Šta je novo?

Autoput Horgoš-Požega ... koncesija

O je... Kako li ce se sve ovo zavrsiti. U svakom slucaju mislim ne dobro po Srbiju. Odgovornih naravno opet nigde.

Moguća arbitraža o koncesiji?
Beograd -- Član Saveta za borbu protiv korupcije Milić Milovanović rekao da će država snositi finansijske posledice, koja god odluka bude doneta o koncesiji za autoput Horgoš-Požega.

Postavljanjem novih uslova Dojče Banke u vezi sa koncesijom na autoput Horgoš-Požega, po najavama Mlađana Dinkića, moglo bi dovesti do raskida ovog ugovora. Član saveta za borbu protiv korupcije Milić Milovanović rekao je u Poligrafu B92 da ukoliko se ovo desi može doći do međunarodne arbitraže što bi verovatno išlo na štetu Republike Srbije.

On je kazao da ugovor nije dobar i da je Savet pisao Vladi o štetnosti koncesije pre njenog potpisivanja, ali da su se oni oglušili o njihova upozorenja.

“U ovom trenutku se ne zna šta je veća šteta, da li da se raskine ili da se nastavi. U svakom slučaju biće skupo i jedno i drugo. Nemam elemente da kažem da li je bolji jedan ili drugi put”, rekao je Milovanović.

Ipak, još uvek nije jasno zašto država potencira izgradnju autoputa koji nije primarni nacionalni projekat.

Po rečima Milovanovića to bi trebalo da bude Koridor 10 jer je postavljen kao strateški važan cilj i od strane Evropske unije. On je rekao da bi izgradnja tog koridora imala višestruki uticaj na razvoj privrede i interesna ulaganja od strane EU.

Milovanović podseća na još neke sporne privatizacije i prodaje kao što je Luka Beograd, napominjući da je grad već pokrenuo projekat njenog izmeštanja na drugu lokaciju.

On se osvrnuo i na prodaju NIS-a i napominje da neka preduzeća imaju negativan kapital poput RTB Bora i da ih je teško prodati, ali da NIS donosi profit. Prema njegovim rečima, ugovor o prodaji NIS-a štetan je po državu i zato ga ne treba ratifikovati u Skupštini.
Izvor: B92
Link: http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2008&mm=07&dd=02&nav_id=306582
 
Na kraju ce autoput da se gradi o drzavnom trosku a putarine ce da ubiraju koncesionari :bash: A sto se odgovornih tice, tu valjda nije potrebno mnogo tragati. Znamo ko je incognito pisao taj ugovor, i ko ga je skrivao mesecima.
 
Ja ne shvatam o kakvim se finansijskim posledicama radi. Ako je neko cist, onda nema zasto da se briine oko bilo kakve arbitraze. To sto koncesionar sada hoce da unese nove stavke u Ugovor, a drzava na to ne pristaje, nikako ne znaci da Srbija sada moze da bude ucenjena. Kao na svakom tenderu, ponudjac iznosi svoje uslove i uplacuje tendersku garanciju kojom potkrepljuje ponudu. Ako ga drzava izabere a on kaze da nije u mogucnosti da ispuni ono sto je ponudom obecao, drzavi ostaje jemstvo i ide kod drugog ponudjaca.
 
Kako to rade drugi...

Put Zagreb-Split građen iz budžeta
08:44 | Izvor: Beta
Zagreb -- Autoput Zagreb-Split, izgrađen za tri godine sredstvima iz državnog budžeta i uz pomoć kredita, koštao je oko 2,3 milijarde €.
1434500660487afd6b1f686840309509_huge.jpg
1500565899487b17ab84b49877443367_huge.jpg

Autoput Zagreb-Split dug je 380 kilometara
Model izgradnje putem koncesije, kako je u Srbiji trebalo da se gradi put Horgoš-Požega, odbačen je kao najnepovoljniji po državu, a finansije su u Hrvatskoj obezbeđene iz naplate putarina na autoputevima.

U trenutku donošenja odluke o izgradnji izdvajanjem određenog procenta iz cene naftnih derivata i podizanjem ukupno 15 inostranih kredita koji su državni budžet opteretili do 2030. godine, autoputevi su već bili u saobraćaju.

Krajnja cena autoputa je 17,2 milijardi kuna (oko 2,3 milijarde evra), od čega je nešto manje od 40 odsto iznosa osigurano iz domaćih izvora (putarine, udeo iz naftnih derivata), a ostatak od 60 odsto osiguran je iz međunarodnih kredita.

Za rukovođenje svim radovima oko planiranja, projektovanja i izgradnje, a kasnije i održavanja autoputa osnovano je posebno poduzeće, "Hrvatske autoceste" (HAC) u stoprocentnom vlasništvu države.

Na HAC su odmah preneta ovlašćenja i da, između ostalog, u ime i za račun Hrvatske u inostranstvu ima pravo da ugovara i potpisuje ugovore o kreditima, uz garanciju države.

Neposredno pre konačne odluke o gradnji, koja je donesena na sedinici vlade bivšeg premijera Ivice Račana u Splitu u oktobru 2001, razmatrane su sve opcije finansiranja, pa i model koncesije.

Razmatrali su se brojni parametri, poput iznosa koji se godišnje prikupi od putarina na postojećim autoputevima, stanju državnog budžeta, mogućnosti zaduživanja, ali je najviše interesovanja izazvao oblik konačnog finansiranja izgradnje tako zahtevnog i velikog projekta kakav je autoput.

Finansijski stručnjaci su vladi vrlo brzo predstavili dokaze kako sama država, odnosno firma HAC u svoje ime i uz državnu garanciju, u inostranstvu može da dobije kredite po daleko povoljnijim uslovima nego što bi to mogle firme kojima bi se dalo pravo na koncesijsku
izgradnju.

Zaduživanje u inostranstvu zahtevalo je transparentne dokaze o troškovima izgradnje i načinima otplate kredita, zbog čega su u nekoliko meseci načinjene vrlo ozbiljne i opširne studije o načinima finansiranja izgradnje i kontrole troškova.

Donesen je i Program građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od 2001. do 2004, pa je na temelju svih prikupljenih podataka donesena odluka da se, uz prikupljene putarine na postojećim saobraćajnicama, iz ukupne cene jednog litra naftnih derivata izdvaja 0,50 kuna (0,07 evra) koje će se slivati na račun HAC-a.

Za toliki se iznos država istovremeno odrekla marže, što je za posledicu imalo činjenicu da naftni derivati nisu poskupili, te je izbegnut udar na standard građana i šire nezadovoljstvo javnosti.

U istom periodu 2001.-04. iz ova dva izvora skupljeno je oko 6,5 milijardi kuna (oko 895.000 evra), a ostatak potrebnog iznosa od 9,88 milijardi kuna oko 1,36 milijardi evra) dobijen je iz ukupno 15 kredita koji su povučeni na međunarodnom i domaćem novčanom tržištu.

Precizno razrađen finansijski model prikupljanja sredstava i kontrole troškova omogućio je HAC-u da se samostalno zaduži kod inostranih banaka, pri čemu su njegovi godišnji prihodi bili osnova za vraćanje inostranih dugova.

Finansijski model "Hrvatskih autocesta" razrađen je do 2030. godine, kada na naplatu dospeva poslednja rata zaduženih kreditnih sredstava, ali stručnjaci HAC-a su izračunali da će autoput već 2014. godine početi da donosi dobit, što će olakšati otplatu anuiteta.

Projekt gradnje autoputa Zagreb-Split državni budžet košta ukupno dva odsto godišnjeg BDP-a, na šta se odmah u startu oštro pobunio Međunarodni monetarni fond (MMF), upozorivši hrvatsku vladu da je to nedopustivi trošak koji će izazvati udar na likvidnost državnog
budžeta.

No, kasnije su godine pokazale da MMF nije bio u pravu, što je delimično i sam priznao, jer je upravo iz te međunarodne finansijske institucije stigao najpovoljniji kredit.

Autoput Zagreb-Split dovršen je i pušten u promet tačno u predviđenom roku, 30. juna 2005. godine, što je omogućilo građanima Hrvatske, ali i brojnim turistima, ugodnu i brzu vožnju od
jednog do drugog grada za otprilike tri i po sata i za cenu od 156 kuna za automobil (oko 21,5 evra).
izvor B92
link http://www.b92.net/biz/vesti/region.php?yyyy=2008&mm=07&dd=14&nav_id=308376
 
Ma... Hrvati su po pitanju puteva pojam za nas. Oni su za 5 godna izgradili skoro 400 km modernih autoputeva, rekonstruisali su sve ostale, a ovi nasi jadnici za to vreme nisu ni 40. Doduse, Hrvatska tu ima izvesnu prednost jer autoput za Split ce sam sebe isplatiti jako brzo kroz turizam.
 
^^A sta je sa nasim Koridorom 10? Taj put bi se sigurno jako brzo isplatio SAMO da ga izgradimo. Ipak je u pitanju neznanje, nehtenje, nedovoljna azurnost i preduzimljivost kljucnih ljudi.
 
Savet: Koncesija bez pravne snage
Nacionalni savet za infrastrukturu zaključio je da nema osnova da
ugovor o izgradnji autoputa Horgoš-Požega stupi na snagu.
Na konstitutivnoj sednici Nacionalnog saveta za infrastrukturu, kojom je predsedavao predsednik Srbije
Boris Tadić, zaključeno je da dodatni zahtevi konzorcijuma "Alpina-Porr" nisu u interesu zemlje, te da nema
osnova da ugovor o koncesiji stupi na snagu.

Konzorcijum "Alpina-Porr" zatražio je dodatne garancije Srbije za frekvenciju saobraćaja u vrednosti većoj
od 200 miliona evra, produžetak roka za izgradnju za četiri godine, kao i produžetak koncesije sa 25 na 30 godina.

Savet je zaključio da ovi zahtevi bitno menjaju osnovni ugovor, čime se suštinski trošak prenosi
sa koncesionara na državu Srbiju.
Članovi Saveta, kako se dodaje, pratiće realizaciju projekata od raspisivanja tendera do okončanja radova. ... itd.
ceo text : http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2008&mm=07&dd=16&nav_id=308697
 
Koncesionar spreman da nastavi pripreme izgradnje autoputa
17. Jul 2008 | 12: 14

Koncesionar za izgradnju autoputa Horgoš-Požega saopštio je da je ispunio sve obaveze iz koncesionog ugovora i da je spreman da nastavi sa pripremama za početak izgradnje te saobraćajnice.

"Mi smo ispunili sve obaveze prema još uvek važećem Ugovoru o koncesiji i trenutno očekujemo zvaničnu informaciju od Vlade Srbije o daljim koracima i u svakom trenutku smo spremni da nastavimo sa realizacijom ovog projekta", piše u saopštenju preduzeća "Sever-jug autoput" koje je koncesionar osnovao u Srbiji.

Dodaje se da su "intenzivni pregovori koncesionara sa predstavnicima Vlade Srbije, koji su trajali poslednjih šest meseci, bili veoma obećavajući", ali da je koncesija, "neposredno pre postizanja sporazuma, dovedena u pitanje".

Predstavnici "Sever-Jug autoputa" su istakli da su uvereni da bi, preme predlogu koncesionara, izgradnja autoputa počela 1. januara 2009. godine.

"Ekonomski isplativo rešenje bi, pre svega, osiguralo neto evropske investicije u Srbiju, koje obezbeđuju koncesionar i zajmodavci, vredne više od dve milijarde evra, čime bi se omogućila izgradnja punog profila autoputa od Horgoša do Trbušana do 2014. godine i od Trbušana do Požege do kraja 2016. godine", ističe se u saopštenju.

Kako je navedeno, prema rešenju koje je predložio koncesionar, iako bi Vlada Srbije garantovala određen protok saobraćaja, ukupan iznos isplaćenih koncesionih naknada bi uvećao budžet Srbije tokom celog koncesionog perioda od 25 godina za više od 900 miliona evra, čak i u slučaju da prihodi od putarine budu znatno manji od očekivanih.

Koncesiona naknada koja bi bila plaćena Vladi u slučaju pozitivnog rasta saobraćaja iznosila bi, prema računici koncesionara, više od 3,2 milijarde evra.

"Uvereni smo da će naš predlog za finansiranje projekta Horgoš - Požega obezbediti najisplativije rešenje za Srbiju, kao i najbržu i najefikasniju implementaciju ovog važnog projekta koji će doprineti bržem ekonomskom razvoju Srbije", ističe se u saopštenju preduzeća "Sever-jug autoput".

Nacionalni savet za infrastrukturu, kojim predsedava predsednik Srbije Boris Tadić, pre dva dana je zaključio da nema osnova da ugovor o koncesiji stupi na snagu, jer su neprihvatljivi dodatni zahtevi koncesionara.

Predsednik Vlade Srbije Mirko Cvetković sinoć je izjavio da će se u razgovorima sa koncesionarom tražiti obostrano najprihvatljivije rešenje, kako bi se izbegao spor ugovornih strana.

Koncesioni ugovor je krajem marta prošle godine potpisala Vlada Srbije sa konzorcijumom Alpina-FCC, ali je španski FCC kasnije ustupio prava u koncesiji austrijskoj građevinskoj kompaniji Por.

Neprihvatljivi zahtevi koncesionara, kaže Dulić

Ministar životne sredine i prostornog planiranja Oliver Dulić rekao da su za Vladu Srbije neprihvatljivi zahtevi koncesionara za izgradnju autoputa Horgoš-Požega, kojima se menja ugovor o koncesiji, potpisan krajem marta prošle godine.

Dulić je rekao da Vlada na današnjoj sednici nije raspravljala o koncesiji, ali je saglasna sa stavom Nacionalnog saveta za infrastrukturu da nema osnova da koncesioni ugovor stupi na snagu.

Koncesionar je, prema rečima Dulića, obevešten o zaključku Nacionalnog saveta, tako da će se Vlada izjašnjavati o koncesiji kad dobije odgovor koncesionara.

"Postoje tri mogućnosti da se razreši postrojeća situacija vezana za koncesiju - realizacija koncesionog ugovora, što je najmanje verovatno, zatim sporazumni raskid ugovora, i da se rešenje traži u sudskom sporu", rekao je Dulić.

Prioritet Vlade Srbije u izgradnji saobraćajnica, prema njegovim rečima, je dovršetak deonica na Koridoru 10, a u kraćem roku treba da se obebedi i finansiranje radova na deonici autoputa od Horgoša do Novog Sada.

Dulić je naveo da će u infrastrukturne projekte u naredne četiri godine biti uloženo pet milijardi evra, a da će Koridor 10 biti završen za tri godine. "Najrealnije je da se novac za te investicije obezbedi dugoročnim kreditima", procenio je on.
Izvor: Studio B
Link: http://www.studiob.rs/info/vest.php?id=26593
 
Izgleda da ipak nista nece biti od te koncesije...

Pada koncesija za Horgoš-Požegu
Beograd -- Vlada Srbije uskoro će potpisati raskid ugovora o koncesiji sa austrijskom firmom Alpina, za gradnju autoputa Horgoš-Požega.

Razgovori o sporazumnom raskidu tog ugovora, vođeni daleko od očiju javnosti, praktično su završeni. Moguće je da bude potrebno usaglasiti još neke tehničke detalje, ali je izvesno je da neće biti međunarodne arbitraže, koja bi na duži rok mogla blokirati izgradnju autoputa.

Obavešteni izvor lista navodi da je Vlada, vođena upravo interesom da izbegne dugotrajnu međunarodnu arbitražu, ponudila „Alpini“ da ipak bude izvođač radova na deonici za koju je već pripremila potrebnu dokumentaciju, odnosno relaciju Horgoš -Novi Sad.

Drugi detalji sporazumnog raskida ugovora o koncesiji, koji je na vidiku, za sada se ne mogu saznati. U Ministarstvu ekonomije kažu da o ovome za sada ne mogu da govore, dok u „Alpini“ lakonski odgovaraju da o ovome nemaju izjavu za javnost, „niti će je imati“.

U Ministarstvu za infrastrukturu takođe nema odgovora na pitanje ko će i kako finansirati izgradnju autoputa, kada će ona početi i da li će biti raskinut ugovor sa „Alpinom“.

Nakon raskida ugovora o koncesiji, država, po svemu sudeći, preuzima finansiranje gradnje ovog za Srbiju strateški važnog autoputa, za šta je potrebno 1,7 milijardi evra. Taj će novac, po svemu sudeći, biti namaknut iz budžeta (250 miliona evra) i kreditom Svetske banke.

Ekonomista Ana Jolović smatra da je pomenuti kredit za izgradnju puteva dobro rešenje jedino ukoliko postoji plan kako da taj novac bude vraćen. " Ako će autoput zaista doprineti razvoju privrede, onda ćete imati više novaca koji se sliva u budžet i imaćete novac od kojeg ćete moći da otplaćujete kredit. Ako pravite put samo da posle vaše vladavine ostavite nešto kao vidljivo i uočljivo, onda je to besmisleno", kaže ona u izjavi za B92

Ovo je potvrdila i Biljana Horneos-Krasavac, predstavnik Srbije u toj finansijskoj instituciji. Za radio „Glas Amerike“ Ona kaže da je uloga ove međunarodne finansijske organizacije nadasve značajna „posebno u završetku gradnje putnog pravca koridor 10“. Da podsetimo, deo autoputa Horgoš-Požega, onosno deonica do Beograda predstavlja i deo koridora 10.

"Moramo da vodimo računa o konkurenciji. Bugarska i Rumunija pripremaju koridor 4, tako da Srbija u što kraćem roku mora da završi sve deonice koridora 10", upozorava ona.

Milutin Mrkonjić, ministar za infrastrukturu, naveo je da će radovi na autoputu početi 1. septembra ili u dogovoru sa „Alpinom“ ili tako što će ih finansirati Vlada. i da će za dve godine biti izgrađena tri kraka: od Niša do Dimitrovgrada, od Preševa do Leskovca, kao i od Horgoša do Novog Sada. Kad bi se mogao očekivati nastavak izgradnje dalje prema Beogradu i Požegi nije rečeno.

Ugovor o davanju koncesije, podsećamo, obelodanjen je 30. marta 2007. i tada je saopšteno da ceo posao vredi oko 1,5 milijardi evra, da je rok za izgradnju puta pet godina, a da koncesija traje četvrt veka.

Ovim ugovorom definisana je obaveza špansko-austrijskog konzorcijuma da sagradi levu traku autoputa Horgoš - Novi Sad (106 kilometara), da održava 68 kilometara puta od vojvođanske prestonice do Beograda, kao i da projektuje i izgradi 148 kilometara autoputa od srpske prestonice do Požege.

Zatim je objavljeno se da je španski „FCC konstrakšn“ pisanim putem od Vlade zatražio saglasnost da svoj udeo u koncesionom poslu transferiše na austrijski „Porr“, što je dovelo do žučne rasprave u Vladi i najave da će delovi koncesionog ugovora koji su sakriveni od javnosti izazvati buru.
Izvor: B92
Link: http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2008&mm=08&dd=16&nav_id=313886
 
Odluka o koncesiji do 30. avgusta
Beograd -- Nacionalni savet za infrastrukturu i Vlada Srbije najkasnije do 30. avgusta izjasniće se o sudbini koncesije Horgoš-Požega.

"Koncesionar mora do 23. avgusta da iznese svoj predlog, a u roku od sedam dana Nacionalni savet za infrastrukturu izjasniće se o tome i predložiti Vladi Srbije dalje poteze u vezi sa tim ugovorom", rekao je ministar za infrastrukturu Milutin Mrkonjić.

On je naglasio da će radovi na izgradnji autoputa od Horgoša do Novog Sada početi 1. septembra "bilo u dogovoru sa 'Alpinom' ili tako što će ih finansirati Vlada Srbije".

Mrkonjić je najavio i da će do kraja godine biti završena obilaznica oko Beograda, ali i započeti radovi na mostu Gazela, kao i izgradnja i rekonstrukcija saobraćajnice od Užica do Nove Varoši i autoputa od Surčina do Bubanj potoka.

"U planu je realizacija još jednog mosta u Beogradu, kao i nastavak radova na 'Prokopu' i železničkom čvoru, kako bi se otvorile perspektive da Beograd postane grad metropolis. Deviza 'pre roka' ostaje", rekao je Mrkonjić.

List Blic objavio je pre dva dana da je u vladi odlučeno da ugovor o davanju koncesije za izgradnju autoputa Horgoš-Požega bude raskinut.
Izvor: B92
Link: http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2008&mm=08&dd=18&nav_id=314124

E tako se to radi. Kratko ali ... :D
Ajmo Mrki!!! :D
 
ne razumem ovo od Uzica do Nove Varosi,zar to nije uradjeno,prosle god,
 
mrki":fglcdjrb je napisao(la):
ne razumem ovo od Uzica do Nove Varosi,zar to nije uradjeno,prosle god,
a jbg, pa ti kao mrki bi trebao da znaš to :(
 
e pa to je DRUG VELJA radio,pa me nije obavestio,pa mozda mi je i rekao,al smo bili mrtvi pijani u Guci,pa se ne secam :/
 
Sporazumni raskid koncesije
11:19 | Izvor: Večernje novosti
Beograd -- Vlada Srbije odlučila je da raskine ugovor o davanju koncesije za autoput Horgoš-Požega sa konzorijumom “Alpina-Por”, pišu "Novosti".

Intenzivni razgovori o sporazumnom raskidu ugovora o koncesiji za izgradnju autoputa Horgoš - Požega, koji su ove nedelje vođeni između predstavnika Vlade i zastupnika konzorcijuma "Alpina-Por", rezultirali su time što je srpska strana prihvatili predlog sporazumnog raskida ugovora o koncesiji koji im je dostavio taj konzorcijum.

Sve saglasnosti koje su potrebne za sporazumni raskid ugovora o koncesiji između države i konzorcijuma "Alpina-Por" biti obezbeđene do sredine septembra.

Odluka dosadašnjeg koncesionara da posle više godina, ipak, odustane od dogovorenog posla imala je i svoju cenu. Tako je dogovoreno da konzorcijum "Alpina-Por" bude nosilac posla na izgradnji deonice od Horgoša do Novog Sada.

Ugovor o izgradnji tog dela autoputa, a koji je, inače, i deo trase Koridora 10, uskoro bi trebalo da stigne u Vladu Srbije.

Komisija za javne nabavke već je dala pozitivno mišljenje na predlog ovakvog ugovora, pa se očekuje da se, zajedno sa predlogom sporazumnog raskida ugovora o koncesiji, nađe prvo na sednici Nacionalnog saveta za strategiju izgradnje infrastrukturnih objekata, a zatim i pred članovima Vlade Srbije.

Pozitivno mišljenje na predlog oba ugovora, pre toga mora da dostavi i resorno Ministarstvo za infrastrukturu. Veruje se da je to, zapravo, samo formalnost, s obzirom na to da je ministar Milutin Mrkonjić bio aktivan učesnik pregovora sa konzoricumom "Alpina-Por".

Kako nam je potvrđeno u Vladi Srbije, odluka da se dosadašnjem koncesionaru da mogućnost gradnje deonice od Horgoša do Novog Sada posledica je toga što je "Alpina-Por" spremna da odmah krene sa radovima.

Kao podizvođači biće angažovani radnici iz 30 srpskih firmi. Računa se da već krajem septembra posao može da krene, dok je krajnji rok za završetak posla 18 meseci. Novac za deo autoputa Horgoš - Novi Sad oko 250 miliona evra, biće obezbeđen iz budžeta.

Konzorcijum "Alpina-Por" se, s druge strane, obavezao se da će Vladi Srbije dostaviti svu projektnu dokumentaciju i sve što je do sada izrađeno za deonicu Beograd - Južni Jadran.
izvor B92
link http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2008&mm=08&dd=22&nav_id=314864
 
Znaci sami placamo izgradnju? I radovi pocinju krajem septembra?
Sto obozavam tako neprecizne rokove...
 
Odlican scenario. 250 m Evra nije velika para i to budzet moze da izdrzi, pogotovo uz cinjenicu da cemo sami ubirati plodove putarine. Alpina i Porr sa druge strane garantuju evropski kvalitet pri izgradnji, i spremni su odmah da krenu.

Bolji izlaz iz celokupne situacije nije mogao da bude. Jedino je steta sto ce se izgradnja ap kroz Zapadnu Srbiju oduziti...
 
Ovo ako uspije i ako stvarno Srbija financira 250 m"e" i da se zavrsi do aprila 2010 bio bi pun pogodak za nas i to jos da se nase firme angazuju kao sto su rekli .

SRB-RS-CG-RSK
 
Odavno je jasno da je velika muvacina cela ova prica oko autoputa. To se sada samo jos nastavlja. Transparentnost = nula. :rant:

Autoput skuplji bez tendera
Beograd -- Stručnjaci upozoravaju da bi angažovanje Alpine za izgradnju autoputa do Novog Sada bez tendera bilo najskuplje rešenje.

Najava da bi Vlada Srbije mogla da dodeli posao izgradnje autoputa od Horgoša do Požege konzorcijumu Alpina-Por bez tendera, izazvala je više dilema u javnosti. Prva je zbog čega se taj posao dodeljuje istom konzorcijumu koji nije uspeo da ispuni uslove koncesionog ugovora, a druga zašto se to radi bez raspisivanja tendera i izbora najbolje ponude.

Činjenica da Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja celo leto pregovara o sporazumnom raskidu koncesionog ugovora budi sumnju jer Vlada nije, iako je mogla, iskoristila pravo da, upravo po klauzuli tog ugovora, jednostrano otkaže posao ovom konzorcijumu zato što nije ispoštovao svoje obaveze.

„ Moguće je da Vlada i koncesionari izmene svoju volju definisanu ugovorom o koncesiji tako da raskinu ovaj ugovor i da za kompenzaciju Alpina bude izvođač radova koje pominjete. Ali, ako se to dogodi, dobićemo bez potrebe skuplji autoput i nećemo znati u kojoj meri će domaći podizvođači biti angažovani”, smatra savetnik za strana ulaganja Milan Kovačević.

Prema njegovoj oceni, nije bilo potrebe da se pregovara o sporazumnom raskidu ugovora o koncesiji jer u tom ugovoru piše da on stupa na pravnu snagu tek kad koncesionari daju sve taksativno navedene garancije.

“Kako ih nisu dali, vlada je produžila rok, umesto da jednostrano raskine ugovor, na šta je imala pravo i tako je izvršna vlast napravila štetan posao. Ni danas se ne zna šta je aneksima menjano u ugovoru o koncesiji, koji nije stupio na pravnu snagu, tako da obaveze prema Alpina-Poru i nemamo”, navodi Kovačević.

On ističe da pozivanje vlade da sporazumnim raskidom ugovora o koncesiji u stvari izbegava maratonski spor pred međunarodnom arbitražom nije ništa drugo nego bacanje prašine u oči javnosti.

„Za nas bi bilo bolje da nas je bivši koncesionar tužio, ali to samo u slučaju ako neko nije uzeo pare, kao tajni deo ugovora, što je onda sasvim druga priča koja stoji sve dok vlada ne kaže da li je ugovor o koncesiji menjan. Malo je verovatno da ćemo direktnom pogodbom sa „Alpina-Porom“ dobiti najpovoljniju ponudu za gradnju autoputa“, uveren je Kovačević.

Da je najbolje za izgradnju tog dela autoputa raspirati tender, smatra i ekonomista Jurij Bajec.

„Ako konzorcijum Alpina-Por zaista ima projektnu dokumentaciju, a ne znamo da li je baš tako, onda je ona u prednosti nad drugim eventualnim učesnicima na tenderu, tako da ne vidim razlog da se posle sporazumnog raskida ugovora o koncesiji ne ide na tender za celu deonicu autoputa od Horgoša do Požege“, smatra on.

„Loša stvar je u tome što bez tendera ne možemo da znamo da li Alpina-Por zaista radi po najpovoljnijoj ceni. A zna se da je uvek najbolje ići na tender. Međunarodna arbitraža ne mora da koči radove, a kad je o ishodu arbitraže reč, dovoljno je pogledati samo koliko je puta Alpina-Por tražio izmene ugovora o koncesiji, pa da bude jasno da Srbija ne bi u tom sporu bila gubitnik. Ako se oteže sa gradnjom ovog autoputa, onda je to bruka svih prethodnih vlada, a naš je interes da najzad počnemo da gradimo autoput“, kaže Bajec.

Izvor Blica iz Vlade, koji je insistirao na anonimnosti, ukazuje na to da međunarodni arbitražni spor prosečno traje od jedne do pet godina, i da „moramo da biramo manje od dva zla“.

„Da ne idemo na sporazumni raskid ugovora, konzorcijum Alpina-Por mogao bi da na međunarodnoj arbitraži zahteva privremenu meru zabrane izvođenja radova do okončanja spora, što bi donelo nemerljivu štetu Srbiji - ne samo po osnovu kašnjenja gradnje koridora 10, dok Bugari i Rumuni uveliko rade na svom koridoru 4, već bi dodatno učinilo nepovoljnijim međunarodni položaj naše zemlje“, navodi taj izvor.

„Nas više interesuje da autoput što pre sagradimo nego da isterujemo pravdu na Međunarodnom arbitražnom sudu, što nije nacionalni interes. Pravni tim Vlade i Nacionalni savet za infrastrukturu analizirali su problem u kojem se država povodom ovog pitanja našla, i zaključeno je da je arbitražno sporovanje najgora opcija“, objašnjava izvor Blica.

Vlada neće, kako nam je juče rečeno, odobriti ugovor kojim se konzorcijumu Alpina-Por daje pravo gradnje puta od mađarske granice do Novog Sada ukoliko Uprava za javne nabavke bude rekla da je to suprotno Zakonu o javnim nabavkama.

Jovanović: Od Uprave nije traženo mišljenje

Uprava za javne nabavke će, ako joj se nadležni obrate za mišljenje u vezi sa ustupanjem izgradnje dela autoputa Horgoš-Novi Sad konzorcijumu Alpina-Por, tražiti da joj se dostave detaljni podaci o uslovima, kao i procene eventualne štete od raskida ugovora o koncesiji, izjavio je direktor Uprave Predrag Jovanović.

"Mi radimo samo po konkretnim slučajevima, moramo imati konkretne parametre da bi smo rekli da li je ispunjen uslov za pogadjanje sa izvodjačem radova ili nije. Mi još nismo ništa dobili - ni ko je naručilac, ni ko bi išao u pogadjanje, pa ni ne možemo za sad da dajemo procene u vezi sa tim poslom", rekao je Jovanović.

Prema njegovim rečima, u slučaju da se od Uprave zatraži mišljenje "moralo bi jasno da se navede kolika je potencijalna šteta u slučaju da se Ugovor ne raskine, kolika je procenjena vrednost tih radova, pa da se uporede te dve stvari. Takođe, i da se jasno definiše pod kojim uslovima se daje taj posao". On je dodao da bi jedino tako Uprava, ali i javnost, mogla da se opredeli i da da mišljenje.

Jovanović je naveo da, ako se pregovori sa koncesionarom o sporazumnom raskidu Ugovora završe, od Uprave može biti zatraženo mišljenje, koje nije obavezujućeg karaktera. "Možemo dati pozitivno ili negativno mišljenje, i sigurno ćemo o tome obavestiti javnost, a daćemo i obrazloženje zašto smo tako postupili.

Tu bi se videlo da li je širi interes prevagnuo ili su uslovi raskida nepovoljni za Srbiju", kazao je Jovanović. On je potvrdio da ovakav slučaj nije definisan zakonom i da bi se stav izneo samo po osnovu konkretno iznetih argumenata i parametara da li postoje objektivni razlozi da se udje u taj posao ili ne.

Direktor Uprave za javne nabavke napomenuo je da nije uputno da se često pribegava praksi da se Uprava opredeljuje i sudi o konkretnim slučajevima. "U tim situacijama morate biti stručnjak za sve, a takav super mozak ne postoji nigde u svetu. Uloga uprave i ne treba da bude da sudi o konkretnim slučajevima, nego da razvija sistem koji će uspostaviti efikasnu kontrolu u nabavkama. Umesto sistemom kao celinom, mi se bavimo konkretnim slučajevima, što je pogrešno", rekao je on.

On je napomenuo da u krajnjoj instanci, pošto se Uprava za javne nabavke bavi samo praktičnim stvarima, detaljna tumačenja može da da jedino resorno ministarstvo, odnosno Ministarstvo finansija, u čijoj su i ingerenciji javne nabavke.
Izvor: B92
Link: http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2008&mm=08&dd=27&nav_id=315629
 
Ako bi birao između tendera, odugovlačenja najmanje godinu dana, pripreme dokumentacije i slično.. i jednostavne gradnje autoputa iako je suplje izabrao bi ovo drugo. Jednostavno ne možemo više da kasnimo.
 
Uopste, pokretanje price o koncesiji nas je dovelo u neugodnu situaciju.

Iako sam bio entuzijasta po donosenju Zakona o koncesiji, prakas je pokazala zasto to ne moze da funkcionise u neuredjenim drzavama, dok onim uredjenim takvi aranzmani jednostavno nisu potrebni :)

Sta je zapravo sada pitanje - biti legalista ili biti pragmatican. ili biti vanserijski pametan i nekako izvuci oboje :D


Bacimo miseve na sto, pa da vidimo sta ce macke uraditi:

1. Srbija i koncesionar su potpisali ugovor o koncesiji za izgradnju autoputa Horgos-Pozega
2. Koncesionar nije obezbedio bankarske garancije za realizaciju posla
3. Koncesionar zatim trazi izmene ugovora koje se ticu rokova izgradnje i garancije Vlade o protoku vozila na deonici pod koncesjom
4. Postavljeni uslovi su neprihvatljivi za Vladu

Sta sada?

-Postoji opcija da se sporazumno raskine ugovor ili da se ide na medjunarodnu arbitrazu - mucan proces koji moze dosta nastetiti ugledu drzave

- Za sporazum je potreban kompromis dve strane - te se kao potencijalna nagodba otvorila mogucnost da se koncesionaru bez tendera dodeli posao na izgradnji autoputa Novi Sad-Horgos

- Treba imati u vidu da se koncesionar vec spremao za tu deonicu, buduci da se nalazi na trasi pod koncesijom. Zatim, da se kroz Bugarsku i Rumuniju gradi konkurentski koridor i da je vreme jako bitan faktor u izgradnji infrastrukture.

- Dakle, pogodbom bi se izbegla gnjavaza sa medjunarodnom arbitrazom i ustedelo bi se vreme potrebno za dugotrajnu tendersku proceduru, a radove bi izvodila firma koja je prakticno spremna da sutra zapocne radove.

- Problem je sto je citava prica, u takvom slucaju, po svemu sudeci, skuplja (sto je za siromasnu drzavu kao nasu bitna stavka) i protivna drzavnim zakonima.

- Ipak, postoji jedna vulgarna narodna izreka koja se odnosi na zelju za seksualnim odnosom bez penetracije ;) Upravo se u takvoj situaciji nalazi Srbija.

- Ako razmotrimo dve sporne stvari - skupocu i zakon - prvu cemo lako resiti jer je takvo resenje skuplje iskljucivo na kraci rok, dok je na duzi rok striktno postovanje procedure daleko vise iscrpljujuce - arbitraza, tenderska procedura i najbitnije vremenski faktor tj. davanje prednosti konkurenciji. Zakonska strana je opet dosta skakljivija i veliki sam protivnik pravljenja izuzetaka jer se sutra svi mogu pozvati na visi interes kada prekrse neke zakone. Medjutim, jedan covek u Srbiji je na pocetku ovog veka, par puta iz visih interesa zaobisao poneki zakon, upravo iz visih drzavnih interesa.
 
Država može bez tendera da gradi autoput (iz viših državnih interesa). Tu nema kršenja zakona. Sa druge strane ko kaže da je 250 miliona Eura skupo i da bi na tenderu bilo jeftinije. Videli ste da sve velike komanije (Strabag, Alpina, Fcc, Porr...) se međusobno dogovaraju da ne bi spuštale cenu. Na eventualnom tenderu gradnja bi počela za 2 ili 3 godine i cena bi sigurno bila veća. Na eventualnoj arbitraži država bi dobila verovatno neku odštetu, ali gradnja bi počela za 5 godina i cena bi opet bila viša. Ovako je najbolje (ako zaista bude sve kako piše: cena, rokovi, podizvođači, povratak investicije), i da se što pre uđe u gradnju dela do CG granice.
 
Deo do Crne Gore će biti poslednji građen, jer realno, Koridor 10 nam je mnogo potrebniji. Posle njega može da ide deo od Beograda do Požege pa tek onda Crna Gora. I oni planiraju da poslednju deonicu puta do Srbije grade u periodu 2015-2017. godine.
 
bigvlada":2xeegpev je napisao(la):
Deo do Crne Gore će biti poslednji građen, jer realno, Koridor 10 nam je mnogo potrebniji. Posle njega može da ide deo od Beograda do Požege pa tek onda Crna Gora. I oni planiraju da poslednju deonicu puta do Srbije grade u periodu 2015-2017. godine.
Da skroz, mislim da u narednih 5 godina ni ne treba cela deonica do CG da bude prioritet nego možda do Požege gde bi se onda spojio autoput sa budućom šumadijskom magistralom do postojećeg autoputa negde kod kragujevca.
 
Vrh