biznis centar da bi u Dubajiju zarađivali pare od okoline stambenih zgrada, a da nesrećnici koji tu stanuju ni decu ne mogu da izvedu iz stana. Jel će da ih okače po ovom drveću iz rendera? Ovo na renderu je ustvari poslovni centar zamaskiran kao stambena zona u kome nema NIČEGA što podseća na stambenu zonu i ničega što bi STANARIMA bilo od koristi. Da ne spominjem ostatak Beograda i korist koju bi i oni trebali da imaju od reke.

Nekada je bilo drugačije. Sada jeste već staro i oronulo, ali su sadržaji i dimenzije obale oni koji tu i treba da budu. Ranije, kad se napravi stambena zona, onda se i opremi ili bar ostavi prostor da se kasnije opremi tako da ona zadovolji uobičajene potrebe porodica koje tu stanuju, odnosu svrhu za koju je zona napravljena. Plus je uz reku bilo ostavljeno mesto za ostale koji tu ne stanuju. Međutim nekada nije sve bio samo plitak izgovor da se zarade pare i proda mačka u džaku. Kultura, ali sa 50% komercijalnih sadržaja. Sport, ali sa 50% komercijalnih sadržaja. Rekreacija, ali sa 50% komercijalnih sadržaja. Park, ali ustvari zabavni park, a NE park sa drvećem. Stambene zgrade, ali sa 50% komercijalnih sadržaja, i bez ičega izvan stana što ima neke veze sa stanovanjem.

Kako se nekada shvatalo uređenje mesta gde ljudi stanuju i gde treba da provedu ceo život i odgaje decu.

IMG_5322.JPG


IMG_5321.JPG


IMG_5186.JPG


IMG_5187.JPG


IMG_5189.JPG


IMG_5190.JPG


IMG_5192.JPG


IMG_5195.JPG


IMG_5217.JPG


IMG_5236.JPG


IMG_5243.JPG


IMG_5349.JPG


IMG_5360.JPG


IMG_5361.JPG
 
Poslednja izmena:
Vrh