Šta je novo?

Trg Slavija

Znao sam da će to neko da prokomentariše.
Neka me neko ne ispravi ako grešim, i ti ljudi po kijametu ostavljaju bicikl kod kuće, pa sednu lepo na autobus (metro).
 
relja":9isn7bax je napisao(la):
Znao sam da će to neko da prokomentariše.
Neka me neko ne ispravi ako grešim, i ti ljudi po kijametu ostavljaju bicikl kod kuće, pa sednu lepo na autobus (metro).
Грешиш! У Љубљани, што је пола пута (у свести) између нас и Европе, при лошем времену се број бицикала приближно преполови. У Копенхагену, без проблема возе по снегу и на -10С зато што се тамо бициклистичке стазе чисте када падне снег.
http://www.copenhagenize.com/2009/02/co ... cling.html
http://www.youtube.com/watch?v=0Q5jdZjmoR0
 
Ovo sneg? :p Pa kod nas se ovo ni ne čisti :)

Šalu na stranu, svaka im čast, stvarno, ali lako je kada je grad ravan k'o tepcija a ulice dovoljno široke (kao Novi Beograd).
Ovo je tema o Slaviji, a jedina ulica koja je u istom nivou sa raskrsnicom je Kralja Milana. I Danci bi odustali.
 
Крајем прошле године УНДП у Србији је имао средства да уради обележавање две рекреативне руте у околини Београда. Веровао или не, на првом месту је био Авалски правац. Колико бициклиозму сметају брда, чак и у Београду, могао сам се уверити у Кумодражу где се бицикл масовно користи у локалу (а у којем сам сакупљао потписе за продужење трамваја од Трошарине, и чије сам интересе заступао пред аутомобилском сектом из Урбанистичког завода).
 
Rekreativna vožnja je jedna posebna priča, naročito van grada.
Moraću da svratim do Kumodraža da vidim.
 
Opis budućeg trga
– Fontana u središtu

– Razdvojen javni od ostalog saobraćaja formiranjem razdelnih ostrva

– Podzemni prolazi koji eliminišu tačke ukrštanja pešačkog i kolskog saobraćaja

– Atraktivni podzemni prostori povezani sa fontanom u centru

– Plato između Narodne banke Srbije i Trga Slavija na koji će iz središta kružnog toka biti izmešten spomenik Dimitriju Tucoviću

Ovaj plato između NBS i trga mi je bezveze stvar. Bolje bi bilo da se tu jednog dana nesto izgradi da bi se oivicila Slavija.
 
slavija.jpg
 
Opis budućeg trga
– Fontana u središtu


Divno, nema sta

– Razdvojen javni od ostalog saobraćaja formiranjem razdelnih ostrva

Razdvojen, da, samo sa vremena na vreme. Problem je uvek bio, i ostace, na ukrstanjima.

– Podzemni prolazi koji eliminišu tačke ukrštanja pešačkog i kolskog saobraćaja

Na stranu sto je pogresno gurati ljude pod zemlju, ukrstanja ostaju na svim pravcima samo par stotina metara dalje.
A bice ih i vise ako se ne postave ograde na kolovozu kao kod Sajma.

– Atraktivni podzemni prostori povezani sa fontanom u centru

Atraktivni i podzemni u Srbiji nikako ne idu zajedno. A nikome vise ne verujem na rec.

– Plato između Narodne banke Srbije i Trga Slavija na koji će iz središta kružnog toka biti izmešten spomenik Dimitriju Tucoviću

Spomenik treba prebaciti u skupstinu ili vladu da se sete lika i dela Dimitrija tucovica i svi redom posramljeni daju ostavke.

Plato je savrsen za prostranu i prijatnu autobusku stanicu.
 
Nema nikakvog smisla ostaviti motorni saobracaj na povrsini, a pesake gurati pod zemlju*. Uopste mi nije jasno zasto je toliki problem spustiti saobracaj - pa makar samo motorni - ispod nivoa ulice gde bi bilo i vise prostora za vise traka i vozaci bi brze prolazili (sto im je, izgleda, jedina bitna stvar u zivotu).


* pored toga sto ce velika manjina pesaka i dalje nastaviti da prelazi ulice 'direktnim' putem, tj. po povrsini - nekoristeci podzemne prolaze (jedini podzemni prolazi koji su 100% uspesni su oni propraceni ogradom - kao kod Sajma) nije humano i narusava uzivanje pesaka (koji, posto je poceo rast turizma, treba da bude ako ne na prvom mestu, vise plasiran).
 
ink":1cz4rqar je napisao(la):
Uopste mi nije jasno zasto je toliki problem spustiti saobracaj - pa makar samo motorni - ispod nivoa ulice gde bi bilo i vise prostora za vise traka i vozaci bi brze prolazili (sto im je, izgleda, jedina bitna stvar u zivotu).
Skupo?
 
jddipqd":etbufcod je napisao(la):
ink":etbufcod je napisao(la):
Uopste mi nije jasno zasto je toliki problem spustiti saobracaj - pa makar samo motorni - ispod nivoa ulice gde bi bilo i vise prostora za vise traka i vozaci bi brze prolazili (sto im je, izgleda, jedina bitna stvar u zivotu).
Skupo?

Pa da.

Nisam ekonomista ali mi se cini da ce glancanje govna - tj. urbanisticko resenje koje cemo da dobijemo ovom rekonstrukcijom Slavije - sigurno biti skuplje na duge staze.
 
Primedba koju sam ja bio predao, i prepricani odgovori na istu.
ПРИМЕДБА НА:
НАЦРТ ПЛАНА ДЕТАЉНЕ РЕГУЛАЦИЈЕ ТРГА СЛАВИЈА, ГРАДСКЕ ОПШТИНЕ ВРАЧАР И САВСКИ ВЕНАЦ

Поштовани,
На основу доступне планске документације везане за реконструкцију Славије, имам следеће примедбе:
1) Непрофесионалан однос према избору решења трамвајског саобраћаја, са економским последицама, далеко већим од трошкова саме реконструкције.
У новом решењу, број конфликтних тачака између трамвајског и аутомоби-лског саобраћаја је остао исти, али су конфликтне тачке у новом плану знатно про-блематичније од претходних. Ионако је Славија била једна од пет највећих извора поремећаја у трамвајском систему. На пример, трамвај на линији 9 са Вождовца ка Новом Београду би по овом плану имао конфликт са саобраћајем ка и из улица Београдска, Макензијева и Краља Милана, што до сада није био случај. Планом је предвиђена кофликтна тачка чак три тока на делу ка парку, и то јавни превоз ка Железничкој станици и Вождовцу, аутомобилски саобраћај на улазу у Славију из правца Београдске, и аутомобилски саобраћај који излази са Славије ка Теразија-ма. Таква ситуација ће малтене непрекидно захтевати присуство саобраћајца, а ми нити имамо, нити имамо систем за школовање саобраћајаца обучених да воде ра-чуна о јавном превозу. Најбољи доказ за то је да саобраћајци задржавају трамва-јски саобраћај на Аутокоманди и по 7 минута, што има катастрофалне последице на по град најважнији јавни превоз. Уз све то, управо на том месту пешаци који се крећу у таласима регулишу саобраћај боље него што би то радио и један саобраћа-јац на том месту. Избегавање троструких и четвороструких конфликтних тачака је управо највећа предност кружних токова, а то се овим решењем поништава.
Избор решења у великој мери зависи од избора решења постављања тра-мвајског колосека у улицама које прилазе Славији. Постоје четири основна начина постављања колосека: у десну саобраћајну траку, у средишње саобраћајне траке, са једне стране аутомобилског дела улице, и денивелисано. У овом случају, а са обзиром да се предвиђа истовремено и реконструкција Булевара ослобођења, на-јбоље решење без денивелације је померање колосека за оба правца ка западу, односно десна страна Булевара Ослобођења и западна страна Славије, јер на тај начин је број конфликтних тачака минималан. Чињеница да план обухвата и блок између Славије и Краља Милутина пружа већу слободу избора решења, тако да отпада изговор да је решење из овог плана изнуђено. Разлике између лоших и до-брих решења за трамвајски саобраћај на Славији су реда величине преко 5 милио-на евра годишње у трошковима.
ODGOVOR KOMISIJE: Primedba je neosnovana. Prema novom rešenju, saobraćaj će biti bezbedniji. Planom nije obuhvaćeno područje Bulevara oslobođenja. (možda još nešto)
MOJ KOMENTAR: Saobraćaj će svakako biti bezbedniji, jer jedini potpuno bezbedan saobraćaj je onaj koji se ne kreće. I kada se kreće 5km/h nije moguće da dođe do ozbiljnih povreda I udesa. U saobraćajnom smislu Slavija se ne može gledati izolovano. Uticaj saobraćajnog rešenja Slavije je na zapadu do Kneza Miloša, na jugu do autoputa, na severu do Bulevara, na istoku čak do Gospodara Vučića. Pri izboru saobraćajnog rešenja se mora razmatrati područje oivičeno sa te 4 ulice. Ukoliko ste već imali sredstva, kako to da niste razmotrili da se deo javnog prevoza spusti u prvi podzemni nivo, što je zasigurno ekonomski isplativo. Ovako osim radova, moraćemo da trpimo i troškove nefunkcionalnog grada. Jovinov tim za metro je to davno razmatrao, za funkcionalan grad potrebne su veće investicije, ali su i dobici ogromni.
2) Третирање бициклистичког саобраћаја у супротности са ГУП-ом као вишим у хијерархији планова.
Према ГУП-у за период 2003. -2021. предвиђено је да бициклистички сао-браћај чини 6-8% саобраћаја у граду. Након више од 10 година легалне градске институције нису урадиле готово ништа у том смеру, иако за разлику од градње ме-тро-а, за такве високо оправдане пројекте не постоје економске потешкоће. Реше-њем предвиђеним овим планом се дугорочно онемогућава развој овог по град најисплативијег вида транспорта. Суштински предуслов за бициклистички саобра-ћај је могућност кретања у нивоу, и то је чак важније од услова за безбедан бици-клизам (који су занемаривањем овог вида саобраћаја и даље изузетно лоши).
ODGOVOR KOMISIJE: Primedba se ne prihvata. Planovima je biciklistički saobraćaj regulisan susednim ulicama.
MOJ KOMENTAR: Slavija nije samo prosto čvorište, ona je i vizuelni reper, mesto u odnosu na koje se orijentiše u prostoru. Jasno je da bi nakon izvršenja ovog Slavija bila još zagušenija motornim vozilima, a ni jedan ozbiljan plan biciklističke infrastrukture ne bi smeo izostaviti Slaviju. Mnogo je zdravija postavka zadatka da se automobilski saobraćaj razmesti po susednim ulicama nego biciklistički, koji je potrebno stimulisati kao poželjan za grad.
3) Занемаривање угрожених група у саобраћај: особе са инвалидитетом, старе особе, родитељи са малом децом, и остале групе којима степеништа изузетно отежавају или чак онемогућују кретање.
Чисто људско питање за креаторе овог плана, шта би рекли да им неко не понуди, него наметне да им поломи зубе, а након тога потроши велики новац да им направи протезу? Протеза никада не може сажвакати оно што могу зуби, и осим што би таквог некога сматрали лудим, сигурно би му пружили и велики отпор. Познато је лоше одржавање додатне опреме у подземним пролазима, и не постоји никаква гаранција да би на Славији та опрема била боље одржавана. Славија није индустријска зона, којом се крећу само високо радно способни, већ чвориште кретања између најважнијих градских садржаја. Утолико, највећи део немоторизованих кретања, као и прилаза моторизованом саобраћају мора бити у нивоу. Уколико постоје финасијска средства за денивелацију саобраћаја на Славији, онда то треба да буде урађено са делом моторног саобраћаја.
ODGOVOR KOMISIJE: Primedba je neosnovana. Ugrožene grupe u saobraćaju (nisu tim rečima rekli, prepričavam) će imati eskalatore i liftove.
MOJ KOMENTAR: Pogledajte kako se održavaju eskalatori na Terazijama, i videćete da to kod nas ne funkcioniše. Mi u Beogradu imamo tačno jedan javni lift, onaj kod Brankovog mosta, i kako bi se zaštitio od vandalizma, ima lift boja. Da li ćemo pored svih 10 liftova na Slaviji imati po jednog lift boja i ko će to da plati? Da li ćemo, radi racionalizacije troškova ograničiti radno vreme do 8 uveče, tako da osoba sa invaliditetom, koje dođe posle toga na Slaviju, ne može dalje. Mi imamo problema sa održavanjem liftova u zgradama, gde su nadležnosti podeljene mnogo jasnije nego za javnu pomoćnu transportnu opremu.
Poznato je da je grad povukao sredstva, i da se plaćaju penali zato što kredit nije realizovan. U sadašnjoj situaciji, najbolje je odustati od investicije, kako bi se spasili od gubitaka od izmena prikazanih na javnom uvidu, ili da se novac usmeri na neki drugi projekat. U političkom smislu, imate dobru poziciju da okrivite prethodnu vlast. Na primer, sa tim novcem možete postaviti šine na Mostu na Adi, za šta imate kompletnu projektnu dokumentaciju.
Чињеница је да би, уколико би се се озбиљно приступило изради решења за Славију, кредитор одустао од финансирања, или усмерио новац на неки други пројекат. Можда су могуће одређене измене, али нисам сигуран да је могуће исправити грешке без већих измена.
 
Da vidimo kako su nekad razmisljali
dsc01770.jpg


dsc01779.jpg


dsc01778.jpg


dsc01777.jpg


dsc01776.jpg


dsc01775.jpg


dsc01774.jpg

jel ovo beogradska imala izdignutu tramvajsku basticu
dsc01772.jpg


dsc01773.jpg


dsc01771.jpg

mitic
dsc01759.jpg
 
Zanimljivo da je na ovim planovima ulica Kralja Milana potpuno zatvorena sa Slavije, barem za saobracaj.
Ipak mi je najbolji ovaj prvi, jedino sto bi to podrzumevalo rusenje bloka starih zgrada, cega ja bas nisam fan,
no sada je takoreci kasno za takav projekat zbog one krmace od narodnje banke.
 
direktor":1j0i36yy je napisao(la):
Da vidimo kako su nekad razmisljali
dsc01778.jpg

Direktore imas li izvor ovog plana, savrsena ilustracija za tramvajsko resenje:

- Tramvaj van kruznog toka
- Tramvajska basta sa zapadna strana bul. JNA
 
Zidar to je bila gomila raskopuisanih listova svaki za sebe u muzeju grada u resavskoj na oktobarskom salonu
Koliko sam supeo da zakljucim to je katalog nagradjenih rijesenja na konkursu za zgradu ,na mjestu naarodne baneke trebale su biti rk beograd , neki dunav ,itd
Sto se tice polozaja sina kako bi povezao beogradsku ili bi jednostvno ukinuo sine
 
Не знам да ли је било. Јовин се и даље једнаком жестином бори за овај град и нашу ствар :vops:


Automobil na Slaviji – Njegovo Visočanstvo važnije od života





Piše: Branislav Jovin

Pismo Sekretarijatu za urbanizam i građevinske poslove povodom Javnog uvida u nacrt plana detaljne regulacije Trga Slavija, Gradske opštine Vračar i Savski venac objavljenog na sajtu Grada Beograda – www.beograd.rs


Poštovani,

Posle detaljne analize teksta i grafičkih priloga – konstatujem:

da se nacrt plana ni pod kojim uslovima ne sme usvojiti – jer ne postoji razuman razlog da se danas i jedan jedini dinar potroši u izgradnju “velelepne fontane” (bivšeg grad­skog arhitekte Dejana Vasovića), kao i u apsolutno besmislene podzemne pešačke prolaze dipl. inž. saob. stručnjaka, jer za njih još uvek – Nj.V. automobil važniji od pešaka!

A evo i obrazloženja.

Fontana

Sve je počelo pred izbore 2012. kada je gradski arhitekta Dejan Vasović, da bi opravdao zašto je četiri godine primao platu, raspisao anketni konkurs za fontanu na Slaviji. Citiram program konkursa: “Bista Dimitrija Tucovića, centralna tačka, motiv kružnog skvera nije naročito akcentovana i vizuelno dominantna“, pa se zato „neuobliče­nost prostorne celine Slavija definiše u neophodnost razmatranja budućeg centralnog vizuelnog motiva – fontane – u ambijentu trga“.

Zabrinjava činjenica da o uzaludnosti i besmislenosti ovog posla arhitekta Vasović ništa nije naučio od svog prethodnika grad­skog arhitekte Đorđa Bobića, koji je (2005) raspisao konkurs za “ulepšavanje” Slavi­je takođe planirajući fontanu koja će „zahvaljujući posebnim senzorima, muzi­kom odgovarati na emocije prolaznika“. Bobićeva “senzibilna fontana” srećom nije izgrađena, a izgradnju Vasovićeve, iz pre­dostrožnosti, dekretom treba zabraniti.

Podzemni pešački prolazi

“Saobraćajno rešenje Slavije”, kao i fontana, bili su pro­gramski uslov Vasovićevog konkursa. Projektanti – dipl. inž. saob. stručnjaci su, zbog “intenziteta života grada, jačine pešačkih tokova na Slaviji“, zbog smanjene “pro­točnosti” i svakodnevnih zagušenja, okrivili i kaznili pešake – tako što će, umesto pre­ko pešačkih prelaza, sa jedne na drugu stranu ulice prelaziti kroz četiri podzemna pro­laza! Jasno je, sve zato da da bi se prednost dala Nj.V. automobilu!

Onespokojava činjenica da naši dipl. inž. saob.stručnjaci ne znaju:

da se protočnost kružnih raskrsnica smanjuje povećanjem broja automobila (vidi fotografiju), a ne povećanjem broja pešaka…
da je “protočnost” kružne raskrsnice Slavija usporena jer se u nju uliva sedam ulica od kojih su pet gradske saobraćajnice prvog reda
da kroz raskrsnicu prolaze i okreću se tramvaji sa prikolicom, trolejbusi, zglobni autobusi i naravno, automobili
da se zbog malih poluprečnika tramvajskih koloseka (izgrađeni su pre 80 godina) tramvaji kreću – četiri kilometra na sat, a na mestima ukrštanja vazdušnih vodova, i tramva­ji i trolejbusi “brzinom” od čitava dva!
da na svih pet saobraćajnica prvog reda, na 250 metara od kružne rasksnice – semafori, svakih 45 sekundi, spečavaju pražnjenje raskrsnice
da naši dipl. inž. saob.stručnjaci još uvek ne znaju da su, pre više od sto godina, izmiš­ljeni semafori – da bi pešaci bezbedno prelazili s jedne na drugu stranu ulice
da se u 54 grada Evrope, gde su posle Drugog svetskog rata počeli da se grade metro podzemni pešački pro­lazi, oni izvode isključivo kao vestibili metro stanica, a ne zbog “povećanja protočnosti” kružnih raskrsnica!

Tako mora da bude i u Beogradu.

To znači da, osim povećanja krivina tramvajskih koloseka, sve drugo što je predloženo za izgradnju dekretom treba zabraniti, posebno “kaznene” podzemne pešačke prolaze koji čine 60 do 80 odsto investicija (moje iskustvo sa rekonstrukcijom Knez Mihailove).

Radikalna rekonstrukcija područja Trga Slavija mora da se obavi u okviru izgradnje metro stanice “Slavija” po projektu iz 1982, koji je, po nalogu gradonačelnika Zorana Đinđića ažuriran 1997-2000. (naravno – ne prema “lažnom metrou” Đilas-francuskom niskopodnom uličnom tramvaju sa pantografom.

Branislav Jovin, arhitekta-urbanista, rukovodilac projekta “Metro Beograd” (1973-1982 i 1986-2002)

http://aas.org.rs/automobil-na-slaviji- ... od-zivota/
 
Čika Jovin je super, nema šta, ali priča o tom pravom metrou kao da će Beograd ikada imati sredstva da uloži u njegovu izgradnju što nažalost nije slučaj. Dajte nam Slaviju sa automobilima ispod nivoa ulice i sa pešacima i tramvajima na trgu, a o metrou će naši unuci da raspravljaju.
 
Vrh