Šta je novo?

Tramvaji

Pošteno, ali čak i da zanemarimo Kralja Milana i kažemo da bi u njoj sve funkcionisalo besprekorno, opet u tom slučaju ostaje deonica od Kolarčeve do Dobračine, gde bi se gurali i trolejbusi, i tramvaji i 31.

Namerno kažem ''od Kolarčeve'' jer već tu na krivini oko Trga, se uvek prestrojavaju i odvajaju vozila koja idu ka Kalemegdanu, od vozila koja idu ka Francuskoj. I već sad ono zaustavno ''polje'' (da ga tako nazovem) pred Pozorište (u smeru ka Kalemegdanu) ume da bude tesno kad stanu BKM i Solaris na semaforu. A tek sa tramvajima bi nastajale još veće gužve.

Zato kažem, mora tu malo da se izvaga šta, gde i kako.
I naravno, obavezno da u Kralja Milana sva vozila JGP idu tramvajskim bašticama, a da druga traka ostane za ostali saobraćaj. I da se to poštuje. Pod time mislim i na vozače GSPa. Vozači automobila 95% poštuju žute trake i drže se svojih.
 
2379

VUcoRy0.jpg



1506

ZTEVwsI.jpg
 
Vidim odlučio si da menjaš profesiju i postaneš "tramvajspoter". :)
 
Direkcija za građevinsko zemljište i izgradnju raspisala je javnu nabavku za izradu tehničke dokumentacije za proširenje pešačke zone Knez Mihailove ulice.

Reč je o potezu Vasina - Uzun Mirkova, sa delom Ulice kralja Petra i Akademskim trgom. Poziv obuhvata i izradu idejnog rešenja tramvajske deonice duž poteza Slavija-Kalemegdan.

Kako se u pozivu navodi, predviđeno je fazno izvođenje radova kroz sedam faza i to najpre od Trga republike do Kneginje Ljubice, a potom od Kneginje Ljubice do Studentskog trga.

Treća faza obuhvataće radove na Akademskom trgu ispred Filozofskog fakulteta, a onda slede radovi na Studentskom trgu, od Studentskog trga do Ulice kralja Petra. U poslednje dve faze radiće se Ulica kralja Petra od Knez Mihailove do Uzun Mirkove ulice, kao i Uzun Mirkova od kralja Petra do Tadeuša Košćuška.

Projekat treba da obuhvati popločavanje plemenitim materijalima (kamen, drvo, metal) na svim navedenim površinama, uklapanja novog popločavanja u postojeće stanje popločavanja Knez Mihailove ulice, predlog urbane opreme i mobilijara sa opisima koji precizno definišu kako se nabavljaju, ugrađuju i održavaju, projekat iluminacije sa predlozima funkcionalnog i dekorativnog osvetljenja, sa utvrđenim tipovima svetiljki, prikazima detalja, izborom svetlosnih elemenata i predlogom njihovog izgleda, kao i projekat hortikulturnog rešenja sa izborom vegetacije, vrstom sadnica i načinom održavanja, prenosi eKapija.

Kako se navodi u dokumentaciji, rešenje treba da poštuje predloge rešenja prvonagrađenih projekata za Trg republike i komercijalnostambeno-poslovni kompleks u Rajićevoj ulici (koji izlazi na Uzun Mirkovu ulicu) i da teži uklapanju.

Pored tramvajske pruge, projektom je potrebno obuhvatiti projektovanje obostrane biciklističke staze, od početka Vasine ulice do uklapanja sa prelaskom u Kalemegdansku tvrđavu, minimalne širine dva metra po smeru.

Rok za izradu tehničke dokumentacije je 290 dana, odnosno okvirno do kraja 2020. godine.

izvor: b92.net
 
@solecar

:lol:

Steta da ne napravim koju fotku kad sam vec tu, ima ljudi koji vole tramvaje a i vreme je posluzilo. Ja ih volim samo sto nemam mnogo kontakta sa njima sto mi se i ne svidja bas, ali sta je tu je. Voleo bih da se to promeni ali to vec nije u mojim rukama.
 
Imam jedno poludebilno pitanje i "this is blashemy!" misao :o
Šta mislite koliko bi koštalo da se sve tramvajske šine u gradu zamene širim, poput onih za metro (tako da mogu i jedni i drugi preko njih ići, odnosno koristiti delove trase, npr videh da u Diseldorfu to jako fino funkcioniše) i koliko bi bilo cimanje da se remontuju dosadašnji točkovi na tramvajima?
Oprostite mi grešne misli. :/
 
Previše, sigurno. Naši ne mogu da srede da tramovi imaju zeleni talas kad se približavaju raskrsnici a ne da rade tako nešto. Iskreno bih voleo da se šine puste kroz Zemun a i to je nerealno.. Sve lepo funkcioniše u sistemu gde svako radi ono što je njegov postao, do kraja i kvalitetno.
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=710184#p710184:1drsij59 je napisao(la):
Archangel » Сре Феб 19, 2020 10:17 pm[/url]":1drsij59]Imam jedno poludebilno pitanje i "this is blashemy!" misao :o
Šta mislite koliko bi koštalo da se sve tramvajske šine u gradu zamene širim, poput onih za metro (tako da mogu i jedni i drugi preko njih ići, odnosno koristiti delove trase, npr videh da u Diseldorfu to jako fino funkcioniše) i koliko bi bilo cimanje da se remontuju dosadašnji točkovi na tramvajima?
Oprostite mi grešne misli. :/

Мислим да тако нешто нема смисла, поготово зато што је 70% пруге у граду недавно реконструисано. Узак колосек није проблем, мислим да та промена не би била оправдана финансијски
 
Ne mogu ni da naprave "nelomljene" skretnice. Uvek mi padne na pamet slika gradnje triangle kod Pedagoskog muzeja od pre rata, gde su sve krivine idealno uklopljene, a to se desavalo pre skoro 90 godina.
 
Najnoviji SM(A)RT plan razvoja saobraćaja (2)
Osim što metro uglavnom izbegava najvažnije pravce kretanja,“SM(A)RT plan“ predviđa necelovita rešenja i za ostatak saobraćajne mreže.

Predviđa se širenje tramvajske mreže bez otklanjanja slabosti postojećeg tramvajskog sistema.

Savremeni koncept tramvaja podrazumeva sistem koji je po brzini, pouzdanosti, udobnosti, kapacitetu na „pola puta“ između autobusa i metroa. To znači da tramvaj celom dužinom linije ima tramvajsku bašticu ili bar žutu traku, da na ukrštanju sa svim sporednim ulicama ima prednost, da se pri ukrštanju sa glavnim ulicama često koriste podvožnjaci i nadvožnjaci, kako bi tramvaj ta ukrštanja prošao bez zaustavljanja, ili da tramvaj prolazi kroz sredinu kružnog toka i ima apsolutno prvenstvo prolaza.

Dalje, da jednu deonicu mreže dele jedna do dve linije, ali da na tim linijama tramvaji idu jako često i da celim sistemom upravlja centralna dispečerska služba. Budu i tri linije, ali na kraćim segmetima mreže.

Osim tramvajskih linija 6 i 13 sve ostale na bar jednom delu linije imaju delove gde se kreću u istoj saobraćajnoj traci kao i automobili.

Tramvaj koji je 1980-tih bio brz na Novom Beogradu, postajao je sve sporiji i sporiji sa svakim novim semaforom. Tramvaj troši oko trećinu vremena na semaforima, što je u većini evropskih gradova nezamislivo.

Prosečna starost voznog parka je preko 30 godina, a što prati i čitav sistem improvizacija u održavanju. Održavanje je inače višedecenijski problem.

Zanimljivo pitanjeje da li će išta uložiti? Podsetimo se da je ovo prva decenija od uspostavljanja gradskog prevoza u Beogradu da nisu kupovani novi tramvaji. Čak i 90-tih u dobu ratova i sankcija kupljeno je 20 novih tramvaja.

Dok se spremaju milijarde za jedan od najskupljih metroa u Evropi, još Kraljevina Jugoslavija je bila u stanju da napravi raskrsnicu Ruzveltove i Cvijićeve u dva nivoa.

Metro gradovi Brisel, Minsk i Roterdam imaju mnogo takvih raskrsnica u dva nivoa. One su posebno važne i pogodne na pravcu tramvajskih pruga.

Navešću samo neke primere: podvožnjak Ustaničke kod ukrštanja sa Kruševačkom i Vojislava Iliča, podvožnjak Jurija Gagarina kod ukrštanja sa Gandijevom i Omladinskih brigada, podvožnjak Bulevara kralja Aleksandra kod Gospodara Vučića pri planiranom širenju Bulevara istočno od Cvetka.

Dok se najvaljuju velelepni mostovi preko Save i Dunava, u šumadijskom delu gradskog područja Beograda nedostaju petlje i nadvožnjaci preko autoputa. Nedostaje bar jedna celovita saobraćajnica koja povezuje venac velikih naselja od Novog Železnika do Višnjičke banje preko Miljakovca, Banjice, Jerkovića, Medakovića, Konjarnika i Mirijeva. Za onaj nesrećni autobus 50 nema gde da se stavi ni žuta traka!

Umesto da za kretanja ka centru glavni prevoz bude metro, planira se drumski tunel ispod Terazijskog grebena oduzimajući najpogodniji podzemni koridor za metro gradnju.

Konkretno, gradi se tunel dva puta skuplji od metro tunela, prevozne sposobnosti oko 6 puta manje od metro linije, i za prevozno sredstvo koje za razliku od metroa zahteva desetine hiljada novih parking mesta. To je i glavni razlog zašto linija Zvezdara – Zemun ide ispod Nemanjine po prvi put u istoriji obilazeći i Trg republike i Terazije i Tašmajdan.

Da ne zaboravimo Zemun, ako su ga već zaboravili „napredni“ planeri. Svako ko ima ikakvog pojma o Zemunu zna da je ceo Zemun orijentian u odnosu na Glavnu ulicu.

Odnosno svaki iole razuman metro plan bi morao imati najmanje jednu metro stanicu vezanu za Glavnu. Umesto toga, najbližu metro stanicu centru Zemuna planiraju između Zemunske bolnice i Sinagoge, na uglu Ugrinovačke i Bežanijske. Uz relativno veliko planirano širenje tramvajske mreže, Zemun ostaje jedini deo grada bez tramvaja. A imao je tramvaj još 1935.

Za „saobraćajnu zakržljalost“ Beograda su potrebni sistemi rešenja, a SM(A)RT plan je loš pokušaj.

Link:https://www.danas.rs/kolumna/karlo-polak/najnoviji-smart-plan-razvoja-saobracaja-2/
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=710252#p710252:2smkx0e1 je napisao(la):
Siniša » Чет Феб 20, 2020 1:11 am[/url]"]
Najnoviji SM(A)RT plan razvoja saobraćaja (2)

Tramvaj koji je 1980-tih bio brz na Novom Beogradu, postajao je sve sporiji i sporiji sa svakim novim semaforom. Tramvaj troši oko trećinu vremena na semaforima, što je u većini evropskih gradova nezamislivo.


И не само то. Траса иде цик цак у делу града са планираним и изведеним широким и правим булеварима ! Тако да било каква прича о убрзавању трамваја мора да подразумева исправљање траса тако да иду најкраћим путем ка градском језгру или другим деловима града, поред денивелисаних делова траса и могућег затварања попречних улица.

Али занимљиво је да колико код порука се пише на ову тему, не помиње се суштина успоравања и отежавања јавног превоза на сваки начин...
 
Ја мислим да петље не решавају проблем гужви. Погледајте пример Москве или неког града геј је уместо много стандардних раскрсница направљена петља. Тиме се ништа није постигло, само се премешта застој на следећи семафор, смањује мобилност људи (пешака) и троши огромна количина пара.
 
Ima i toga. Sve ima svoje, kod saobraćajnih tokova mora prvo da se uradi simulacija i proračun, ne može tek tako da se nasadi kružni tok bilo gde.

Npr Bliski istok je poznat po tome što svuda stavljaju kružne tokove. I neki ljudi misle da je to zato što je tako najbolje. A ne shvataju da zapravo te zemlje često nemaju dovoljno stručnjaka da naprave ozbiljne studije za prometne raskrsnice, kao i to da tamošnje stanovništvo često ima vrlo nizak nivo obuke u vožnji. Te znaju da ignorišu semafore, voze u pogrešnom pravcu, zbune se i slično. Zato je vlastima najlakše da stavljaju KT gde god mogu i time štede sebi vreme i rad a usput eliminišu potrebu za održavanjem i programiranjem semafora.
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=710061#p710061:pu7bg3s4 je napisao(la):
Bender Rodriguez » 19 Feb 2020 05:14 pm[/url]":pu7bg3s4]Pošteno, ali čak i da zanemarimo Kralja Milana i kažemo da bi u njoj sve funkcionisalo besprekorno, opet u tom slučaju ostaje deonica od Kolarčeve do Dobračine, gde bi se gurali i trolejbusi, i tramvaji i 31.

Namerno kažem ''od Kolarčeve'' jer već tu na krivini oko Trga, se uvek prestrojavaju i odvajaju vozila koja idu ka Kalemegdanu, od vozila koja idu ka Francuskoj. I već sad ono zaustavno ''polje'' (da ga tako nazovem) pred Pozorište (u smeru ka Kalemegdanu) ume da bude tesno kad stanu BKM i Solaris na semaforu. A tek sa tramvajima bi nastajale još veće gužve.

Zato kažem, mora tu malo da se izvaga šta, gde i kako.
I naravno, obavezno da u Kralja Milana sva vozila JGP idu tramvajskim bašticama, a da druga traka ostane za ostali saobraćaj. I da se to poštuje. Pod time mislim i na vozače GSPa. Vozači automobila 95% poštuju žute trake i drže se svojih.
Моја сугестија би била да трамвај скреће из Краља Милана на Трг Николе Пашића у оба смера, а да се тролејбуси врате у Узун Миркову и две линије спусте скроз до Дунавске.

Само две линије, 12 и 14.

Линија 12: Баново брдо - Сајам - Железничка станица Београд - Славија - Теразије - Ташмајдан - Вуков споменик - Омладински стадион - Роспи Ћуприја.

Линија 14: Бањица - Вождовац - Славија -Теразије - Ташмајдан - Вуков споменик - Звездара - Смедеревски пут.

За 12 направити "пречицу" кроз Краља Милутина.
Fića":pu7bg3s4 je napisao(la):
Ја мислим да петље не решавају проблем гужви. Погледајте пример Москве или неког града геј је уместо много стандардних раскрсница направљена петља. Тиме се ништа није постигло, само се премешта застој на следећи семафор, смањује мобилност људи (пешака) и троши огромна количина пара.
Проблем је у томе што Москва малтене нема жуте траке и трамвајске баштице у централном делу града. Најважнији добитак таквих решења је убрзање и повећање поузданости јавног саобраћаја кроз дограђену или унапређену жуту траку или трамвајску баштицу у подвожњаку или на надвожњаку. Нешто би се добило и за аутомобилски превоз ван шпица, али недовољно да правда инвестицију.

Пешачки и бициклистички саобраћај може и не мора да уназади, у зависности од тога колико пројектант води рачуна о истом.
Врло важна је и политичка димензија пројекта. Односно што пружа могућност "кеч ол", да би тај пројекат подржали и они који користе кола, и они који користе јавни превоз.

Пример 1 Јурија Гагарина, раскрснице са Омладинских бригада и Гандијевом: То су раскрснице са најинтензивнијим саобраћајем у скретање. Сугеришем Јурија Гагарина у подвожњак, а Омладинских бригада и Гандијеву са свим скретањима на кружни ток у нивоу, на којем пешаци и бициклисти имају првенство прелаза и додатно су заштићени дугим успоривачима по стандардима за 30км/с.

Пример 2 Устаничка: 31 и 17 јако губе због возила која чекају на укључење на петље и надвожњаке преко аутопута. Код Крушевачке је проблем направити подвожњак више од 1+1, што је без семафора довољно, јер је без семафора капацитет два пута већи. Оно што је важно је да жута трака постоји на средини Устаничке од Аутокоманде до Ибарске. Код Ибарске мора бити почетак подвожњака, и тако возила ка петљи никада не загушују аутобусе на правцу Устаничке. Из супротног смера подземни део подвожњака би требао бити већ од Видске, уз раздвајања баријерама трака за подвожњак и за раскршће са Крушевачком већ од Грчића Миленка. Наравно, исто средишња жута трака на прилазу подвожњаку из смера Коњарника.

Код Војислава Илића имамо већ много ширу регулацију улице, тако да подвожњак може имати две жуте и две аутомобилске траке. Са овим унпређењима би било могуће увести чак и трамвај, коме не би значајно сметало мешање са аутомобилима код Крушевачке. Крушевачка је главна улица без перспективе ширења, и са решењем Устаничке може добити дужи интервал семафора.

Пример 3 Укрштање Краља Милана и Кнеза Милоша: Ту нема скретања, а жута трака тролејбуса има брзину свега 15км/с. Са укидањем најкритичније раксрснице могуће је направити сигнални план који штеди 2-3 минута и отклони загушење жуте траке пред ту раскрсницу. То је и предуслов ефикасности неког будућег трамваја. У Кнеза Милоша је ситуација још гора, и ту се и јавни превоз заједно са аутомобилима креће 5-10км/с. Пар трака (1+1) у непрекидном току за аутомобиле може да прими све са 2+2 аутомобилске траке Кнеза Милоша. Онда можемо имати пар жутих трака дуж целе Кнеза Милоша решивши подвожњаком не-смањење капацитета за аутомобиле у најужем делу.

Пример 4 Аутокоманда: Кружни токови су добри тамо где постоји балансирани саобраћај на свим прилазима, или тамо где никада не долази до загушења (раскрсница Милутина Миланковића са Милентија Поповића). Овде је доминантан правац Булевар ослобођења. У дугорочним плановима Аутокоманда је предвиђена као петокрака, са петим краком усмереним ка Душановцу и Кумодражу (никад изграђен и преко 50 година планиран булеварски правац). Тај правац би било итекако смислено формирати као правац брзог трамваја, као бар неку алтернативу свим оним несрећама званим 18, 25, 39, па длимично чак и 26. Живим на Вождовцу и Знам да се чак и најздравији људи из Кумодрашке нерадо пењу на брдо за трамвај, и обрнуто Горњевождовчани, радије преседају него да користе 25 и 18 до самог Вождовца.

Пример 5 Трошарина: Они неуки планери желе да Саве Машковића прошире на обичне 2+2 булеварске траке. Саве Машковића је са разлогом доминатан правац у односу на који се формира сигнални план неповољан за трамваје. Апсолутни минимум је постојање жутих трака на правцу Саве Машковића и подвожњак за кретање у правац истом. Тада је могуће чак и дати приоритет трамвају. Иначе за Саве Машковића би требало 1+1 трака за јавни превоз са стране ближе Степи и Трошарини, 2+2 за општи саобраћај, и читав систем подвожњака или надвожњака у правац СМТ.
 
Таквим раскрсницама би се изгубила нормална преседања, трошило брдо пара зарад неколико минута, док постоје много друге ствари у које треба уложити паре.
Заправо, у свим градовима где ја знам за такве случајеве, јавни превоз не прелази раскрсницу надвожњаком, него баш директно са семафором или кружним током да би људи могли да преседају.

https://www.google.com/maps/@52.3088921 ... 312!8i6656

https://www.google.com/maps/@52.2632504 ... 384!8i8192

https://www.google.com/maps/@55.5954974 ... 312!8i6656

Притом, мислим да ти огромни надвожњаци превише кваре слику града и смањују мобилност свих људи
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=710822#p710822:3l4ai5f1 je napisao(la):
Fića » Суб Феб 22, 2020 10:52 am[/url]":3l4ai5f1]Таквим раскрсницама би се изгубила нормална преседања, трошило брдо пара зарад неколико минута, док постоје много друге ствари у које треба уложити паре.
Заправо, у свим градовима где ја знам за такве случајеве, јавни превоз не прелази раскрсницу надвожњаком, него баш директно са семафором или кружним током да би људи могли да преседају.

https://www.google.com/maps/@52.3088921 ... 312!8i6656

https://www.google.com/maps/@52.2632504 ... 384!8i8192

https://www.google.com/maps/@55.5954974 ... 312!8i6656

Притом, мислим да ти огромни надвожњаци превише кваре слику града и смањују мобилност свих људи
file.php

Не бих се у потпуности сложио са тобом.
У граду Руан, на северозападу Француске, познатом по томе што је у њему својевремено спаљена на ломачи Јованка Орлеанка, постоји нека врста трамваја (у том месту га неки зову метро, неки трамвај) који највише подсећа на лаки метро који постоји нпр. у Валенсији. Наиме, у централном делу тог града траса тог трамваја је подземна, док у јужном делу, боље речено јужно од реке Сене, траса је надземна. Оно што је мени запало за око је то што је у неких 85% случајева избегнута колизија једног типа саобраћаја са другим, те је денивелацијом постигнуто да трамвај иде својим током, а друмски саобраћај својим. У том делу града се може видети како трамвај иде испод кружних токова и великих раскрсница, и практично остварује сврху метроа, а то је да има засебну трасу. Шта више, у улицама које подсећају на Пожешку или Војводе Степе, две коловозне траке су одвојене само и искључиво за трамвај, а две за друмски саобраћај, уместо наших 2+2 где је једна од две по правцу жута трака.

Код нас је велики проблем што је људима блиско оно "што лако када може компликовано", те се лако одбацују неке ствари које би унапредиле саобраћај. Видим да није омиљена тема денивелације, или још горе, да "метро иде само под земљом", а нису свесни да рецимо цео потез њујоршког метроа од аеродрома ЈФК до уласка на Mенхетн (30ак километара), боље речено делови Квинса и Бруклина, је заправо надземна железница, која без проблема служи сврси и обавља посао. Нешто слично чак постоји и у Вашингтону.
Не верујем да ће битно комбинација вожње трамваја и аутобуса жутом траком допринети неком бољитку, јер само ако узмемо за пример Баново брдо, где поред две линије трамваја саобраћа и безмало десет аутобуских линија, где је коловозна жута трака руинирана, која са собом повлачи и изазивање штете на трамвајским шинама. Више сам присталица тога да се трамвајски саобраћај што више претвори у вид саобраћајног транспорта који ће много мање имати колизије са друмским саобраћајем.

П.С. На гугл мапама можеш видети како изгледа траса тог трамваја, ја ћу ти оставити и један од линкова где се може видети како је то изведено.

https://www.youtube.com/watch?v=7ANRy928kX0
 
Карло, са твојим предлозима, дајеш предност трамвајима, али на углу две јако битне раскрснице дуж Новог Београда би само направио још гори белај, направио би то да би у Гандијевој пешака брже стигао од аутобуса, у Омладинских Бригада огроман зелени појас је давно требало да буде искоришћен за трамвај, па није, овако је добијено то, да тебе трамваји не иду куда људи се највише крећу!
 
Ја не разумем како ти не разумеш да ако се направи подвожњак на те две раскрснице нема више правац Јурија Гагарина у сигналном плану. Енде. То је ослобађање око 40% капацитета за све остале правце (скретања између О.Б. и Гандијеве и Јурија Гагарина и правци тих улица). На површими могу бити кружни ток, ротари или обична раскрсница, што би требало детаљно анализирати. Али најскупље исуштински, а то је подвожњак, индиректним финансијским ефектима себе отплаћује за једну до две године.
 
Ipak, ostaje najveći problem za tramvaj na NB: raskrsnica AFB-Milanković. Sad kad 7 i 9 idu ko Šarganska osmica, preko Mosta na Adi, utisak je da ne idu mnogo sporije, što je apsurd.

Je bih tu najradije napravio najkvalitetnije moguće rešenje: podzemnu rasputnicu i trasu sve do JG, uz stanicu u otvorenom iskopu ispod stanice NB, ali, cena bi mogla da bude upitna.

Inače, u planove je već ušla podzemna tramvajska stanica kod Cvetkove pijace.
 
Трамвај од Савског Трга док окружи око Сајма и моста на Ади, 601 који је алтернатива, или уз пешака 5 минута до Зеленог Венца, 71 је у најмању руку у Блоковима за 20, толико треба и 601 до Лидла од Савског Трга, док трамвај окружи, ови су буквално стигли... Опет понављам, трамваји су само нужно зло постали, ни туражу им нису повећали, тако да су трамваји тек у вечерњим сатима уклопљени за ред вожње...
 
Meни је искрено 601 нужно зло са оноликим гужвама.
 
CAF na liniji 13 sinoć prešao 5,05km (Ž.St NBG-Pijaca B.Brdo) za 15 minuta (20,2km/h). Čekao ga 10min što je ok za nedelju uveče. Interesantno da je vozio relativno brzo uz jače ubrzanje/kočenje bez cimanja, baš onako kako i treba. Nisam video garažni broj. Jedino ga guši kruženje na NBG, odnosno rampa sa skretnicama kod Hipodroma. Čak je vozio brzo i na vijaduktu iznad Paštrovićeve.

Interesantno da je u KT4 na liniji 9 bilo 2 putnika, u CAF-u na 13 20 ljudi - 10x više.

Dakle ako je 1km je prešao za 5min (12km/h) 4,05km bi prešao za 10min uz dobru srednju brzinu od 24,3km/h. 85 pređe 4,1km (Dom Zdravlja B.Brdo-Blok 42) za 8min uz odličnu srednju brzinu 30,75km/h. Ekspres autobus postiže brzinu kao metro s tim da ni običan tramvaj ne zaostaje mnogo (koče ga skretnice i loše izgrađena nova pruga). 38A/38L/70 pređu 3,7km za 6min (Deligradska-Toplice Milana) uz srednju brzinu od neverovatnih 37km/h po prohodnom putu.

Mnogo toga može da se unapredi, kako železnica, tako i tramvaj i autobus/trolejbus. Skrštenih ruku se ništa neće unaprediti.
 
Mozda je glupo pitanje ali, da li neko moze da objasni ukratko koji su to benefiti tramvaja (i trolejbusa) u odnosu na npr, elektricni autobus, pogotovo kada imamo u vidu funkcionisanje tramvaja kod nas gde se ukrsta sa drugim saobracajem, neretko deli i istu trasu i nema regulisano prvenstvno prolaza na raskrsnicama.

Ovako laicki deluje mi da je tramvaj dosta skuplji od elektricnog autobusa, a zahteva i dodatnu infrastrukturu i manje je manevarbilan (jedan tramvaj stane svi iza njega moraju da stanu).
 
U najkraćem, benefiti su pre svega ekonomske prirode, i u osnovi proističu iz činjenice da je za vuču iste mase po šinama potrebno osam puta manje snage nego po drumu. Osam puta manje snage znači i znatno manje struje, dakle, i ekonomija i ekologija. Tramvaji su, takođe, mnogo skuplji, ali i mnogo dugovečniji od drumskih prevoznih sredstava.

Da je osnovno sredstvo javnog prevoza u Beogradu ostao tramvaj, grad bi danas štedeo desetine miliona evra godišnje.

Takođe, kretanje po šinama mnogo je udobnije za putnike (lomljenje krivine kao u Beogradu nisu standard u svetu).

Ovo su, u najkraćem, osnovni razlozi zbog kojih je u poslednjih 35 godina tramvaj u svetu doživeo renesansu, i zašto ga ponovo uvode i gradovi koji su ga prethodno ukinuli.
 
Vrh