mvbg1
Advanced
- Učlanjen(a)
- 14.10.2011.
- Poruke
- 3.765
- Pohvaljen
- 11.146
Ja sam ovo pitao jos cim je izasao nalaz i gde se spominje da je lom ustvari poceo na vezi greda-stub i da je tu prvo popustilo , ali nisam dobio neki precizan odgovor od strucnijih ljudi ovde:Pokušaću da protumačim nalaz i pojednostavim objašnjenje:
Ostaje pitanje sta je konkretno iniciralo fazu 4,
- Žice lokalno korodiraju, gube poprečni presek i postepeno pucaju. (Vremenski period: poslednjih 40 godina)
- Sa gubitkom žica i dodatnim opterećenjem usled rekonstrukcije dolazi do preraspodele sila, što povećava moment uklještenja konzolne betonske grede. (Vremenski period: poslednjih 5 godina?)
- Konzolna greda popušta, gubi uklještenje, a sile u oštećenim zategama postepeno rastu. Verovatno se čuje pucanje betona, ugib postaje vidljiv golim okom, a na gornjoj površini grede pojavljuju se prsline. - Ceo sistem je kao napunjen pistolj, (Vremenski period: nekoliko dana pre rušenja)
- Konzolna greda potpuno gubi nosivost u ukljestenju, armatura u njoj se plastificira i formira se plasticni zglob. U tom trenutku sile u zategama naglo rastu, što dovodi do njihovog konacnog pucanja. (Vremenski period: nekoliko sekundi pre rušenja)
To nalaz nije uspeo da utvrdi s obizirom da nije bilo vetra i snega, ali verovatno je sve bilo toliko napeto da je bilo dovoljno i ptica da sleti.
Moguće je da su ti radovi i vibracije inicirali fazu 4 koja je u toku faze 3 već bila neizbežna. Takođe do bržeg pada dovelo je i dodatno opterećivanje nadstrešnice. U svakom slučaju do pada bi najverovatnije došlo i bez ikakvih radova. Samo možda koju godinu kasnije.Ja sam ovo pitao jos cim je izasao nalaz i gde se spominje da je lom ustvari poceo na vezi greda-stub i da je tu prvo popustilo , ali nisam dobio neki precizan odgovor od strucnijih ljudi ovde:
Zna se iz fotki, a i ja sam prosao par dana pre pada kroz stanicu, da su se vrsili radovi na onoj nesrecnoj unutrasnjoj galeriji u danima pre pada. Ovde smo po slikama, a i posle po dokumentaciji zakljucili da je ona bila jednom celom stranom okacena i ankerisana u stubove sa unutrasnje strane zgrade i to malo iznad mesta gde je zakacena i oslonjena sa spoljne strane nadstresnica. Pored toga i ona jos vise nesretna staklena obloga je isto bila ubusena u te iste stubove malo iznad nadstresnice.
Da li je onda realno da pricamo da su vibracije busenja, mozda cak i ostecenja armature busenjem u stubove u zoni nedaleko od mesta spoja greda-stub nekako izazvale jos brze popustanje te veze i povecanje opterecenja na zatege i na kraju do pada ? Da li je mozda to odgovor na pitanje sta je iniciralo fazu 4?
Nisam gradjevinac, ali mi inzenjerski pristup i logika govore da je sasvim moguce da ako je vec armatura u betonu bila preopterecenja i zategnuta vise od projektovane da su ti radovi tu ubrzali to sve i dodatno oslabili nosivost tog spoja ?
Da, zato mi i ne pije vodu teorija o skupljanju vode na krovu i lošoj hidroizolaciji. Sva korozija na zategama je jasno vidljiva sa donje strane krova a nigde u samim gredama i gornjem delu kotvi.Cak i kada su kopali po krovu da bi neposredno pregledali stanje kotvi i zatega - one su izgledale OK (bar tako deluju na ovoj slici):
Da, zato mi i ne pije vodu teorija o skupljanju vode na krovu i lošoj hidroizolaciji. Sva korozija na zategama je jasno vidljiva sa donje strane krova a nigde u samim gredama i gornjem delu kotvi.
Po meni mnogo više verovatno je da je koroziju izazvala kondenzacija nego neko podlivanje oko ili slivanje kroz sam krov.
Ovo iz FTN Izveštaja je tzv. "naknadna mudrost", i tad je, nažalost, verovatno mnogo lakše doći do ovih zaključaka nego u toku standardne prakse.
mozda misli na streetview https://www.google.com/maps/@45.265...try=ttu&g_ep=EgoyMDI1MDIwMi4wIKXMDSoASAFQAw==Koje su to fotografije od 2014 na kojima se vidi bilo kakav problem?
Objavljivane su fotografije od nekoliko dana pred pad (CIP ih je slikao ako se dobro sećam), na kojima se vidi problem i na bazi kojih bi moralo da se hitno reaguje, ali da li vi imate te fotografije o kojima pričate, od 2014 pa nadalje na kojima se vidi problem?
Što se tiče metoda za proveru stanja žica za prednaprezanje, pokušajte da shvatite razliku između analize materijala nakon tragedije i pre nje, dok je sve stajalo na mestu. Npr. ako dobro razumem, ne može se slati uzorak žice u laboratoriju ako je ta žica u tom trenutku deo zatege.
Ima po forumu ovde fotki raznih gde su ljudi uopcili pukotine na tom mestu. Ali nemam zivaca da listam zadnjih 100 strana foruma sa di trazim, ali postoje i uoceno je. Mozete prelistati.Koje su to fotografije od 2014 na kojima se vidi bilo kakav problem?
Objavljivane su fotografije od nekoliko dana pred pad (CIP ih je slikao ako se dobro sećam), na kojima se vidi problem i na bazi kojih bi moralo da se hitno reaguje, ali da li vi imate te fotografije o kojima pričate, od 2014 pa nadalje na kojima se vidi problem?
Što se tiče metoda za proveru stanja žica za prednaprezanje, pokušajte da shvatite razliku između analize materijala nakon tragedije i pre nje, dok je sve stajalo na mestu. Npr. ako dobro razumem, ne može se slati uzorak žice u laboratoriju ako je ta žica u tom trenutku deo zatege.
Samo uz prisustvo razumne sumnje da nešto nije u redu sa nosećom konstrukcijom tom problemu bi se pristupilo sa dužnom pažnjom pa bi već neko osmislio način detaljnog ispitivanja i pregleda. Kako stvari stoje nikome u lancu od preko dvadesetak inženjera nije bilo ništa čudno ni alaramantno u vezi s tim.Ovo iz FTN Izveštaja je tzv. "naknadna mudrost", i tad je, nažalost, verovatno mnogo lakše doći do ovih zaključaka nego u toku standardne prakse.
Mene interesuje kako je neko redovnim ili namenskim pregledom mogao da dođe do istih zaključaka o postojanju katastrofalne korozije i tako predupredi tragediju?
Uobicajeno je da se zatege provere (kompletno, odgore, odole, celom duzinom) a npr. kod mostova i proveri sila zatezanja. Kao sto je uobicajeno i da se zamene.Da li je uobičajeno u praksi da bi iko, nakon što vidi ovo stanje (koje na moje nestručno oko deluje OK), tražio da se dodatno ispituje (npr. snima sonarima, radarima, skenerima)? Ili je to uobičajena praksa?
Ne znam za 2014. ali ovde u temi imas fotke iz bar 3-4 navrata tokom nekoliko godina (otkad se radi stanica) gde se vidi da su se javljale pa krpljene pukotine sa donje strane krova oko zatega, kreni od pocetka pa ces vec naci. A ta koju je napravio CIP dan pre tragedije je najgora.Koje su to fotografije od 2014 na kojima se vidi bilo kakav problem?
Objavljivane su fotografije od nekoliko dana pred pad (CIP ih je slikao ako se dobro sećam), na kojima se vidi problem i na bazi kojih bi moralo da se hitno reaguje, ali da li vi imate te fotografije o kojima pričate, od 2014 pa nadalje na kojima se vidi problem?
Naravno da moze, kao sto moze i na licu mesta. Ne moze samo kad se nece tj. kad te mrzi (kad projektanti misle da su to ukrasne cevi tj. mrzi ih da traze originalni projekat) a i sve ostale u lancu mrzi da proveravaju jer im se moze i samo gledaju kako da hvataju krivine.Što se tiče metoda za proveru stanja žica za prednaprezanje, pokušajte da shvatite razliku između analize materijala nakon tragedije i pre nje, dok je sve stajalo na mestu. Npr. ako dobro razumem, ne može se slati uzorak žice u laboratoriju ako je ta žica u tom trenutku deo zatege.
Već je odgovoreno i ranije na forumu i na ovoj strani, ali ajde da ponovim i da dodam.Ovo iz FTN Izveštaja je tzv. "naknadna mudrost", i tad je, nažalost, verovatno mnogo lakše doći do ovih zaključaka nego u toku standardne prakse.
Mene interesuje kako je neko redovnim ili namenskim pregledom mogao da dođe do istih zaključaka o postojanju katastrofalne korozije i tako predupredi tragediju?
Ako, čak i kada se razbije košuljica na krovu, i ogole se kotve i zatege, sve deluje OK i suvo. Čak i te ključne "žice za prednaprezanje" koje nose nadstrešnicu, a koje su ovde ogoljene i vidljive golim okom, deluju ne-korodirano (a prikazane su baš zatege u "osi 7" koja je prema tabeli iz izveštaja u naročito katastrofalnom stanju):
Pogledajte prilog 228400
Pogledajte prilog 228402
Da li je uobičajeno u praksi da bi iko, nakon što vidi ovo stanje (koje na moje nestručno oko deluje OK), tražio da se dodatno ispituje (npr. snima sonarima, radarima, skenerima)? Ili je to uobičajena praksa?
Što se tiče izgradnje pruge iz Surčina, u donjem polju se može videti svaki dan veliki broj radnika i mašina. Na placu CCCC u Vinogradskoj je nekakva krtica, ne znam da li će se to koristiti za izgradnju ove pruge.
Ne mora samo sud i arbitraža. Kad se istražuju avionske nesreće onda je uobičajeno da osim zemlje gde se incident dogodio, uključi i struka iz drugih zemalja, recimo gde je proizveden avion i motori. Istraga nije deo sudskog procesa. Kad se međunarodna struka koristi za avionske nesreće može i za nadstrešnicu.Moglo bi uz pristanak države, ali koja je verovatnoća za to... Neko drugi može da pokrene arbitražu tek nakon mišljenja domaćih sudova.
Da prokomentarišem i tu fotografiju.A ta koju je napravio CIP dan pre tragedije je najgora.
Fotografija je uveličana i isečena. Na originalnoj se vidi cela stanica i nije svrha slikanja bila da se prikažu zatege. I ako sad to deluje takoDa li je možda fotografija isečena u donjem delu čime je ona i izgubila svoj potpuni smisao (kakav on god bio); i, ono što mislim da je još bitnije i verovatnije, da li je osim ove fotografije postojalo još fotografija nastalih ovog dana, a koje individualno ili zajedno imaju nekog smisla i prenose određene informacije? Zašto te fotografije, kojih verujem da je bilo (ko pravi samo jednu besmislenu fotografiju kada nešto fotografiše?!), nisu nigde prikazane? One bi mogle biti važan dokaz o (ne)postojanju ugiba i drugih promena.