Šta je novo?

K-District [Nekadašnji Beko Projekat]

@Stf

Trenutni način korišćenja javnih prostora zavisi od isuviše mnogo stvari da bi se moglo pretpostavljati da će se i nadalje koristiti na isti način, pa je onda greška procenjivati njegovu buduću vrednost na osnovu sadašnjih navika. Donji grad se malo koristi zbog lošeg pristupa, nedovoljno sadržaja i odvojenosti od reka zbog pruge i puta. Kad ne bude bilo pruge, napravi vezu sa rekama na više mesta, mali turistički vozić oko Kalimegdana, dobro osvetljeni trg sa puno klupa za društvo, sa fontanom, česmama i nizom malih podijuma za lokalne muzičke grupe i razne priredbe (kao onaj kod spomenika zahvalnosti Francuskoj), pa ćeš videti da se neće moći proći od tinejdžera i turista, a neće ni malo ličiti na Adu. To je samo jedna od mnogo ideja koje su na ovako dobrom prostoru moguće za malo para, pa da SVE bude drugačije što se tiče posete. Dobro napravljen pešački trg je uvek pun ljudi. Pogotovo ako još puca pogled na par kilometara otvorene vode (Novakovom teniskom centru ovde ipak nije mesto), i na tvrđavu sa druge strane. Pa onda još to možeš i menjati posle par godina ako baš želiš (pošto skromno opremanje ravne poljane nije skupo). Lepoj devojci je svejedno i ako je skromno obučena, sve joj lepo stoji. Tako se može opisati i prostor između Beka i Dunava i Save. Beskrajna je šteta ovako pozicioniran, fleksibilan i apsolutno vrhunski javni prostor, koji je kao rođen za neku vrstu trga, potrošiti na jednu običnu zgradu od stakla i betona, ma ko da ju je projektovao.
 
Prostor o kome govorimo i ne mora imati neku posebnu svrhu i namenu, sem da izgleda pristojno sredjeno, ne mora cak ni da privuce mase posetilaca na bazi svakodnevnice ili uopste. Sta ako je prostor neiskoriscen? Pa nije to neka livada na Novom Beogradu pa da joj trazimo namenu i investitore koji ce da je transformisu u nesto korisno.
Postojeca stara bekova zgrada moze postati hotel i bez izgradnje vecih dodatnih objekata (koja ce, bajdvej, u sklopu zahinog projekta biti izmenjena gotovo do neprepoznatljivosti). Ne bi bilo megalomansko, niti riskantno, bilo bi sasvim dovoljno, pristojno, lepo, svrsishodno.

Kad smo kod toga... Da li mozda neko ima fotografiju dvorista odmah iza zgrade?
Bilo bi zanimljivo videti i znati sta ce tu sve biti poruseno, a da nisu prizori sa bing mape.

Opet sam guglao i nisam uspeo da pronadjem primer gde je u svetu ista slicno gradjeno pored neke tvrdjave, sto ne znaci da Beogradska tvrdjava ne sme da bude prva, ali opet, valjda za to postoje neki razlozi - ne samo estetske prirode.

Mogu da razumem da se neko zalaze za projekat, kako Zuma kaze, jer tu vidi mogucnost za zaposljavanje ili za neku licnu angazovanost preko koje ce moci da bude nagradjen, samo sto je to, s eticke strane gledano, pa... procenite sami.
 
Ja bih samo voleo da stvarno čujem ŠTA TO GUBIMO izgradnjom ovog projekta?
 
Drakche":i93euay2 je napisao(la):
Opet sam guglao i nisam uspeo da pronadjem primer gde je u svetu ista slicno gradjeno pored neke tvrdjave, sto ne znaci da Beogradska tvrdjava ne sme da bude prva, ali opet, valjda za to postoje neki razlozi - ne samo estetske prirode.
Atina, Akropolj.

Nije baš uz samo brdo ali je dovoljno blizu, dovoljno veliko i dovoljno moderno da se može povući paralela. Ne znam čiji je objekat u pitanju, ili koja mu je namena, ali se može naći na Bing-u. Itekako upada u oči.
 
Ако мислиш на ово у питању је нови музеј посвећен античкој Грчкој и враћању украдених уметнина од стране тирана из западних европских земаља.

Београд и околина Калемегдана не могу да се упореде ни са једним градом у свету зато што смо ми вероватно једини који смо свој историјски и културно најзначајнији део града опколили пропалом индустријом,шупама и колосецима. (Гоје ето шта губимо или заклањамо оваквим пројектима)
 
nema vise smisla po stoti put pricati istu pricu. zauzeli smo svoje busije i sad pucamo jedni po drugima i prepricavamo vec hiljadu puta receno.

zuma i njegovi istomisljenici zastupaju taj stav o zlim tranzicionim investitorima koji umesto da zahu grade u grockoj ili ritopeku i tako ova mesta upisu na mapu sveta a donji grad ostave okovan zirafinim govancima, napustenim fabrikama i prugama do daljnjeg jer su pacovi bolji od bankarskih sluzbenika a i kad nam dune i kad dodjemo malo sebi, za nekih par hiljada godina, lakse cemo potamaniti prve nego druge..

tu smo i mi strani placenic, iskompleksirani beogradjani, zabe koje se potkivaju... koji bi bas voleli da taj prostor zivne i upristoji se i koji nemamo problem da umesto borcanskih praznina, spaljenih livada u donjem gradu i polupotonulih slepera uy obalu gledamo i nesto drugo te koji za ovu situaciju ne okrivljuju ljude koji su dosli sa strane sa kesom i zeljom da taj kes uvecaju vec one koji su se zabetonirali u vremenu i prostoru i koji se samo plase da ih nesto novo i drugacije ne uskrati za pravo da ne promene apsolutno nista i da buducim generacijaam ostanemo u pamcenju samo kao generacija koja je bila i prosla i sa uspehom sacuvala beko, industrijsku prugu u centru, savski amfiteatar sa sinama ali bez vozova i metroa, novobeogradsku idilu od 6 spratova...
 
Frustriran sam činjenicom da su jedne alternative spaljena livada i predimenzionirana zgrada.
 
GOJE":ee62jo9d je napisao(la):
Ja bih samo voleo da stvarno čujem ŠTA TO GUBIMO izgradnjom ovog projekta?

Jedino što gubimo je zaista prava "sitnica": Najbolji prostor koji je ikada postojao ili uopšte može postojati u gradu koji je na ušću dve reke. Mesto gde se one spajaju, u parku, koje gleda na ogromnu površinu otvorene vode ušća, a u zaleđu ga od buke grada štiti brdo sa srednjevekovnom tvrđavom na vrhu, dok je iza njega već gotov sportski centar sa otvorenim bazenima. Samo to. Jedino nedostižni san svakoga koje ikada maštao o tome kako bi idealno mesto u milionskom gradu moglo izgledati. Prostor koji se može iskoristiti na hiljadu boljih načina od ovoga što sada dobili: betonsku košnicu od 94.000 kvadrata prostora za izdavanje od kojih se dobar deo mora izdeliti na beskrajno mnoštvo malih lokala koji su dovoljno mijaturni da bi ih zakupci Beograda sebi mogli priuštiti. Kineske robne kuće, kladionice, pljeskavice i pice koje plaćaju zakup nekom stranom konglomeratu. Ono smo izgubili, a ovo smo dobili. Da li je na jednom takvom mestu iz snova bolje svetleće veštačko brdo koje sa okolinom blage veze nema, ili je bolje da srce grada bude javna površina, pa potrošiti ako treba i deset godina samo na planiranje i skupljanje novca, i na kraju napraviti nešto poput onih fantastičnih trgova u Rimu, ali ovde na obali reke, ispod tvrđave? Imate li predstavu koliko bi tako nešto značilo za Beograd? I u ovom trenutku, i u bilo kom trenutku, čak i u dalekoj budućnosti. I sve to bacamo samo da bi se mogli pohvaliti da smo odmah, bez ikakvog čekanja, i mi dobili "svetsko ime u arhitekturi" koje mora biti baš ovde i nikako ne može biti bilo gde drugde? Pa to je ... ja prosto nemam reči da opišem kulturnu i civilizacijsku nesrazmeru u ove dve opcije ... i bolje je da ništa više ne kažem.
 
@stf Donji Grad nije livada, niti zvrji prazan, On ima svoj zivot drugaciji od zivota Gornjeg Grada, Na toj livadi koju spominjes (verovatno mislis na onu vecu travnatu povrsinu) se odrzavaju skupovi maketara,trenizni nekih sportista ali i druga desavanja. Ostatak cini veoma lep park sa strarim drvecem. Tu uvek ima ljudi, dece, cak i uvece neko prodje, sedne, uziva. Ne tu nema velikih grupa turista, vise je sugradjana koji uzivaju u miru, zelenilu i romanticnoj atmosferi. Takodje je tu i crkva, koja isto privlaci dosta ljudi.
To mesto po meni nije dobro za velike rock koncerte, pre je namenjene za slabije ozvucenje i manje performanse, mini sajmove, promociju kulture...
Takodje je tu i prostor Barutane koji pruza mnogo mogucnosti da ceo prostor ucicini jos dinamicnijim, ali ne na nacin kako je uredjen Gornji Grad.
Da nema kruznog puta, te se slobodno izlazi na reku, bilo bi SAVRSENO!
 
(verovatno mislis na onu vecu travnatu povrsinu)
Donji grad ima dosta podzemnih prostrija koje su samo prekrivene zemljom-travom
Na poslednjem Bir festu održanog u donjem gradu, točak jednog kamiona je ,,propao,, u rupu koja se otvorila
a zapravo urušila se tavanica neke prostorije

Jednog dana nači ce se sredstva i za revitalizaciju Donjeg grada u sklopu kompleksa tvrdjave
 
stf":2y7842mb je napisao(la):
Drakche":2y7842mb je napisao(la):
Opet sam guglao i nisam uspeo da pronadjem primer gde je u svetu ista slicno gradjeno pored neke tvrdjave, sto ne znaci da Beogradska tvrdjava ne sme da bude prva, ali opet, valjda za to postoje neki razlozi - ne samo estetske prirode.
Atina, Akropolj.

Nije baš uz samo brdo ali je dovoljno blizu, dovoljno veliko i dovoljno moderno da se može povući paralela. Ne znam čiji je objekat u pitanju, ili koja mu je namena, ali se može naći na Bing-u. Itekako upada u oči.


Atina, odnosno Akropolj, baš i nisu primer za poredjenje. Atina ja dugo imala veoma strogu gradjevinsku regulativu u pogledu spratnosti, baš da se ne pokvari pogled na prepoznatljive atinske brežuljke velikog istorijskog značaja. Jedina velika i moderna zgrada u krugu od kilometra od Akroplja je Akropoljski muzej. Iako ova zgrada ima tek 20.000 kvadrata i zbog visnske razlike od oko 70-80m ne remeti vizuru, bilo je mnogo polemika prilikom njene izgradnje. Pored toga namena objekta opravdavdava njegovu blizinu Akropolju. Muzej koji godišnje poseti preko 2,5 milona turista je pun pogodak.
 
Babyaardvark":1g8aciba je napisao(la):
stf":1g8aciba je napisao(la):
Drakche":1g8aciba je napisao(la):
Opet sam guglao i nisam uspeo da pronadjem primer gde je u svetu ista slicno gradjeno pored neke tvrdjave, sto ne znaci da Beogradska tvrdjava ne sme da bude prva, ali opet, valjda za to postoje neki razlozi - ne samo estetske prirode.
Atina, Akropolj.

Nije baš uz samo brdo ali je dovoljno blizu, dovoljno veliko i dovoljno moderno da se može povući paralela. Ne znam čiji je objekat u pitanju, ili koja mu je namena, ali se može naći na Bing-u. Itekako upada u oči.


Atina, odnosno Akropolj, baš i nisu primer za poredjenje. Atina ja dugo imala veoma strogu gradjevinsku regulativu u pogledu spratnosti, baš da se ne pokvari pogled na prepoznatljive atinske brežuljke velikog istorijskog značaja. Jedina velika i moderna zgrada u krugu od kilometra od Akroplja je Akropoljski muzej. Iako ova zgrada ima tek 20.000 kvadrata i zbog visnske razlike od oko 70-80m ne remeti vizuru, bilo je mnogo polemika prilikom njene izgradnje. Pored toga namena objekta opravdavdava njegovu blizinu Akropolju. Muzej koji godišnje poseti preko 2,5 milona turista je pun pogodak.

Zahina zgrada, cak i da je muzej, a ne hotel, ne bi bila opravdana, jer je plac skroz uvucen u donji grad ako se gleda iz pticje perspektive. Pre bi se reklo da pripada Klemegdanu, nego Dorcolu. Akropolj je na nesto vecem uzvisenju od Kalemegdana, ali bitnije od toga je to sto se Akropolj nalazi u samom srcu naseljene Atine, a ne na obali tj. nekom gradskom 'poluostrvu' kao Kalemegdan. Akropoljski muzej nije nesto posebno isturen, vec se nalazi u naseljenoj oblasti, izmedju zgrada razlicitih stilova od kojih su neke stambene. Da sam atinjanin mislim da ne bih imao posebnih zamerki na ovaj projekat.

http://en.academic.ru/pictures/enwiki/6 ... hens_(2007).jpg

Da se kalemegdanski donji grad kojim slucajem razvio u naselje, onda bi mozda i mogli da govorimo o zahinom hotelu, jer bi kontrasti bili manji, pa bi cak i tada, svakako, bilo pod znakom pitanja.

Problem sa zahinim projektom je, po meni, vise u njegovoj glomaznosti. Da je osmisljen kao, recimo, nesto skromnija ekspozitura postojece bekove zgrade u njenoj pozadini (ili barem nekoliko stotina metara dalje ka Dorcolu), onda bi to verovatno bila druga prica.
Modernizacija Beograda treba da zapocne na njegovim obalama, samo sto "modernizacija" Kalemegdana treba vise da se ogleda u uredjenosti parkova, staza, kanala, mikro-infrastrukuri, a ne u podizanju kolosalnih objekata.
 
Delija":1kp8s157 je napisao(la):
koji će činiti stambeni objekti, galerija, poslovni deo, hotel sa pet zvezdica, najsavremeniji kongresni centar, prodavnice i robna kuća.

Сасвим прикладни садржаји. :vops:

mekbejn":1kp8s157 je napisao(la):
verujem da bi većina ovde, da može to sebi da priušti, vrlo rado sebe videla u tom stambenom delu :)

Mnoge stvari bi, same za sebe, bile prijatne, ali ih ljudi ipak ne rade zbog etičkih razloga. Meni bi recimo bilo neugodno što sam zauzimam prostor koji osećam da pripada svima. Da možete, da li bi ste napravili privatnu porodičnu kuću u sred muzeja ili unutar Kalemegdanskih zidina? I sasvim nezavisno od etike, ima mnoštvo stvari koje su mnogo manje lepe ako se ne dele sa drugima. Kako možemo prodati ono što nam je intimno najvažnije, i šta to onda čini od nas?

U modernom urbanizmu se javnim prostorima posvećuje ogromna pažnja. Sam grad je po svojoj prirodi kolektiv, zajedništvo. U istorijskom smislu, to je čitav razlog njegovog nastanka. U psihološkom smislu, grad nije apstakcija, pejsaž udaljenih zgrada u koje nikada nećemo ući, već se sastoji od sećanja na mesta koja smo intimno doživeli, gde smo bili, gde smo osetili nešto vredno pamćenja. Javni prostori su mesta socijalizacije, druženja, ono što povezuje ljude, što im omogućuje da osete grad kao nešto konkretno, što ima svoj identitet i što je njihovo. U subjektivnom smislu taj skup javnih prostora kojima imamo pristup u nekom smislu i jeste sam "Grad", ono što okružuje i sadrži naše privatne prostore.

Tako dolazimo do nečega što je u suštini političko pitanje koje svako mora sam za sebe da razreši. Da li ćemo grad da posmatramo pre svega drugog kao radikalno kapitalističku firmu, biznis koji živi prodajući prostor, u kojoj svako zaslužuje samo onaj njegov deo koji može da plati? Ili smo više za malo humaniji kapitalizam, onaj koji priznaje dugoročne pozitivne efekte koje prijatno okruženje i veća socijalizacija ima na radnike, a kasnije i na zaradu? Ovaj drugi slučaj zahteva da se ona mesta u gradu koja su najlepša ili ljudima najdraža sačuvaju za sve, a ne samo za elitu. Da se pretvore u trgove, parkove, javne zgrade, otvorene obale, pešačke ili zelene zone, kulturne ili rekreacione centre, velika i mala mesta za druženje, ona koja služe svima, koja grad kao celinu čine prijatnijim i poželjnijim mestom za boravak. Nevolja u dugoročnom pristupu je međutim baš to što pravi plodovi uloženog rada stižu tek mnogo kasnije, a političari ne žele da se na njih diže povika zbog potrošenih para, a da plodove beru njihovi naslednici. Zbog toga se u sistemu gde institucije ne rade, a čak i na Beobulidu ne postoji jasno većinsko mišljenje, uvek ide na ono što političarima odmah donosi bar neku korist, pa makar grad od toga dugoročno imao samo štetu. Pošto oni kasnije neće biti na položaju, sasvim im je svejedno.

Zbog toga je neophodno da se priča o principima i vrednostima, a ne da se samo "prate projekti" koje nam neko već gotove servira. Pogotovo ako ekipa prvo otera u stečaj firmu koja nije morala tako da završi, usput promenivši GUP i jedino logičnu namenu zemljišta. I onda se još pita: Pa šta filozofiraš, gotova stvar. Prodato, Kupljeno. Svi srećni, a ako neko i nije, nema izbora. Nevolja je samo što će tako biti i ubuduće ako se, bar za početak, prvo ne promeni način razmišljanja.
 
Све је то лепо,само бих та замолио да убудуће испред ових занимљивих постова (нисам ироничан) ставиш "ја мислим" или "сматрам" пошто ћеш приметити да и ми будале који смо ишли и који и даље идемо у урб/арх школе такође користимо те префиксе и не намећемо свој став као универзалну истину. Волео бих и ја тај идилични Београд са тим силним трговима,рекреационим центрима,галеријама,шеталиштима,дечицом која около трчкарају,белим зекама који се мувају око њих,с латицама које падају с неба,поточићима меда и млека и дрвећем на ком расту еври.

Али по мени реалне опције су ипак мало другачије. Такви градови не постоје нигде у свету из простог разлога што не би били економски одрживи. А градови који су економски неодрживи немају рекреационо-уметничке зоне већ гета,дивља насеља и картон ситије. А видим да заборављаш и чињеницу да Београд тренутно нема нити један уређен и дефинисан трг,само један или два сређена музеја (онај најважнији не ради 12 година),нема основну комуналну и саобраћајну инфраструктуру,нема јгп достојан човека,нема уређен прави центар града,нема обилазницу...И то баш зато што је економски неодржив и загрижен у корупцији А нешто не верујем да човек који трпи све ово подвучено може или жели себи да приушти рекреацију,културно и уметничко оплемењавање. Наставимо ли да терамо оно мало инвестиција наша генерација неће доживети до добије ништа од наведеног а изгубићемо и оно мало пристојног у виду подоста,тренутно сређених паркова,пар лепих градских кутака итд.

У осталом,промашио си тему за такве приче.Ово је тема о приватној инвестицији (за коју сматрам да је и те како друштвено одговорна) а не о јавној инфраструктури.
 
Završetak kompleksa na Kalemegdanu, na mestu nekadašnje fabrike „Beko“, planiran za 2016. godinu
Investicija vredna 200 miliona evra

Beograd postaje prvi grad u jugoistočnoj Evropi koji će moći da se pohvali građevinom najuspešnijeg svetskog arhitektonskog studija Zaha Hadid iz Londona
AUTOR: B. KAROVIĆ

Radovi na raščišćavanju terena gde će se na Kalemegdanu, na mestu nekadašnje fabrike tekstila „Beko“, izgraditi stambeno-poslovni kompleks teku po planu i projekat bi trebalo da bude završen tokom 2016. godine, kažu za Danas u grčkoj kompaniji „Lamda development“, koja je taj prostor kupila još 2007. godine za 55,8 miliona evra.

Tokom ove godine samo za uklanjanje dela postojećih objekata nekadašnje fabrike potrošeno je pola miliona evra. Kompletnim uklanjanjem fabričkih hala, koje će koštati još million evra, stvoriće se uslovi za početak izgradnje kompleksa, koji će činiti stambeni objekti, galerija, poslovni deo, hotel sa pet zvezdica, najsavremeniji kongresni centar, prodavnice i robna kuća.

- Realizacijom ovog projekta, čija će izgradnja započeti tokom sledeće godine, u potpunosti će biti revitalizovan ovaj važan, ali zanemaren deo grada, a očekuje se da će ukupna investicija prevazići 200 miliona evra - navode u Lamda developmentu.

Za izradu projekta investitor je angažovao arhitektonski studio Zahe Hadid iz Londona. Ona je, napomenimo, planetarna zvezda i jedan od vodećih arhitekata današnjice, te prva žena koja je osvojila najprestižniju nagradu u arhitekturi Pritzker za „Most paviljon“ u Saragosi. Ujedno, ovim će, kako kažu u „Lambda developmentu“, Beograd postati prvi grad u jugoistočnoj Evropi koji će moći da se pohvali građevinom trenutno verovatno najuspešnijeg svetskog arhitektonskog studija Zaha Hadid iz Londona.

- Jedinstveni multifunkcionalni kompleks na mestu nekadašnje fabrike „Beko“ na obali Dunava će, zajedno sa predloženim projektom „Oblak“ japanskog arhitekte Sou Fudžimota na Savskom pristaništu, označiti revitalizaciju cele starobeogradske strane Ušća, polukružnog poteza od Sportskog centra „25. maj“ do Beton hale - ključnog istorijskog mesta Beograda, i to putem interesantnog primera javno-privatnog partnerstva u investiciji. O uspešno započetoj revitalizaciji ovog važnog područja svedoči pažnja Grada Beograda posvećena Beton hali i renoviranju sportskog centra na Dunavu - navodi grčki investitor.

Kako zaključuju, izgradnjom ovog kompleksa nastaviće se moderni razvoj Beograda, koji je naglo prekinut osamdesetih godina prošlog veka, te da on „može da bude simbol nove ere za Srbiju“.

Procedura

Da bi projekat na Kalemegdanu ugledao svetlost dana investitori su morali da ispune nekoliko uslova - da konsultuju relevantne institucije, dobiju mišljenje i uvaže sugestije Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, angažuju domaće i međunarodne stručnjake na izradi detaljnog urbanističkog plana za čitavu oblast i urbanističkog projekta.

Brojke

Iako generalni urbanistički plan za ovu lokaciju na Kalemegdanu dozvoljava gradnju na 140.000, investitori su odlučili da iskoriste 94.000 kvadratnih metara. Kompleks će se prostirati na 3,3 hektara. Od početka planiranja do realizacije projekta biće uključeno više od 2.000 ljudi, a kompleks će po završetku zaposliti oko 1.000 ljudi.

- See more at: http://www.danas.rs/danasrs/srbija/beog ... 2qCHb.dpuf
 
direktor":179mtqrw je napisao(la):
Iako generalni urbanistički plan za ovu lokaciju na Kalemegdanu dozvoljava gradnju na 140.000, investitori su odlučili da iskoriste 94.000 kvadratnih metara.
Ово ми се нешто не уклапа у ону причу о алавим инвеститорима ...

... још један у низу доказа колико нас је у ствари инвеститор испоштовао. Много је више испоштовао локацију и тврђаву неголи наши политизовани урбанисти.
 
Delija":bjh2bwgy je napisao(la):
Све је то лепо,само бих та замолио да убудуће испред ових занимљивих постова (нисам ироничан) ставиш "ја мислим" или "сматрам" пошто ћеш приметити да и ми будале који смо ишли и који и даље идемо у урб/арх школе такође користимо те префиксе и не намећемо свој став као универзалну истину.

Koliko ja znam, na forumima je uvek obrnuto. Za sve napisano se unapred podrazumeva da je lično mišljenje, sem ako se posebno ne naglasi, ili je očigledno da se prenosi neki članak ili citat, a onda se navodi link izvora kao znak da je tako. Sto se tiče prenošenja stavova neke struke, razumeo bih da u slučaju matematike ili fizike neko može podrazumevati da je pisac na forumu samo pasivni prenosilac neke egzaktno proverene i "dokazane istine". Ali urbanizam nije egzaktna nauka u tom smislu i nema precizan, jednoznačan jezik kao one, pa sve što neko piše, pogotovo na ovakvim forumima, može biti samo lična interpretacija i sopstveni izbor iz niza mišljenja oko kojih u struci postoji veće ili manje slaganje. To se podrazumeva i ne vidim da treba gubiti vreme stalno naglašavajuči očigledno. Prema tome, "moje lično mišljenje je da u literaturi koju sam ja čitao uglavnom postoji slaganje" ... itd, itd. Ne vidim zašto bi ove nezgrapne konstrukcije morale postati obavezne, ako su ovi dodaci ionako već svima jasni. Koliko ta osoba stvarno zna to o čemu priča je čista lutrija i to svako mora proceniti sam na osnovu sopstvenog znanja. Sem uvođenja obaveznog testiranja za sve članove foruma, ne postoji način da se to drugačije reši. Ne misliš valjda da bi u suprotnom trebalo verovati svakome ko ispred ne stavi "ja mislim".

Такви градови не постоје нигде у свету из простог разлога што не би били економски одрживи.
...
Наставимо ли да терамо оно мало инвестиција наша генерација неће доживети до добије ништа од наведеног а изгубићемо и оно мало пристојног у виду подоста,тренутно сређених паркова,пар лепих градских кутака итд.

Savršeno sam svestan činjenice da grad mora biti ekonomski održiv. Ali niko nije ni tvrdio nešto suprotno. Sporan je samo mali broj investicija. Da li si čuo da se neko buni zbog gradnji po blokovima? Problem je što se žele veštački povezati dve logički nepovezane stvari. Tobože, razvoj i investicije u Beogradu presudno zavise od trenutne prodaje svih najlepših i najznačajnijih lokacija u gradu i to SAMO ako se na njima rade projekati koji ih uvek nekako ugrožavaju. Zašto Zaha mora biti tako velika? Zašto postoji onaj prvi, istureni objekat koji svima smeta? Zašto baš pored Kalemegdana? Zašto se ogromni hotel Jugoslavija koji je već na najreprezentativnijem mestu mora nadgraditi još gigantskijom kulom koja kao neki čir raste iz njega? Otkud to da ograničenje spratnosti ne možemo zaobići gradnjom koliko god želimo kula po blokovima koje će imati isto tako dobar vidik? Zašto još jedan hotel baš mora da kao flaster da bude zalepljen na Bigz?

Ja sad treba da prihvatim da su samo ovi i ovakvi projekti nezaobilazni ključ investicione budućnosti, a da je ceo ostatak Beograda, odnosno za nas bolji projekti na istom mestu, sada i zauvek savršeno neprivlačni za investitore? Da niko ne bi gradio na Kalemegdanu da su urbanistička ograničenja bila drastičnija? Ili da su rekli da grade šta god hoće, ali da se zgrada Bigza nekako vidi i sa druge strane? Mogu da prihvatim grešku ili "objektivne okolnosti" u jednom slučaju, ali ne mogu ovako očigledan trend koji se sistematski ponavlja na isti način.

Nije problem nedostatak investitora, nekonkurentnost Beograda ili teranje investitora odbijanjem blanko dozvola da rade šta god oni žele. Problem je domaća korupcija u kojoj "ljudi sa vezama" strancima namerno nude "ponude koje se ne mogu odbiti". Ovde mogu dobiti ono što nigde u svetu ne bi mogli. Samo tako su domaći biznismeni sigurni da stranci sa parama ne mogu da zaobiđu ni njihov projekat ni njih lično. Ako bi to bila fer ponuda, ponuda projekta koji ništa u Beogradu ne ugrožava, a zgrada nudi standardan a ne ekstra profit, onda stranci nemaju razloga da plaćaju "posebne usluge". To je verovatno čitava suština ovakvog "ekonomskog modela razvoja" u kojoj se degradacija i raubovanje našeg nasleđa medijski prodaje kao jedini mogući progres. Po cemu je "teranje investitora" insistiranje na standardima poslovanja i zastite gradskog nasledja koje vaze svuda u svetu?

Pri tome se kao dimna zavesa obilno emituju neverovatne gluposti. Sto veca cifra "stranih ulaganja", to bolje. Pola miliona evra za rasčišćavanje terena? Stvarno? Imali su da sruše 4 hangara, pa pošalju par bagera da izravnaju teren zajedno sa par drvenih baraka. I sad to košta 500.000 evra?

Pa se onda i na Beobuildu ponavlja svašta. Kako ste uspeli da uspostavite direktnu logičku vezu između gradnje Zahinog kompleksa i revitalizacije obala? Pare su čini mi se otišle stečajnom upravniku, a ne gradu. Neće valjda investitor kasnije da ulepšava obale da bi gosti hotela imali lep vidik?

A tek je fantastična tvrdnja da gradnja Zahinog kompleksa nekako usput i bezbolno uklanja ruglo koje je sada ovde. Po koju cenu? Evo alternativnog i daleko jeftinijeg predloga za uklanjanje rugla koji je lako mogao biti ostvaren da je neko to zeleo: Nemojte praviti ništa, dajte betonske hangare za gajenje pečuraka ili tunel strave i užasa, a na ostatak pošaljite par buldožera da odnesu sve pred sobom. Zatim tu zasadite travu i drveće. Hokus pokus i gotovo. Ne treba ni Zaha ni pola milona evra, i rugla više nema! Usput smo dobili i park koji može da čeka koliko god treba dok se ne pojavi investitor koji će da blagoizvoli da gradi ono što mu mi kažemo, a ne veštačku planinu pored Kalemegdana, ili će se grad možda prisetiti da sa placem uradi nešto inteligentnije od gradnje tržnog centra tik pored tvrdjave.

Sve ovo zajedno, a pre svega obicna, elementarna logika, cini krajnje neozbiljnom tvrdnju da Beograd ili mora da prihvati sve projekte ovako problematicne vrste, ili ce propasti jer drugih investitora nece biti.

У осталом,промашио си тему за такве приче.Ово је тема о приватној инвестицији (за коју сматрам да је и те како друштвено одговорна) а не о јавној инфраструктури.

Nerazdvojni deo svakog projekta način korišćenja zemljista.
 
@Zuma,

Beograd zaslužuje da dobije jednu ovako eksluzivnu građevinu, jer ne postoji apsolutno ništa tog tipa u ovom velikom gradu. Postoje samo vrlo prosečne građevine ili naselja, koja je neko probao da proda kao ekskluzivna

Beogradu je to potrebno baš na ovako ekskluzivnoj lokaciji, jer ta lokacija ne može ni za šta drugo pametnije da se iskoristi. Parkove na ušću dvaju reka, već imamo i to kakve!!! Vizure već imamo i to kakve!!! Ne gubimo apsolutno ništa, jer Beko zgrada i kompleks MGM već postoje.

Centar grada i Dorćol polako umiru i lišavaju se svih sadržaja i ovo je nešto što će apsolutno vratiti sjaj koji im pripada (uz izmeštanje tranzita kroz Dunavsku ulicu).

I na kraju - tvrdnja da ćemo dobiti kineske radnje i prodavnice pljeskavica i pica su prilično maliciozne - zar ne?
 
Zuma":3qoz7z0k je napisao(la):
Da li si čuo da se neko buni zbog gradnji po blokovima?

Да, на овом форуму се доста људи будни због те градње по блоковима и та буна је неупоредиво оправданија од ове критике архитектонски и урбанистички најквалитетније инвестиције у Београду са најпоштенијим инвеститором до сада.

Градња по блоковима урбанистички и архитектонски сахрањује и девастира Београд у мери у којој тебе очигледно нимало не занима, док год ти нико не дира депоније поред река. Ипак су то тамо неки блокови, шта то тебе брига јели тако? Ако хоће, тамо могу да саграде и магацин нуклеарног отпада, само да ми не пипну запрложене ливаде поред река, а камоли полусрушене хангаре и пацовнике.

На овој теми се троши толика количина енергије на критику по свим параметрима квалитетно осмишљеног пројекта који ће урбанистички и социјално подићи целу градску четврт из клиничке смрти а метастазе урбанистичких канцера не тако далеко одавде се превиђају јер ништа сем 100 метара око Калемегдана није ни битно, ни град ни људи, нити природа. Калемегдан се диже у небеса као да је не знам ни ја шта, пишу се неке метафизике универзума за један запуштени, усрани и упошани парк са зидинама који се сам по себи не користи максималним капацитетом, али се зато прича о проширењу његових капацитета за још пар хектара безидејне ливаде на безидејном месту, и безидејне намене.
 
Калемегдан се диже у небеса као да је не знам ни ја шта, пишу се неке метафизике универзума за један запуштени, усрани и упошани парк са зидинама који се сам по себи не користи максималним капацитетом, али се зато прича о проширењу његових капацитета за још пар хектара безидејне ливаде на безидејном месту, и безидејне намене

Možda bi najbolje bilo da ga sravnimo
 
GOJE":2bjw0g1f je napisao(la):
@Zuma,

Beograd zaslužuje da dobije jednu ovako eksluzivnu građevinu, jer ne postoji apsolutno ništa tog tipa u ovom velikom gradu. Postoje samo vrlo prosečne građevine ili naselja, koja je neko probao da proda kao ekskluzivna

Beogradu je to potrebno baš na ovako ekskluzivnoj lokaciji, jer ta lokacija ne može ni za šta drugo pametnije da se iskoristi. Parkove na ušću dvaju reka, već imamo i to kakve!!! Vizure već imamo i to kakve!!! Ne gubimo apsolutno ništa, jer Beko zgrada i kompleks MGM već postoje.

Centar grada i Dorćol polako umiru i lišavaju se svih sadržaja i ovo je nešto što će apsolutno vratiti sjaj koji im pripada (uz izmeštanje tranzita kroz Dunavsku ulicu).

Jeste, Beograd zaslužuje ovakvu zgradu, nemamo ništa slično, a sama zgrada je izuzetna. Jedini problem je što je na pogrešnom mestu. O svemu ovome smo već naširoko pričali i ja nažalost više nemam energije da sve to ponavljam. Ona na razne načine narušava i zagađuje ambijentalnu celinu Kalemegdana i Donjeg grada, a zatim još zauzima mesto koje se može mnogo bolje upotrebiti. Ja stvarno ne znam za bilo koji drugi slučaj u svetu da prostor ima sve prednosti Beogradske tvrđave i Donjeg Grada. On je potpuno izolovan sa dve strane sa dve velike reke, a na trećoj brdom sa tvrđavom na vrhu, sa vidikovcem, potpuno okružen zelenilom, zaklonjen a ipak u samom srcu milionskog grada, odmah pored centralne pešačke zone, na mestu koje verovatno ima bar 7000 godina kontinualne naseljenosti. Naravno, sve to u "Staroj Evropi". Ovo je za turiste "Ambijent" sa velikim A. Otprilike njegova definicija u leksikonu. U prostoru takvih kulturnih, prirodnih, istorijskih, esteskih i komercijalnih potencijala moguće je zamisliti svašta. SEM njegove degradacije u vidu spomenika masovnom konzumerizmu sa stotinama i stotinama lokala na po 8 spratova, u nekoliko ogromnih betonskih zgrada. Nazvati komercijalni prostor tako masovnih razmera "elitnim" je prilično smela marketinška egzibicija. Možda ljudi imaju problema sa sebi vizuelno dočaraju bogatstvo i kvalitet alternativa u prostoru bez Zahinog kompleksa, bez pruge i bez zoološkog vrta? Nisam siguran šta je u pitanju. Ja sam tokom vremena pominjao niz boljih mogućnosti da se stvori ambijent koji stvarno jeste vrhunski, po kriterijumima koji važe u svetu, a ne u plaćenim pamfletima investitora, ali bi ipak bilo potrebno previše napora da se sve to detaljno opisuje ili vizuelno prikaže.

Možda ovde ipak nije loše ponoviti samo to da noćni pogled sa zidića na Tvrđavi na jarko osvetljeni Donji grad više nikada neće biti isti jer će se sve izvan neonom okupanih vrhova drveća utopiti u mrkli mrak. Pa lepo možete odmah da kažete zauvek zbogom noćnoj panorami Dunava, Save i Zemuna sa svih mesta na Tvrđavi sa kojih makar u periferno vidno polje upada bilo koji deo Donjeg Grada okupan jarkim svetlostima 8 spratova restorana, kafana i robnih kuća tržnog centra.

I na kraju - tvrdnja da ćemo dobiti kineske radnje i prodavnice pljeskavica i pica su prilično maliciozne - zar ne?

Najviše što bi se moglo reći je da sam bio u iskušenju, ali nažalost, to je manje-više tačna tvrdnja. Hteo sam da kažem da polažete previše značaja arhitektekturi zgrade i imenu arhitekte. To je ipak samo zgrada. Koliko je objekat elitan zavisi od njegovog sadržaja, od zakupaca prostora, a ne od lepote ili cene zgrade u kojoj se taj sadržaj nalazi. Konkretno, ko su oni, koje su privredne delatnosti su na tom mestu produktivne, i koliko para oni tu mogu da zarade. Zakupce dakle definiše ekonomska situacija u gradu, potrebe i mogućnosti klijenata tih zakupaca. Od količine para koja se tu zarađuje zavisi održavanje zgrade, a od vrste delatnosti da li tu trešte pevaljke narodne muzike ili neko prodaje turističke aranžmane. Elitnost je tek jedan od mogućih konačnih rezulutata. Ono što sa sigurnošću možemo unapred pretpostaviti je jedino da će na visokom nivou biti hotel i kongresni centar. Možda stanovi.

Kod njih je problem što stranci koji su tu privremeno i imaju para odsedaju u hotelu. Oni koji u Srbiji ostaju dugo i imaju para su nažalost uglavnom osetljivi na pitanja bezbednosti i privatnosti. Kriminalci, političari, ambasadori, estradne zvezde, tajkuni. Većina više voli da bude na Dedinju iza visokih zidova, a ostali ne vole tabloide i poreznike. Zašto bi kupovali stan koji je maltene "u izlogu", na buducem gradskom korzou, pa se onda probijali kroz haos Starog Grada gde god da krenu? Teško je proceniti potražnju za stanovima, pa onda i njihov broj, cenu i "elitnost".

Ali nije bitno, sve ovo zajedno čini ipak samo deo ogromne ukupne površine ovog kompleksa. Sve ostalo je prostor za izdavanje u kome će biti samo ono što Beogradjani žele da vide i plate na baš tom mestu. Ozbiljne i velike firme će teško ići ovde jer je samoubistveno transportovati robu i terati radnike da svaki dan putuju kroz Stari Grad, a još manje će neko tražiti od mnoštva ljudi da plaćaju račune ili preuzimaju nešto u saobraćajnom slepom crevu Ušća. Psovali bi ih svaki dan. Ostaju one firme koje su orjentisane na usluge koje su najbolje na baš tom mestu, a vrsta, sadržaj i cena takvih usluga je prilagođena ljudima koji šetaju ili su voljni da zbog ambijenta potegnu čak tamo. Vlasnik zgrade ne može sebi da dozvoli da dugo gubi novac ako su lokali zbog visoke cene iznajmljivanja prazni, a prostora ima previše za tako saobraćajno, a time i poslovno, nepristupačnu lokaciju. Inače, u Beogradu praznog i jeftinog poslovnog prostora ima koliko god želite. Rezultat će biti da će cena iznajmljivanja lokala biti dovoljno visoka da otera sve sem najbogatijeg dela onih firmi kojima treba malo prostora a zive od ugleda (recimo advokati), a ipak dovoljno niska za mnoštvo masovnih i visoko profitabilnih poslova za kojima baš tu postoji potražnja: muzika, restorani, kafići, pljeskavice, pice i poneka (elitna) Kineska radnja za usputno gubljenje vremena i sitne kupovine zaljubljenih parova. To je ono što će ovde definisati ambijent. Otprilike onako kako sam i rekao u početku. Ko je sve to projektovao nikome neće biti ni na kraj pameti.

Nemojete očekivati previše, mesto iz bajke izolovano od ekonomskih realnosti Srbije, samo zato što na renderima lepo izgleda. Zaha ja nebitna. Ovo je običan komercijalni centar čija ogromna površina govori da u svom najvećem delu nije namenjen bilo čemu što je elitno, već je uglavnom okrenut masi i masovnoj potrošnji. Gubi se nešto što bi lako moglo biti vrhunsko u svakom pogledu, jednostavnim čuvanjem prirodnih prednosti ambijenta, a dobija mnogo manje nego što izgleda posmatranjem rendera.
 
Investicija vredna 200 miliona evra
IZVOR: DANAS
Beograd -- Radovi na raščišćavanju terena gde će se na Kalemegdanu, na mestu nekadašnje fabrike tekstila „Beko“, izgraditi stambeno-poslovni kompleks teku po planu.


(Foto: Beobuild)
(Foto: Beobuild)
Projekat bi trebalo da bude završen tokom 2016. godine, piše Danas.

Tokom ove godine samo za uklanjanje dela postojećih objekata nekadašnje fabrike potrošeno je pola miliona evra.

Kompletnim uklanjanjem fabričkih hala, koje će koštati još million evra, stvoriće se uslovi za početak izgradnje kompleksa, koji će činiti stambeni objekti, galerija, poslovni deo, hotel sa pet zvezdica, najsavremeniji kongresni centar, prodavnice i robna kuća.

"Realizacijom ovog projekta, čija će izgradnja započeti tokom sledeće godine, ", navode za Danas u grčkoj kompaniji "Lamda development“, koja je taj prostor kupila još u potpunosti će biti revitalizovan ovaj važan, ali zanemaren deo grada, a očekuje se da će ukupna investicija prevazići 200 miliona evra2007. godine za 55,8 miliona evra.

Za izradu projekta investitor je angažovao arhitektonski studio Zahe Hadid iz Londona. Ona je, napomenimo, planetarna zvezda i jedan od vodećih arhitekata današnjice, te prva žena koja je osvojila najprestižniju nagradu u arhitekturi Pritzker za „Most paviljon“ u Saragosi. Ujedno, ovim će, kako kažu u „Lambda developmentu“, Beograd postati prvi grad u jugoistočnoj Evropi koji će moći da se pohvali građevinom trenutno verovatno najuspešnijeg svetskog arhitektonskog studija Zaha Hadid iz Londona.

"Jedinstveni multifunkcionalni kompleks na mestu nekadašnje fabrike „Beko“ na obali Dunava će, zajedno sa predloženim projektom „Oblak“ japanskog arhitekte Sou Fudžimota na Savskom pristaništu, označiti revitalizaciju cele starobeogradske strane Ušća, polukružnog poteza od Sportskog centra „25. maj“ do Beton hale - ključnog istorijskog mesta Beograda, i to putem interesantnog primera javno-privatnog partnerstva u investiciji. O uspešno započetoj revitalizaciji ovog važnog područja svedoči pažnja Grada Beograda posvećena Beton hali i renoviranju sportskog centra na Dunavu", navodi grčki investitor.

Kako zaključuju, izgradnjom ovog kompleksa nastaviće se moderni razvoj Beograda, koji je naglo prekinut osamdesetih godina prošlog veka, te da on "može da bude simbol nove ere za Srbiju“.

Procedura

Da bi projekat na Kalemegdanu ugledao svetlost dana investitori su morali da ispune nekoliko uslova - da konsultuju relevantne institucije, dobiju mišljenje i uvaže sugestije Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, angažuju domaće i međunarodne stručnjake na izradi detaljnog urbanističkog plana za čitavu oblast i urbanističkog projekta.

Brojke

Iako generalni urbanistički plan za ovu lokaciju na Kalemegdanu dozvoljava gradnju na 140.000, investitori su odlučili da iskoriste 94.000 kvadratnih metara. Kompleks će se prostirati na 3,3 hektara. Od početka planiranja do realizacije projekta biće uključeno više od 2.000 ljudi, a kompleks će po završetku zaposliti oko 1.000 ljudi.
http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php ... _id=748149
 
Tamo negde poprilično unazad, pominjao sam kako bi, pošto se jednom ukloni pruga, put, zoološki vrt i Novakov centar, restauracija Beogradske tvrđave mogla da se nastavi u Donjem Gradu. Tvrđava se ranije spuštala do same reke. To bi naravno podrazumevalo i revitalizaciju.

Naprimer niz malih, intimnih kafića, muzičkih scena i alternativnih pozornica, nevidljivih i ukopanih po rovovima na padinama tvrđave i u Donjem Gradu, sve do same obale reke, uz otvaranje dobro zaštićenih starijih arheololoških slojeva. Zajedno sa veoma velikim trgom pored Beka, otvorenim koncertnim prostorom sa amfiteatrom, mnoštvom klupa, fontana, malih zaklona/skulptura/kućica, sa otvorenim bazenima, sportskim centrom 25 maj, marinama, sa puno običnog i egzotičnog zelenila, sa mnoštvom sadržaja svih vrsta unutar ogromne (i sasvim dovoljne) zgrade Beka, to bi bez sumnje postao jedan od glavnih centara budućeg Beograda. Sasvim u skladu sa onim što je i bilo predviđeno GUP-om dok se nije pojavila urbanistička mafija i promenila namenu zemljišta.

Beograd nema svoj veliki, centralni trg, a neophodno mu je potreban da imao pravi fokus. Ima li boljeg mesta od samog Ušća? To je uostalom i jedina prilika, jer ovakve i ovoliko velike, ravne i zaklonjene površine Beograd niti ima niti će ikada imati bilo gde blizu centra, dok ćemo se u betonsko-staklenim zgradama svih mogućih arhitekata prosto daviti. Ne pričamo o uređenju svog balkona za narednu sezonu, nego o ogromnom gradu koji traje milenijumima, pa nisam siguran zašto je ljudima problem gledati bar 20 godina unapred. Gledati budući broj ljudi, desetine kvadratnih kilometara neprekinute urbane površine, potrebe za zelenilom, rekama, čistim i hladnim vazduhom, zabavom, druženjem ili masovnim skupovima koje će postojati TADA, a ne šta bi MI voleli da vidimo SUTRA, samo zato što smo mladi i nestrpljivi, a neku autorsku varjantu još nemamo u svojoj kolekciji zgrada.

Danas sam naleteo na fotografije i vest o povratku orlova iznad Kalemegdana. Samo za sebe, u kontekstu urbanizma, i nije naročito važno, ali me je oduševilo kao lep simbol i zaključak svega što sam juče pisao o tome koliko je ambijentalna celina Kalemegdana retka, ustvari jedinstvena čak i u svetskim okvirima, i zato vredna posebne zaštite.

Dva orla koja su se naselila na Ratnom Ostrvu su dobila mlade, što znači da će oni i njihovi naslednici tu trajno ostati ako ih nešto ne otera. Orao Belorepan ima raspon krila od 2,5 metra. Poslednja rečenica na plakatu dovoljno govori koliko ima sitnih detalja u kojima je Beograd sasvim poseban, ali i da su upravo ekologija i zdrava zivotna sredina vazni aduta Beograda u situaciji u kojoj on nema bas preterano puno drugih koji ce u vreloj i zagadjenoj buducnosti biti toliko vazni kao sto su ovi.

"Nema metropole koja ima dve velike reke i najvećeg orla srednje Evrope koji može da se vidi kako krstari iznad centra grada."

http://www.politika.rs/rubrike/Beograd/ ... na.lt.html

1240007_10201763261864793_748732983_n.jpg


Plan 1972., Beko je zelena zona
KalPlan1972.jpg


Plan 2002., Beko je zelena zona
KalPlan2002.jpg


Izmena namene zemljista! - Plan 2003. Više nije :shock:

KalPlan2003.jpg


Po oslobođenju terena oko trenutno postojećih bedema, nastavak rekonstrukcije starih bedema pruža puno novih mogućnosti i zanimljivih prostora. Beogradska tvrđava kakva je bila 1736.

KalemegdanTvrdjava26-DSCN6069_resize.jpg

KalemegdanTvrdjava27-DSCN6070_resize.jpg

KalemegdanTvrdjava29-DSCN6072_resize.jpg
 
Vrh