Šta je novo?

Vreme i klima u Beogradu

Ja svaku noć spavam bez klime. Oznojim se malo... al ne smeta.

Priznajem da mi je malo dosadila vrućina 🙂 ali noću je ok prošetati...

Inače volim kad klima kaplje na sims, brže me uspava, u nekoj pozadini i malo dalje, ne baš pod prozorom... Tiha noć i tek da te podseti klima da omiljeno godišnje doba još uvek traje... Nema posteljine, pidžama, pokrivača, ćebadi i presvlačenja... ❤

Samo jedan čaršaf na koji se prebaciš iz dnevne za sekund. Nema skidanje 5 komada odeće... Nemam pripremu za krevet nego sam odmah u krevetu 😄

Leto je zakon.
 
Poslednja izmena:
Znojim se noću al navikao sam se... ipak više volim otvoren prozor... ohladim do spavanja i to je to... nekad ne otvaram prozor ako je baš pretoplo... nego to što sam ohladio iznutra pa koliko potraje...

Ako mi je nešto smetalo ovog leta, to su komarci...
 
Isto. Spavam bez upaljene klime. Ujutro se probudim znojav. Pa onda tus i pravac na posao.
 
,,... Ako mi je nešto smetalo ovog leta, to su komarci... ,,

Još gori su Popadaci , nit ih vidiš nit ih čuješ al izjedu čoveka do kostiju... Toliko su mali da ne pomaže ni ona UV friteza , prolaze izmedju žica ne isprženi... a mrzim sprejove ....
Mozda neko ima savet jer ovo bice dugo toplo Popadačko leto
 
  • Sviđa mi se
Reagovanja: ika
Pojavio se novi insekt u Srbiji – liči na komarca, a prenosi ozbiljne bolesti

Peščane mušice, koje su bile karakteristične za tropska područja, počele su da se pojavljuju i u Srbiji. Ovi insekti mogu da prenesu lajšmaniozu i virus koji izaziva meningitis.

Viša naučna saradnica Instituta za medicinska istraživanja u Beogradu Suzana Blesić je naglasila da zastupljenost peščanih mušica u Srbiji nije velika.

Kako je objasnila, postoje tri vrste insekata koji su prenosnici bolesti, komarci, krpelji i peščane mušice.

Prema njenim rečima, iako se zovu peščane mušice, nikada ne žive u pesku, već samo imaju boju peska.

„Nevidljive su zato što veoma slabo lete i ne čuju se kao komarci, pa ne čujete onaj zvuk zujanja i ne znate ni kada vas ubodu“, ukazala je Blesić.

Predočila je da peščane mušice prenose dve grupe bolesti: ukoliko prenesu parazit, onda životinju ili čoveka mogu zaraziti lajšmaniozom ili lajšmanijom, a ako prenesu flebo virus, onda se može oboleti od meningitisa.

Kako je precizirala, razne vrste tropskih insekata, poput tigrastih komaraca i krpelja, dolaze u područja koja nisu mediteranska, jer se u tim područjima promenila klima, pa im pogoduju uslovi za život i razmnožavanje.

„Komarcima su potrebni određena temperatura i stajaća voda, jer polažu jaja u vodu, dok za peščane mušice čak ni to nije potrebno“, kazala je Blesić.


Naglasila je da naučnici još nisu sigurni koliko na peščane mušice utiče vlažnost, ali je utvrđeno da im pogoduju više temperature.

Blesić smatra da ne mora da znači da će ljudi ili životinje obolevati od zaraznih bolesti koje prenose peščane mušice, ali naglašava da je potrebno napraviti matematički model na osnovu kog će naučnici moći da zaključe koliko ima peščanih mušica na našem području i kojom brzinom se razvijaju.

„Čak i ovako bez modela, sudeći samo po hvatanju u klopke, može se videti da raste broj peščanih mušica i da se pojavljuju na mestima gde nisu postojale do sada“, upozorila je Blesić.

Ona je ukazala na to da i naučnici iz Nemačke, Austrije i Slovenije hvataju u svojim klopkama peščane mušice koje do sada nisu postojale na tim prostorima i najavila da će istraživanje o tome ove godine početi i u Srbiji.

Blesić se pozvala na tehnički izveštaj o stanju lajšmanije od 2005. do 2020. godine i napomenula da je u šest regiona našeg područja došlo do pojave zaraznih bolesti koje prenose ovi insekti.

„Onda sam gledala neki izveštaj od 2001. do 2007. godine iz našeg Insituta za tropske bolesti, u kojem su registrovana 22 slučaja lajšmanije“, rekla je Blesić.

Prema njenom stavu, važno je da se postojanje peščanih mušica i lajšmanije na našem području ne negira, već da se radi na izučavanju tih insekata i bolesti koje prenose.

1708597350-profimedia-0141185742.jpg


 
Ima ih već par godina ovde. Jednom mi je uletela u stan i ujedala iznova. Oteraš je ona se odmah vrati i sleti, ko muva (ne beži za razliku od komarca).

Na kraju sam morao da je odvalim nekom krpom ili majicom, to teže osete nego kada ide ruka na njih.

A ovog leta me za vrat ujelo neko g.vno, pa mi ostalo crvenilo i urtika dve nedelje. Biće tih go.ana sve više kako se klima bude menjala i išla ka mediteranskoj. Posle će i druga, neleteća gamad, da se namnože ovde.


Sve u svemu, krajnje je vreme za menjanje klime i hlađenje planete.
 
Pa biće i to.

Evo već ima ona us.ana groznica Zapadnog Nila, zatim onaj Denga, Zika, ko zna šta još...

Ali rešiće se to samo od sebe kad nastupi novo Milankovićevo zahlađenje. Tamo negde za 4.000 godina. 😆
 
@Bender Rodriguez
Bubamare iz Kine najmanje deceniju uspešno preživljavaju u našim uslovima. I za razliku od Smrdljivih martina, ne kidišu u stan tokom zime.

@Beki
Ovo me podseti na film, mislimda se zove Jenki Zulu, gde se crnac i belac maskiraju kako bi upali na zabavu kod nekog čoveka da li da mu se osvete ili da spasu nekog njihovog ko je zarobljen. U svakom slučaju, u glavi mi scena gde se crnac maskirao u belca a belac u crnca i poteralo ih da idu u wc. Stali ispred pisoara i izvadili alatke, a pored njih neki stariji čovek koji je razgoračio oči kad je video gore jedna boja a dole druga boja kože.​
 
Možda su imali vitiligo... 🙂

Još gori su Popadaci , nit ih vidiš nit ih čuješ al izjedu čoveka do kostiju... Toliko su mali da ne pomaže ni ona UV friteza , prolaze izmedju žica ne isprženi... a mrzim sprejove ....
Mozda neko ima savet jer ovo bice dugo toplo Popadačko leto

Ne znam šta je to... Ne prepoznajem ni Benderove tegobe... 😄 samo komarci su mi zadavali probleme...

Recimo sad mi je već ugašena klima i otvoren prozor i malo već strepim.

Ali privikao sam se, nemam jake reakcije, u vidu crvenila kao ranije.
 
Predlažem da ranije kupite ajvar ili razmišljate o sopstvenoj zimnici. Vreme ima veze i sa tim.

Ili, recimo, da razmišljate šta će sve za vašu decu biti luksuz, što je za vas sada normalan i lako dostupan proizvod o kome se i ne misli.

"Na trenutnu cenu ne možemo da se žalimo, ali je stanje na terenu generalno loše. Ima mnogo paprike koja je uništena od sunca. Visoke temperature su dovele do ranijeg sazrevanja i totalno poremetile stanje na tržištu. U vreme kada se bude najviše tražila neće je biti dovoljno. To bi moglo da dovede i do rasta cena, ali je sigurno da one neće biti manje u odnosu na ove po kojoj smo počeli sezonu", ističe Đorđe Micić, iz leskovačke Zemljoradničke zadruge "Zelena zvezda" koja, u selu Vinarce, ima i sopstvenu proizvodnju povrća.

Đorđe savetuje građanima da ove godine o zimnici počnu da razmišljaju ranije u odnosu na dugogodišnju praksu. Predviđa da je u oktobru, kada se najviše prodaje na beogradskim pijacama, neće biti. Cene zelene i žute paprike u veleprodaji kreću se oko 100 dinara za kilogram, dok se babura trenutno prodaje za 10, pa i 20 dinara više.

Uprkos dugotrajnom tropskom talasu, zasadi paprika Bobana Ilića iz Donjeg Krajinca su trenutno dobrog kvaliteta, ali i on ukazuje na to da su prinosi manji.

Velike vrućine su povrtarima značajno uvećale i troškove proizvodnje usled češćeg i obilnijeg zalivanja. Jovan Stojanović iz Kumareva priča i to da "ratuje" sa najezdom smrdibuba koje mu uništavaju rod.

"Ne pamtim da sam imao težu i zahtevniju sezonu. Pored vrućine, probleme nam prave i smrdibube kojih ne mogu da se rešim prskanjem, jer ću uništiti i predatore, a njima štitim papriku od bolesti. Zbog brzog sazrevanja mora da se bere kratak plod na koji ljudi nisu navikli. Traže dužu i belu papriku, a po ovoj vrućini ona baš takva ne može da se održi. Ako se ne obere na vreme paprika ‘turšijarka’ počinje da crveni. Pada joj cena, a roba druge klase se prodaje za tek 35 do 40 dinara po kilogramu", zaključuje Jovan, koji na oko dva hektara pod plastenicima ima porodičnu proizvodnju ovog povrća.

 
Bukvalno pesma kaze: ,, Isli smo u Afriku, da sadimo papriku", a ovaj se zali na visoke temperature.

Osim velesila Kine i SAD, svi najveci prozvodjaci paprike u svetu su zemlje sa toplijom klimom od nase.

Zivim za dan da nasi poljoprivrednici udju u 21. vek, edukuju se i opreme adekvatno, a ne da samo slusamo kako se zale svake godine.

Mogu i trebaju na drzavu jedino da se zale i cene, to je ok.
 
Vrh