Šta je novo?

Tramvaji

KimIlSin":17dzhozc je napisao(la):
Ovo su tramvaji za Oradeu, siemens ULF, ukupno je nabavljeno 10 komada. Pošto je Oradea na zapadu Rumunije idu preko Mađarske, tako da treba da napravimo "sačekušu" blizu Budimpešte. Prle će da onesvesti mašinovođu, Tihi da rokne skretničara, a major Gašpar treba da falsifikuje dokumentaciju, dok će Misirac da sredi carinu. :vops::p
(Ma sta mi pricas...vozim se njime svaki dan, samo sam jos u soku da ih ima u Rumuniji ... :|)

e dobro, kad je sve to vec organizovano gore, ja cu organizovati sve oko doceka dole :lool: :vops: :kk:
 
P.a.u.L.i.":ppnksh07 je napisao(la):
(Ma sta mi pricas...vozim se njime svaki dan, samo sam jos u soku da ih ima u Rumuniji ... :|)
Da, ima i dalje ljudi koji ne mogu da shvate da je Rumunija članica EU i da se na tu državu više ne može gledati potcenjivački. :rolleyes:
 
Vračar":2zifo9yk je napisao(la):
P.a.u.L.i.":2zifo9yk je napisao(la):
(Ma sta mi pricas...vozim se njime svaki dan, samo sam jos u soku da ih ima u Rumuniji ... :|)
Da, ima i dalje ljudi koji ne mogu da shvate da je Rumunija članica EU i da se na tu državu više ne može gledati potcenjivački. :rolleyes:
Srbija odavno nije u poziciji da ikoga gleda potcenjivacki vec cak obratno...
Rumunija je u mom konktekstu samo sused koji moze biti dobra paralela...da ne budu sve price o siemensima po Nemackoj, Austriji itd. vec eto i u rumunskoj provinciji.
 
E ovaj crveni mi se još najviše od svih sviđa. Naspram onog srebrnog, izgleda izdržljivije, neplastično, malo je skromnijeg, mirnijeg dizajna, što bi se uklopilo u stare Čehe na našim šinama, a i ne izgleda mi skupo.
 
Pa koliko su platili tih 10 komada zna li ko ne otvarami se stranica grada Orada
 
P.a.u.L.i.":347gnh45 je napisao(la):
direktor":347gnh45 je napisao(la):
Pa koliko su platili tih 10 komada zna li ko ne otvarami se stranica grada Orada
i ja se to pitam...i ne samo Oradea, vec i Bec koji je vec kupio 150 komada i sad imaju novu narudzbinu...al nekako kriju te cene kao zmija noge....evo i sajta ULF-a ali nikako ne vidim cene... http://www.mp-video.at/ULF/index.asp
Siemens ULF trams for Oradea : In one of the most surprising developments amongst recent tramway news, comes an order with Siemens from the Romanian city of Oradea for 10 Ultra Low Floor trams of the Wien (Vienna) class A type. This design of tram was developed for Wien and in 10 years has not achieved a sale elsewhere.

The order is worth EUR 27.5 M (including four years of maintenance), and with delivery due to start in May 2008, suggests that the first cars at least will be taken off the current Wien production line. Oradea has a three-route 44-km tramway system.


24 January 2008
http://www.lrta.info/news/news0802.html
:)
 
Siniša":2v6b9hqz je napisao(la):
Siemens ULF trams for Oradea : In one of the most surprising developments amongst recent tramway news, comes an order with Siemens from the Romanian city of Oradea for 10 Ultra Low Floor trams of the Wien (Vienna) class A type. This design of tram was developed for Wien and in 10 years has not achieved a sale elsewhere.

The order is worth EUR 27.5 M (including four years of maintenance), and with delivery due to start in May 2008, suggests that the first cars at least will be taken off the current Wien production line. Oradea has a three-route 44-km tramway system.


24 January 2008
http://www.lrta.info/news/news0802.html
:)
da, hvala na informaciji...tako nesto sam i ocekivao i ti me bas obradova :rolleyes:

ono mislim, imaju pare za 15 takvih :kafa: :bash:
 
Da li se to meni cini ili na trecoj slici pise da su kuce dozvoljene u tramvaj ako imaju brnjicu?
 
Ambassador":2ty7ig4s je napisao(la):
Da li se to meni cini ili na trecoj slici pise da su kuce dozvoljene u tramvaj ako imaju brnjicu?
Naravno da su dozvoljeni i to u svim sredstvima javnog prevoza...manji koji se nose u rukama bez icega, dok veci koji su na lancu sa korpom. Za psa se takodje placa i karta, polovina cene od one za nas.
 
bigvlada":2sqm6fui je napisao(la):
Koliko košta komad? :)

Kim Il Sine, rusi nisu sposobni da naprave kvalitetan tramvaj po zapadnim standardima. Sojuz, Proton i ostale rakete su proizvod teške industrije i postale su pouzdane tek posle više desetina neuspešnih lansiranja.

Sovjetski model gradnje, koji je tako lepo sažeo Mihail Mil je: gradite stvari tako da budu jednostavne, jake i da dobro rade. Sam proces proizvodnje bilo čega, od kosmičkih raketa do lovačkih aviona se drastično razlikuje. U Rusiji mašinski inženjer osmisli projekat i pošalje ga u proizvodnju. Inženjer u proizvodnji preuzima projekat i gleda kako da ga najbolje izvede sa onim što ima, tj. ima punu kontrolu nad projektom. Na zapadu, u proizvodnji moraju da se drže originalnog plana kao da je biblija. Taj ruski princip jednostavnosti i zapadni sofisticiranosti je doveo do toga da mig 29 možeš da opravljaš čekićem i šrafcigerom na nekom aerodromu u centralnom Sibiru dok ti za F-15 treba divizija mehaničara. Što je super za vojne potrebe ali što se tiče civilnog sektora, gotovo neupotrebljivo u međunarodnoj utakmici.

Hajde opet, GSP trenutno nije u stanju da održava bilo šta sem katica, jer ne umeju, tj. nisu se sreli sa nečim drugim. Kupiš nov tramvaj i dobiješ i opremu za servisiranje, održavanje itd... (bar kod Alstoma i Bombardiera). Ni ovi u Zastavi nisu znali kako se sklapa punto ali su dobili novu opremu i obuku (kako u Italiji tako i ovde) pa su naučili.

Heh, hajde da kupimo tramvaj koji je dovoljno tehnički zaostao da bi postojeći GSP majstori mogli da ih održavaju. Pajserom i macolom.

Domaća industrija može da učestvuje samo ako traži i dobije licencu za proizvodnju nekih rezervnih delova. Ovo može biti jedan od uslova prilikom nabavke tramvaja.

Končar. :lol:

Crotram: napravljeno 70 komada, isporučeni Zagrebu.
Citadis: napravljeno 1140 komada, rade u 28 gradova, na tri kontinenta (Buenos Aires, Melburn, Bordo, Grenobl, Le man, Lion, Monpelje, Miluz, Nica, Orlean, Pariz, Strazbur, Valensijen, Rems, Dablin, Jerusalim (gradi se linija), Roterdam, Gdanjsk, Katovice, Barselona, Madrid, Tenerife, Mursija, Tunis, Dubai (gradi se linija)Kassel, Ridderkerk, Salzgitter).

Alstom:
46 engineering and research centres across the world
100 partnerships with universities/research centres in R&D

Šta misliš, ko ima više iskustva u gradnji i održavanju tramvaja? :)
Žao mi je što sam partibrejker, još jednom, ali pouzdano ti mogu reći da su šanse da u skorije vreme vidiš Citadis u Beogradu u nekoj smislenoj količini, jednake onoj da spavaš sa vanzemaljkom. Prestanite više da lepite slike konceptualnih tramvaja, letećih tanjira, teleportova na ovoj temi, jer sve već poprima osobine nadrealnog.
Končar smešan, je li? Ne bih rekao, što se te firme tiče, ne brinem se uopšte za njihovu budućnost, znam nekoliko ljudi koji tamo rade, i šta se tamo radi, kako se radi, i šta se tek sprema, to znam. Mnogo toga. Što se Rusa i Ruske tehnologije tiče, ako su bili u stanju da naprave robota koji se kretao po Mesecu, ako prave dobre satelite, nuklearne podmornice, lovačke avione, ukratko najkompleksnije stvari napravljene ljudskom rukom, veruj mi, u stanju su da naprave i dobar tramvaj. Trolejbusi koji se još uvek kreću, koji su preživeli sankcije, bombardovanje, i iznad svega "održavanje" u GSP-u, su najbolje svedočanstvo o njihovom kvalitetu. Tako da ne sumnjam ni da je Belkommunmash u stanju da napravi dobar tramvaj. Imam i jednu lepu vest za sve one koji su opsednuti formom, a ne suštinom: dizajn i ukupni izgled tramvaja su stvar izbora kupca, i može se izmeniti po želji naručioca, i to je najmanja stavka.
 
I evo i zvanicno, dok mi diskutujemo, raspisan je konkurs za kupovinu tramvaja.

Agencija za investicije grada Beograda raspisala je javni poziv za nabavku 30 tramvaja za potrebe Gradskog saobraćajnog preduzeća „Beograd”.

Nabavka 30 tramvaja deo je projekta „Obnova grada Beograda”. Taj projekat zajednički finansiraju Evropska investiciona banka i Grad Beograd. Tender ima međunarodni karakter i očekujemo da se jave najrenomiranije kompanije koje se bave proizvodnjom tramvaja – rekao je Radovan Drča, direktor Jedinice za implementaciju projekata saobraćaja Uprave za investicije.

U okviru Projekta „Obnova grada Beograda” do sada je završena rekonstrukcija Nemanjine ulice, dvanaest mostovskih konstrukcija na Autokomandi i tramvajska pruga od Veterinarskog fakulteta do kružnog toka, potpuna rekonstrukcija Južnog bulevara od Maksima Gorkog do Ustaničke. Završena je obnova tri kilometra tramvajske mreže u ulicama Proleterske solidarnosti, Milutina Milankovića i Milentija Popovića u Novom Beogradu. Sredstvima iz ovog programa obnovljen je i Stari železnički most sa tramvajskom prugom i prilaznim saobraćajnicama, tramvajska pruga u Savskoj ulici, kao i Bulevar vojvode Mišića od „Gospodarske mehane” do Savske.

Trenutno se radi na obnovi tramvajske infrastrukture i kolovoza u Resavskoj ulici.

Konkurs za nabavku 30 tramvaja otvoren je do 22. juna 2009. godine
Izvor: Sajt grada Beograda
Link: www.beograd.rs
 
Ove fotke, čini mi se, dobro ilustruju kako će neobično izgledati ti novi tramvaji, čiji god da budu, među ovim našim CKD-ovima:
Berlin_T077.JPG
Berlin_T064.JPG

Snimljeno u Berlinu...
 
Žao mi je što sam partibrejker, još jednom, ali pouzdano ti mogu reći da su šanse da u skorije vreme vidiš Citadis u Beogradu u nekoj smislenoj količini, jednake onoj da spavaš sa vanzemaljkom.
U potpunosti se slažem sa tobom, što ne znači da treba da padam u nesvest prilikom pogleda na nečiji diplomski rad preimenovan u izvozni proizvod.

Končar smešan, je li? Ne bih rekao, što se te firme tiče, ne brinem se uopšte za njihovu budućnost, znam nekoliko ljudi koji tamo rade, i šta se tamo radi, kako se radi, i šta se tek sprema, to znam. Mnogo toga.
Čoveče, ti porediš Juga i Aston Martin. Neće Končar propasti, ali oni su tramvaj :))) liga u odnosu na Alstom što se tiče gradnje šinskih vozila.

Što se Rusa i Ruske tehnologije tiče, ako su bili u stanju da naprave robota koji se kretao po Mesecu, ako prave dobre satelite, nuklearne podmornice, lovačke avione, ukratko najkompleksnije stvari napravljene ljudskom rukom, veruj mi, u stanju su da naprave i dobar tramvaj.
Lunohod 1 i 2. Sjajne mašine. Kao i Buran koji je imao niz prednosti u odnosu na šatl. I koji je jedan od razloga propasti sovjetske države, tj. potrošili su pare koje nisu imali na njega.

Dovoljno je samo obratiti pažnju na količinu ruskog izvoza, mislim na transportna sredstva koja u sebi nemaju municiju ili rakete. Meni pada na pamet samo jedan uspešan proizvod (pored sojuza), ali i to se pravi na komad, RD -180 closed cycle raketni motor, naslednik NK-33 koji je razvijan za sovjetsku mesečevu raketu N1 i koji se sada ugrađuje u američki Atlas 5. Mada, svemirska istraživanja nisu baš oblast gde se previše pažnje obraća na cenu.

Počev od Tupoljeva 144 (ruski Konkord), preko game civilnih Iljušina do najnovijih pokušaja Suhoja, rusi nisu uspeli da dostignuća svojih vojnih ili naučnoistraživačkih programa modeluju u civilni komercijalni proizvod koji bi bio konkurentan na svetskom tržištu. Pa kanadska i brazilska avioindustrija ih sahranjuju na tržištu iako imaju manje iskustva od njih. Ali znaju šta tržište traži i to i nude.

Ovaj, gde su ti ruski uspešni tramvaji? Da li su izvezeni u neku zemlju gde prethodno nije boravila crvena armija? :)
 
A kako bi ti Siemens-ovi tramvaji saobracali u Beogradu ako su pravljeni za veci razmak sina? Ne razumem se najbolje, ali sam siguran da to ne moze tek tako da se promeni i prilagodi na Beogradske sine koje su mnogo uze nego recimo ove u Becu koje su dosta sire...
 
па сигурно да Сименс производи и за стандардни и за уски колосек, па ми изаберемо за уски:)
 
Siemens proizvodi model Combino i za metarski kolosek, ali do sada nisu proizvodili za ULF. Sigurno bi doslo do prepravki za metarski kolosek, tu bi prolaz izmedju modula bio sigurno uzi, najvise 800 mm. U pricipu, sto je kolosek uzi, to je manje pogodan za niskopodnost.
 
evo sta sam iskopao...mi o siemesu, belorusima, a zapravo nam stizu mozda iz komsiluka :cool:

Beograd još uvijek želi Crotram

Trgovina, turizam, promet, zaštita okoliša, zajednički nastupi na trećim tržištima, samo su neka od područja moguće suradnje hrvatskih i srpskih tvrtki, istaknuo je predsjednik HGK Komore Zagreb Zlatan Fröhlich na susretu gospodarstvenika Zagreba i Beograda.

Posjet predstavnika dvadesetak beogradskih tvrtki organizirale su dviju komora - HGK Komore Zagreb i Privredne komore Beograda, a s ciljem jačanja gospodarskih odnosa s hrvatskim tvrtkama, uspostave suradnje, razmjene iskustava u području pristupanja Europskoj uniji.

Fröhlich je istaknuo i mogućnosti zajedničkog korištenja predpristupnih fondova EU te podsjetio i na udruženje komora u slivu rijeke Save pa će se i u tom segmentu jačati suradnja, posebice projekata vezanih uz zaštitu okoliša, promet i graditeljstvo.

Istaknuo je kako je Beograd još uvijek zainteresiran za zagrebački tramvaj, razgovori su u tijeku i to je još jedna mogućnosti za jačanje suradnje između dva grada.

Robna razmjena Hrvatske i Srbije, kazao je Fröhlich, lani je iznosila 1,2 milijarde američkih dolara, što je najveći obujam trgovine između dvije zemlje i gotovo deset puta veći iznos nego u 2000. godini.

Hrvatski poduzetnici su u razdoblju od 2000. do 2008. investirali u Srbiju oko 486 milijuna eura.

Postoje dobre šanse da se obostrano takve investicije povećaju, a najave koje dobivamo u zadnje vrijeme daju nadu u širenje investicija s obje strane, kazao je Fröhlich.

Tajnik Udruženja ugostitelja i turizma Privredne komore Beograd Svetozar Krstić kazao je kako je cilj današnjeg skupa nastavak uspješne suradnje te jačanje robne razmjene dvije zemlje.

Istaknuo je nužnost regionalne suradnje. Hrvatska je značajno odmakla u procesima približavanja europskim integracijama. Stoga Srbija očekuje da će im Hrvatska pomoći svojim iskustvima u tom području, kazao je.

Krstić se nada da će današnji susret i razgovori završiti potpisivanjem konkretnih ugovora, a očekuje da i u turizmu ove godine dođe do ozbiljne suradnje, posebice na nekim regionalnim projektima u kontinentalnom području.

U beogradskom izaslanstvu su predstavnici tvrtki iz drvne i prehrambene industrije, građevinarstva, transporta, trgovine, a među predstavnicima hrvatskih tvrtki su primjerice predstavnici Ingre, Ventilatora, Končar-Inema, TŽV Gredelja, itd.
Hina|Net.hr
07.05.2009.
izvor: www.net.hr
 
hehe ja bih iskreno najviše voleo ČKD T6A5 da nam uvedu, taj tramvaj mi nekako izgleda kao nastavak istorije katica u beogradu, ovi tramvaji sa ultra modernim dizajnom mi se nešto i ne sviđaju, uostalom u Pragu sam baš retko ih viđao, uglavnom su bile sve KT i T od ČKD.

ovaj link je ka slici tog tramvaja (u Bratislavi) e sad nek mi neko malo razjasni jer ovo isti raspon šina kao i u BG?

http://en.wikipedia.org/wiki/File:T6A5_MildaStreet_BA.jpg

tj evo sad vidim piše u specifikacijama da ima i za 1 m gauge;)
 
Vrh