Šta je novo?

Cene nekretnina

Srbi i dalje imaju u kulturi taj socijalistički recidiv, pa kod nas i kad se radi mnogo sati, ima mnogo razvlačenja i produktivnost je upitna.
Nažalost, i dalje većina firmi plaća po norma časovima, što dodatno obesmišljava pitanje produktivnosti. Kada bi se rad vrednovao po učinku, prirodno bi isplivali talenti, dok bi oni koji ne doprinose bili primorani da se prilagode ili odu. Tako funkcionišu uspešne kompanije – deo zarade je fiksan, a ostatak dolazi kroz jasno definisane bonuse vezane za konkretne rezultate.
 
Moja firma je scale-up, otvorila je u kancelariju u Bostonu. To su dva sveta.
Mi imamo 32 dana godisnjeg, ja kupim jos 6 i imam 38. Cetiri nedelje imamo work from anywhere, super mi je da ne trosim odmor kada dolazim u Srbiju.
Jedan dan ako ne dolazis na posao ne moras nista da pravdas. Uvek mozes da izadjes na par sati do lekara ili sta vec treba da obavis (dobro, ako zloupotrebljavas, verovatno ces upasti u oci). Radis bez nepotrebne presije. Posle radnog vremena nikom ne pada na pamet da te cima. Firma te “tera” da se usavrsavas, stalno se uci novo, ali se shvata da sve novo zahteva vreme. Jednostavno, ako hoces da radis i ucis, na konju si, cak i ako malo sporije kapiras. Nikog nije sramota da kaze da nesto ne zna, nema podsmeavania. Glavna stvar, ako nesto treba da se uradi, niko ti ne stoji nad glavom. Kazes kada ocekujes da ce biti gotovo. Sad, ako redovno mašiš u sopstvenim procenama, gubis poverenje.

Ameri sa druge strane odgovaraju na mejlove u 5 ujutru ili 11 uvece (po njihovom vrmenu). Odmor mislim da imaju 10 dana neplacenog. Uvek idu “above and beyond” za klijente. Vise zaradjuju i to dosta, ali ebeš to, nikad se ne bih menjao, niti presao da radim za firmu tamo.
Evropa je zakon, bar meni.
 
dosta zavisi i od godina. U prosloj firmi kada smo uveli unlimited vacation, prosecan broj dana odmora je pao. i to uglavnom kod omladine. Pre kada je bilo fiksno kao ajd da iskoristim da ne propadne posle toga nije bilo
 
Kod tog unlimited ponekad idu na to da te na finjaka odvracaju da uzimas odmor. Ja vise volim da imam definisano i da nemam neki osecaj kao da sam kriv sto trazim da idem na more.
Mada tamo gde to funkcionise lepo je banja. Sam odredjujes kad i koliko radis.
 
Izvinite na off topicu ali imam jedno pitanje koje ću postaviti ovde jer su odgovarajuće teme relativno mrtve.

U procesu sam izrade plana za izgradnju kuće - i glavna nedoumica mi je tip grejanja za koji da se odlučim.
U pitanju je kuća od oko 150 kvadrata, na dva sprata.

Opcije o kojima razmišljam su:
1) toplotna pumpa vazduh voda sa podnim grejanjem
2) multi split sistem
3) multi split sistem + eco maxx podno grejanje 12v

Svako mišljenje bi mi značilo. I svako iskustvo sa 12v podnim grejanjem, jer ne nalazim puno informacija na internetu.

Da ne bude do kraja off topic, za izgradnju kuće sam se odlučio zbog (za mene) previsokih cena stanova u Beogradu.

Imam prvu opciju kod sebe. Dodatno imam i centralni bojler koji pogoni ista ta pumpa. Komfor, ugodnost, ponovo bih izabrao isto. U odnosu na klimu ne duva ništa, toplota se ravnomerno širi i dolazi od nogu što je mnogo ugodnije nego kad greje odozgo naniže. Nemas vidljiva grejna tela tako da je estetski i funkcionalno u prednosti podno grejanje u odnosu na multi split. Ne isušuje vazduh kao npr centralno grejanje.

Što se tiče efikasnosti u poređenju sa multi splitom toplotna pumpa je efikasnija ali naravno inicijalno ceo sistem je skuplji. Kad predjes u režim grejanja potrebno je par dana da se zagreje objekat, posle lepo drži temperaturu ako je objekat propisno termo izolovan.

Za podno grejanje potrebno je da obratis pažnju na izbor parketa i tepiha, uvek se napominje da li su pogodni za taj sistem grejanja.

Neki tvrde da podno grejanje diže više prašinu nego centralno, ja to nisam primetio, naprotiv. Imaš i istraživanja na tu temu pa pogledaj.

Baš smo pre nekoliko strana pisali o tome pa savetujem da prelistas, svega ima.

Što se tiče hlađenja meni lično ne prija opcija podnog hlađenja tako da sam se odlučio za plafonske fancoile. Zadovoljan sam time, ne vidi se osim rešetke ništa, nema duvanja u glavu, prijatno rsshladi.

Podno grejanje na struju po meni glavne prednosti ima u nizoj ceni i brzini zagrevanja, ali zato trebalo bi da sa time dobiješ najviše račune za struju. Ko ne plati na mostu, plati na ćupriji.

Nadam se da sam pomogao.
 
Izvinite na off topicu ali imam jedno pitanje koje ću postaviti ovde jer su odgovarajuće teme relativno mrtve.

U procesu sam izrade plana za izgradnju kuće - i glavna nedoumica mi je tip grejanja za koji da se odlučim.
U pitanju je kuća od oko 150 kvadrata, na dva sprata.

Opcije o kojima razmišljam su:
1) toplotna pumpa vazduh voda sa podnim grejanjem
2) multi split sistem
3) multi split sistem + eco maxx podno grejanje 12v

Svako mišljenje bi mi značilo. I svako iskustvo sa 12v podnim grejanjem, jer ne nalazim puno informacija na internetu.

Da ne bude do kraja off topic, za izgradnju kuće sam se odlučio zbog (za mene) previsokih cena stanova u Beogradu.
Kako ćeš je hladiti u prvoj opciji?
Pazi kod uvodjenja sistema da ti što ugradjuju mogu da rade i održavanje to jest da ima dostupnih delova i servisera sistema.
I ako može lokacija, da li je severno ili južno od Beograda 😉
Ja sam svakako za podno grejanje.
 
Izvinite na off topicu ali imam jedno pitanje koje ću postaviti ovde jer su odgovarajuće teme relativno mrtve.

U procesu sam izrade plana za izgradnju kuće - i glavna nedoumica mi je tip grejanja za koji da se odlučim.
U pitanju je kuća od oko 150 kvadrata, na dva sprata.

Opcije o kojima razmišljam su:
1) toplotna pumpa vazduh voda sa podnim grejanjem
2) multi split sistem
3) multi split sistem + eco maxx podno grejanje 12v

Svako mišljenje bi mi značilo. I svako iskustvo sa 12v podnim grejanjem, jer ne nalazim puno informacija na internetu.

Da ne bude do kraja off topic, za izgradnju kuće sam se odlučio zbog (za mene) previsokih cena stanova u Beogradu.
Od ovih opcija koje navodiš najsigurnije rešenje je toplotna pumpa sa podnim grejanjem a za hlađenje neki multisplit sistem.
Ako ideš na toplotni pumpu vazduh-voda obrati pažnju na do koje spoljašnje temperature može efikasno da radi.
Ako ideš na podno grejanje vodi računa na kvalitet postavljanja i materijale koji se koriste da ograničenjima koja se su nameću
Nemoj da štediše na izolaciji objekta, vodii računa gde postavljaš izmenjivač od toplotne pumpe imaju na umu da aovakav sistem ima ogromnu inerciju. Ako je kuća za svakodnevni život nema neke bitne razlike ali ako ćeš grejanje po potrebi onda računaj da treba dosta vremena da se ugreje.
 
Nisam za zatvorene ekonomije, ali jesam protiv migracija.

Opravdavam migrante samo u slučaju legitimnih brakova, dakle ne fake zbog papira, i slučajeve izuzetih stručnjaka.

Očigledno je da ovaj ogroman priliv migrana menja karakter zemalja Prvog sveta i pretvara ga u Treći svet. Zbog toga ćemo svi biti dugoročno na gubitku.
Zanimljivo je kako se često govori o promeni karaktera zemalja zbog migracija, ali retko ko pomene da su upravo te razvijene zemlje decenijama crpele resurse i jeftinu radnu snagu iz tih istih zemalja Trećeg sveta.
Migracije nisu jednostrani proces. One su posledica globalne ekonomske neravnoteže, intervencija, klimatskih promena, ali i svesne politike zapadnih država koje traže jeftinu i fleksibilnu radnu snagu.
Uostalom, mnogi migranti nisu socijalni slučajevi, već visoko obrazovani ljudi koje bogate zemlje rado prihvataju jer znaju da im donose znanje, energiju i poresku osnovicu. Dakle, pitanje nije da li su migracije loše, već ko migrira, zašto, i kako se društvo nosi s tim.
Ako želimo da ostanemo relevantni, zatvaranje nije rešenje, već kontrolisana i smisleno integrisana migracija. Jer, ironija je što su upravo zemlje koje najviše kukaju na migrante, one koje bez njih ne bi imale funkcionalne zdravstvene sisteme, poljoprivredu ni građevinu.
 
Kao i sve zavisi koja ti je polazna osnova i na šta ideš u Nemačkoj. Što se svih merljivih parametara tiče, značajno je lošije danas nego pre 15-20 godina, u smislu da su plate manje, troškovi veći a nekretnine sve manje priuštive. Naravno, migracije su ubzane, pa osim Turaka i Balkanaca kao tradicionalnih imigranata, sada ima čitav spektar pridošlica iz Afrike, Afganistana, Sirije, itd. što naravno drastično menja demografsku situaciju. Ako dolaziš iz gradske zone Beograda i seliš se u neko malo mesto u DE, ume da bude baš deprimirajuće i monotno, uprkos sređenosti, razvijenosti lokalne infrastrukture, itd. Ako se seliš u neki urbani centar poput Berlina, Hamburga ili Minhena, onda može biti ok iskustvo, ali opet dosta košta takav lifestyle. Tačno je da se određene stvari poput prava radnika poštuju, ali to je samo za niži nivo izvršnih pozicija, oni idu kući u 17:00. Ako si neki menadžer ili hijerarhijsi više pozicioniran, očekuje se da preuzmeš odgovornost i da budeš dostupan kad god je potrebno. Međutim, za razliku od Srbije ne možeš samo da delegiraš i tovariš svoje zaposlene da šljakaju, već je odgovornost na tebi.

Sigurno da je bilo bolje pre 15-20 godina. Još bolje pre 90ih.

Opet krećeš sa poređenjima gde Beograd porediš sa Minhenom, Berlinom.
Gradska zona Beograda je Beograd bez Mladenovca, Obrenovca, leve obale Dunava, zemunskih prigradskih naselja, avalskih sela, Rakovice, ugrubo nekih 700-800k stanovnika.
A gradova te veličine u Nemačkoj ima na desetine. Pored ovih što si naveo imaš Frankfurt, Štutgart, Dizeldorf, Lajpcig, Drezden, Nirnberg, Keln, Hanover, Ulm...

Za menadžere, imaš primer na forumu i koliko je vremena imao za pisanje na forumu, još je on u Holandiji. U Nemačkoj se radi manje nego u Holandiji.

Što se lifestyle tiče, to o čemu ti pišeš u Srbiji može da priušti 0,1% ljudi. Pričamo o ljudima koji rade za platu i gde je bolje za rad, tj. da li jeste ili nije negde zelenija trava.
 
Vrh