Šta je novo?

Železnice - infrastruktura

[video]http://www.youtube.com/watch?v=86hB-dB8lvk[/video]

[video]http://www.youtube.com/watch?v=Pb1gslcEW_w[/video]

[video]http://www.youtube.com/watch?v=dn9qE_aS4Vw[/video]

[video]http://www.youtube.com/watch?v=UfQiHKGSw7Y[/video]
 
Prava slika o stanju na srpskim zeleznicima od onih koji i brinu o njima.

JOS SPORIJE SRPSKIM PRUGAMA

Od narednog reda voznje, koji ce stupiti na snagu 12. decembra, srpskim prugama vozovi ce saobracati sporije, a putovanja ce biti jos duza - sustina je dokumenta „Smernice za red voznje 2010/2011 godinu” koji je Upravni odbor Preduzeca usvojio na sednici, odrzanoj 12. jula. Sednici je predsedavao predsednik Zoran Andjelkovic.

„Zeleznice Srbije” su prinudjene na dalju redukciju saobracaja, zbog loseg stanja zeleznicke infrastrukture, a ukupna duzina deonica na kojima ce biti smanjena brzina je oko 230 kilometara. Istovremeno brzina ce biti povecana na preko 55 kilometara, istakao je zamenik direktora Direkcije za infrastrukturu Slobodan Stamenkovic i dodao da naredne godine ne treba racunati na vece radove i investicije na nasim prugama. Istina je da se vode razgovori za ceski kredit od 120 miliona evra i za 35 miliona od Evropske banke za obnovu i razvoj, ali ugovori jos nisu potpisani, podsetio je Stamenkovic.

Zamenik generalnog direktora Predrag Jankovic je naveo podatak da samo na barskoj pruzi ima 46 laganih voznji odnosno da se na 150 kilometara vozi „laganim rezimom”. Jankovic je naglasio da projektovani red vozne nije u skladu sa iskazanim potrebama trzista za prevozom, vec je on rezultat moguce organizacije raspolozivim kapacitetima, s jedinim ciljem ocuvanja postojeceg obima i kvaliteta transportne usluge. Ocenio je da novi red voznje nece doprineti unapredjenju i rehabilitaciji zeleznice kao transportnog sistema s obzirom da drugi vidovi saobracaja, iz godine u godinu, novim vozilima i transportnom uslugom podizu kvalitet prevoza.

Zbog izuzetno loseg stanja zeleznicke infrastrukture clan Upravnog odbora Prof. dr Ilija Tanackov predlozio je da se formira radna grupa koja bi Vladi Srbije predocila situaciju i zatrazila pomoc za saniranje kriticnih tacaka na pruznim deonicama. Po njegovom misljenju treba ici sinhrono – obnavljati infrastrukturu i vozni park.

Direktor Sektora za prevoz putnika Dragan Stankovic je istakao da je u prvom kvartalu ove godine redukovano 49 vozova, sto predstavlja 12 posto. Dodao je da se sa redukcijom nastavilo i u drugom kvartalu za jos 18 vozova, sto u ukupnom broju iznosi 67 vozova ili 17 posto. Zbog lose infrastrukture i u trecem kvartalu, bice ukinuto jos nekoliko vozova, najavio je Stankovic.

...

Ceo tekst u poslednjem broju casopisa Pruga. http://www.zeleznicesrbije.com/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/medija_centar.html
Sta sve ovo treba da znaci kada su prognoze ovako sumorne? Prateci trendove dosao bih do zakljucka da je pravo stanje jos gore. Najzalosnije je sto oni ne nude nikakvo resenje za oporavak osim osnivanja radnih grupa. Postojanje laganih voznji je posledica neodrzavanja infrastrukture. Dodje masina, protrese kolosecnu prizmu i ako je potrebno zameni se ostecena sina. Desava se cesto svuda u svetu, no sredi se kroz par dana. Kod nas traju godinama i onda se na kraju i zvanicno smanji brzina kao sto su sad objavili.

Najgori primer je novoizgradjena deonica prosle godine Stara Pazova-Golubinci. Projektom je predvidjena da pruga bude osposobljena za brzine do 160 km/h, ali bi sadasnje ZS lokomotive isle sa 120 km/h. Od prvog dana pustanja ove pruge u promet brzina je ogranicena na 100 km/h, a pre neki dan je spustena na 80 km/h. To je upola manje od projektovane! A kad se setim svih onih razmirica na forumima oko kupovine novih visesistemskih lokomotiva koje ce da idu 160 km/h. Bacili nam kosku, a mi se glodjemo.

Sto se tice ukidanja polazaka, ako ovako nastave do kraja godine nece ostati nijedan u celoj zemlji. Moguce da je doticnima u vrhu preduzeceta to i krajnji cilj.
 
jedno četiri ovakva sistema da rade paralelno na različitim deonicama. nego, je l' znaš možda koja je brzina rada ove mašine?
 
Evo mog malog doprinosa nasim mucenim zeleznicama, mapa putnickih linija:

8_zeleznice-srbije-cerovic-2010-large.gif


high res i low res mape na http://www.imamoplan.com/index.php?/planovi/mapa-zeleznica/
 
U Jbt,dobra mapa! Da čovek pomisli da smo premereženi TŽV-om i da smo na nivou Japana :D
 
super urađena mapa. bolje smo premreženi nego što sam mislio, šteta što su mogućnosti železnice potpuno neiskorišćene
 
Marketing je cudo, ponekad je dovoljno ljudima prikazati nesto na lepsi naci da bi se oni potrudili da to tako i postane.
Nazalost ljudi na odgovornim mestima u ovoj drzavi su imuni na to (svratio sam do ZS pa sta vise da kazem, tragicno...).
Ali necemo se predavati...
 
Super je mapa.
Da li mozda znas gde mogu da nabavim mapu sa spiskom SVIH stanica. Naravno mogu da vidim iz reda voznje sve male stanice, ali da li negde postoji detaljan prikaz svake sekcije nasih pruga?
 
@zidar
sve pohvale za vredan posao.

@astrodule
Na forumu railserbia.net postoji tema Karte zeleznickih pruga u Srbiji u podforumu Infastruktura. Tu ces na drugoj strani teme naci link ka mapi zeleznicke mreze SFRJ iz 1988. godine koju je postavio korisnik ttbgd. Slika je velicine 6.4 MB. Na toj slici se nalaze ucrtane sve ex-YU pruge zajedno sa stanicama.

Sto je vec napisao zidar, marketing je cudo. Njegova nasminkana verzija daje utisak kako je kod nas zeleznica siroko zastupljena i razvijena. Samo uporedite trenutno stanje sa onim od pre 20 godina. Na skoro 20% pruga saobracaj je u potpunosti obustavljen, dok na sledecih 30% se odvija samo teretni saobracaj. Broj vozova u putnickom saobracaju je na 30% od onoga iz tog doba. A kako se stvari odvijaju taj silazni trend ce se nastaviti. Nije to pesimizam, to je realnost. Rumuni i Bugari zavrsavaju most preko Dunava kod Kalafata i njihov koridor do 2012. godine. Sav tranzitni teretni saobracaj Evropa-Azija koji donosi najvise para ce otici tamo. A to ce znaciti i kraj zeleznice kod nas. Poslednjih par dana culi ste vesti kako Slovenci i Hrvati gotovo cimaju za ruku nase da se osveste i nesto preduzmu po tom pitanju. Jok, ovi se prave blesavi. EBRD krediti za obnovu pruga na koridoru X su odobreni, kamate se gomilaju, a celnici zeleznica pricaju kako se nece nista raditi na infrastrukturi sledece godine.

Tuzna pesma... :violina:

EDIT: vidim sada da je u pitanju open link, pa cu ga postaviti ovde za laksi download.

http://www3.tron-inter.net/doktor/railway/zel_karta_yu.jpg
 
Kakva mapa,vau!Bravo!

Juce je neki id*** iz zeleznica srbije rekao da se ne isplatni putni saobracaj vec samo teretni zeleznicama,koji bolidi...
 
Ovakvoj železnici se nikakav rad i ne isplati, samo da primaju platu iz budžeta..
 
U celom svetu samo teretni saobracaj donosi profit (zamislite i kod nas je tako). Putnicki zahteva dodatne finansije, jer cena karte ne moze da pokrije sve troskove u savremenom transportu. Ali to sufinansiranje je opravdano jer omogucava masovni i brzi transport putnika izmedju dve tacke. Sad da li je to u pitanju u okviru istog grada, regije ili drzave, pronalaze se mehanizmi za tu organizaciju. Tako se u sufinansiranje ukljucuju gradske, regionalne, drzavne vlasti, a ponegde cak i medjudrzavne.

Kod nas je problem sto ne postoji institucija razgovora i dogovora. Da se uvidi gde je problem i kako da se on prebrodi. I nasa sama pravna regulativa dosta koci po tom pitanju, pa je u ovom trenutku nemoguce praviti organizacije za prevoz putnika osim onoga sto nudi ZS. Cak je i Beovoz samo odeljak zeleznica kojeg sada "privatizuje" grad Beograd.
 
ja bi' sve privatizovao. ne po engleskom modelu, nego bi objavio tender za prodaju kompletnog ŽS-a. pa nek' se stranci posle akaju sa prugama i zaposlenima
 
Rezultat takve privatizacije bi se ogledao samo u tome da bi opstale one pruge duz koridora, kao i odvojci do pojedinih privrednih kompleksa (rudnika i fabrika). Ostale pruge ce se zatvoriti, kao sto se i sada radi. O tome se i prica medju zaposlenima na zeleznici. Putnicki saobracaj ce funkcionisati samo u onim regijama gde ce imati ko da finansira. Govorim o punom finansiranju, a ne o sufinansiranju kao sto sada radi grad sa Beovozom.

Inace svi se grdno varaju misleci da ce nase zeleznice biti poput nemackih ako ih DB privatizuje. Ali ce barem smrt nastupiti trenutno, a ne da se odugovlaci kao sada. Niko nece da se aka sa prugama i zaposlenima. Svi gledaju samo profit.
 
Peregrino":2afrc2a3 je napisao(la):
U celom svetu samo teretni saobracaj donosi profit (zamislite i kod nas je tako). Putnicki zahteva dodatne finansije, jer cena karte ne moze da pokrije sve troskove u savremenom transportu. Ali to sufinansiranje je opravdano jer omogucava masovni i brzi transport putnika izmedju dve tacke. Sad da li je to u pitanju u okviru istog grada, regije ili drzave, pronalaze se mehanizmi za tu organizaciju. Tako se u sufinansiranje ukljucuju gradske, regionalne, drzavne vlasti, a ponegde cak i medjudrzavne.

Kod nas je problem sto ne postoji institucija razgovora i dogovora. Da se uvidi gde je problem i kako da se on prebrodi. I nasa sama pravna regulativa dosta koci po tom pitanju, pa je u ovom trenutku nemoguce praviti organizacije za prevoz putnika osim onoga sto nudi ZS. Cak je i Beovoz samo odeljak zeleznica kojeg sada "privatizuje" grad Beograd.
Evropske brze zeleznice poput TGVa ostvaruju operativni profit. SNCF je npr. imao profit od 1,1 milijarde eura u 2007. godini. Medjutim, u to ne ulaze troskovi izgradnja pruge. Medjutim, ne ulazi ni trosak izgradnje autoputa u bilans autobuskog autoprevoznika...

Ono sto ni operativno ne ostvaruje profit nigde su lokalni vozovi, i zato njih cesto subvencionisu lokalne samouprave kao vid javnog prevoza. Tako je npr. sa regionalnim ("sporim") linijama SNCF u francuskoj (TER i sl.). Cena karte tu ne pokriva troskove, pa zeleznica sklapa ugovore sa lokalnim samoupravama koje onda zeleznici placaju dodatno.
 
Kako god, ja stvarno ne vidim kako bi voz koji ide od Beograda do Novog Sada za nešto preko sat vremena mogao da bude neisplativ, osim ako bi se cena puta direktno računala po kilometru kao sada.

Ne znam koliko je sad autobus za NS, ali sa peronskom nema šanse da je ispod 400, a putuje se duže jer je "autoput" sjajan..
 
Kada bi voz do NS isao recimo 150 km/h, itekako bi bio isplativ. A nema razloga zasto kroz ravnicu ne moze da se napravi pruga za 150 km/h...to cak nije ni kao francuski LGV (pruga pravljena za 200, 250, 300, i vise...km/h) i ne bi bilo toliko skupo. Ako je 150 km/h maksimalna brzina, prosecna je nesto niza, ali cenim da bi se do NS stiglo za manje od 45 minuta (ekspresni voz, bez medjustajanja). Prevuklo bi to dosta putnika koji inace idu autobusom, a takodje i poslovnih putnika - pa skoro svako ko ide na toj relaciji sluzbenim kolima i prevozi samo sebe (dakle ne nosi nikakvu dodatnu robu) bi isao tim vozom, brze bi stigao...

A sada zamislimo isti takav brzi voz na relaciji Beograd - Uzice...154 km. U najgorem slucaju bi se stiglo do Uzica za sat i po, sat i 15 min....a do Uzica nema autoput. Autobusom se vozi 3-4 sata. A sta je ono kod Uzica - da nije mozda Zlatibor? Hm? Bila bi isplativa linija onoliko...
 
medjutim":wipjink4 je napisao(la):
Ne znam koliko je sad autobus za NS, ali sa peronskom nema šanse da je ispod 400, a putuje se duže jer je "autoput" sjajan..
ja sam u julu platio 600 severtransom..
 
Železnica Srba, Hrvata i Slovenaca
30. jul 2010. | 08:46 -> 17:35 | Izvor: B92
Beograd -- Srbija, Hrvatska i Slovenija osnivaju zajedničko železničko preduzeće, koje bi trebalo da počne da radi do 1. septembra.


Prevoz robe će biti brži i efikasniji, očekuju Vlačič, Mrkonjić i Mileta (Tanjug)
Dokument su potpisali ministar za infrastrukturu Srbije Milutin Mrkonjić, državni sekretar hrvatskog ministarstva saobraćaja Danijel Mileta i ministar transporta Slovenije Patrik Vlačič.

Ideja zajedničke deklaracije je da železnički Koridor 10, od Srednje Evrope prema Istanbulu postane atraktivniji put robe prema Turskoj od Koridora 4 koji vodi preko Mađarske.

U zgradi Vlade Srbije stavljen je paraf na dogovor. Ostalo je još samo da se postignut dogovor sa papira primeni u praksi.

Železnički Koridor 10 je kraći, ali mnogo sporiji put prema Turskoj, te je do sada 90 posto prometa između Nemačke i Istanbula išao preko Koridora 4, odnosno Mađarske.

Plan tri bivše jugoslovenske republike je da se bar deo vozova koji idu ovim putem, a ima ih čak 7 000 , preusmeri na naš koridor.

Ministar infrastrukture Srbije, Milutin Mrkonjić, kaže da će skraćenjem vremena putoavnja mnogo više vozova prolaziti kroz Sloveniju, Hrvatsku i Srbiju.

“A privući ćemo ih ako vreme putovanja na ovom našem koridoru skratimo sa sadašnjih 60 na realnih 35 - 40 sati i da roba pre stigne iz Istanbula i u Istanbul, e mi tada dobijamo, svaka od država po 50 miliona evra godišnje. Samo poboljšanjem protoka vozova i skraćivanjem carinskih, fitopatoloških, policijskih komplikacija na granicama mi dobijamo ovo”, objasnio je on.

Državni sekretar ministarstva saobraćaja Hrvatske, Daniel Mileta, poručio je da će tri države učiniti sve da železnički Koridor 10 bude atraktivniji.

“Naše države će nastojati omogućiti im da što efikasnije, što bolje i što konkurentnije obavljaju svoj posao. To je naša zadaća”, naveo je on.

Sedište nove kompanije biće u Sloveniji, najavio je ministar Mrkonjić.

“Srbija je dala puno poverenje Sloveniji koja je već članica Evropske unije da rukovodi tim preduzećem. Žao mi je što nije došao budući direktor, on je jedan sjajan čovek, ali ima desetoro dece, to je mnogo važno”, rekao je Mrkonjić.

Ministar transporta i veza Slovenije, Patrck Vlačič, očekuje da će zajedničko preduzeće uspešno poslovati.

“Vođstvo će biti sastavljeno od predstavnika sve tri zemlje. I mogu da kažem da očekujemo da to preduzeće počne da radi za mesec do mesec i po dana. I ubeđen sam da će biti profitabilno”, naveo je on.

Predstavnici tri zemlje dogovorili su se o svemu, ostalo je još samo pitanje kako će se nova kompanija zvati.

Pitanje novinara da li je prihvatljivo ime Železnice Srba, Hrvata i Slovenaca, propraćeno je smehom a Mrkonjić je kazao da je to dobra ideja.

“Evo otvaramo konkurs, ja se slažem, medijima Srbije, Hrvatske i Slovenije za ime budućeg preduzeća”, rekao je Mrkonjić.

Jedan od predloga, koji se čuo iz tima hrvatske delegacije bio je i “Balkan ekspres

http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2010&mm=07&dd=30&nav_category=9&nav_id=448780

Vala jedino nam oni pomogu pomoci,eto da i mrka uradi nesto pametno ali sigurno nije bila njegova ideja
 
Vrh