Šta je novo?

Stari savski most - Most Miladina Zarica

Gde sa Starim savskim mostom?

  • Povezati Blok 70 sa Adom Ciganlijom

    Glasovi: 184 36,8%
  • Povezati Veliko ratno ostrvo sa Zemunom

    Glasovi: 64 12,8%
  • Neka druga gradska lokacija

    Glasovi: 30 6,0%
  • Pokloniti most drugoj opštini u Srbiji u skladu sa potrebama

    Glasovi: 166 33,2%
  • Most treba da ide u staro gvožđe

    Glasovi: 35 7,0%
  • Ne znam

    Glasovi: 21 4,2%

  • Ukupno glasača
    500
Zar transport uglja ne može da ide do Pančeva Smedereva brodom pa do Obrenovca vozom? Uostalom, pontonski mostovi se prave da se po potrebi omogući rečni saobraćaj. Ako bi implementirali ovo rešenje iz Novog Sada, bilo bi potrebno naći bar dva potiskivača.

Da li zna neko šta je bilo sa ovom plutajući dizalicom sa snimka iz Novog Sada? Da li je još uvek aktivna?
 
Ovo rešenje sa baržama (najstabilnije za nošenje kolovozne konstrukcije) zatvara rečni saobraćaj.
Treba imati u vidu i da se radi o mestu na kojem je Sava praktično najuža i na kojem je ograničen prostor na kojem bi manevrisali i pontoni (ovi "vojni") i rečni brodovi.

Ne, jer se i taj Novosadski most na baržama se otvarao za rečni saobraćaj. Dunav je plovni put, nisu mogli potpuno da ga zatvore i zbog našeg sopstvenog rečnog saobraćaja. I još ima brži tok od Save, pa je na njemu teže napraviti pokretni pontonski most. Ako su mogli na Dunavu, sigurno mogu i na Savi. Evo šta se kaže o tom mostu

Drumsko-pešački most na baržama podignut je 15. septembra 1999. Most je projektovao inženjer Dragomir Lukić sa saradnicima. Ovaj pontonski most bio je dugačak oko 400 metara. Zbog nedostatka pravih pontona, napravljen je na šest barži. Sve barže su bile usidrene, tj. pričvršćene za stubove starog Železničkog mosta Franca Jozefa – kraljevića Andreja, koji su posle 58 godina ponovo bili od koristi. Kada je trebalo propustiti brodove i led, otvarala bi se druga i treća barža, doduše vrlo sporo, do širine od 140 metara. Ovaj most je zatvoren i sklonjen posle puštanja u promet Mosta slobode 2005. godine.

Svakako posle 25 godina i bez sankcija možemo napraviti nešto još bolje na manje zahtevnoj reci.

Takođe, manevarskog prostora ima dovoljno. Ovo je pogled odozgo sa označenim stubovima i plovnim putem. Plovni put ide samo između dva srednja stuba, pa sa strana ima dovoljno mesta da se srednji, pokretni deo pontona, privremeno odvuče na stranu i propusti brodove. Ne vidim gde je tu veliki problem.

Plovni put ispod Tramvajskog mosta u Beogradu.jpg
 
Pa zar ne bi bilo lakše dodati neku konstrukciju na železnički most, on sigurno može da izdrži teret, a ako treba može i da se omogući prelaz samo za automobile i lakša vozila.
 
Opozicija je potrošila godine namećući narativ o Starom savskom mostu kao landmarku Beograda, spomeniku kulture i simbolu borbe protivu fašizma, umesto da upozorava na kolaps koji nam sad već neminovno sledi.

Ni učitelj Zarić nije spasio most zato što je mislio da je reč o izuzetnom inženjerskom delu, već iz pragmatičnih razloga jerbo je to tada bila jedina gradska ćuprija.

Pragmatičnim motivima trebalo je da se vodimo i danas, ali ne, bitno je održavati sliku o krezubim provincijalcima koji mrze Beograd i došli su da ga unište🙄
 
Писано је овде пуно о томе, не може се тврдити шта га је "спасило", ни да га је "спасио" Зарић, ни да су га "спасили" Милованчев и Земунци, ни експлозија пројектила којима су тучени мост и околина по Немцима у повлачењу, а која је могла пресећи жицу..

Поента останка моста у Београдској операцији је била не дозволити Немцима да се утврде са друге стране реке, већ наставити гоњење и уништити их.
 
Ne, jer se i taj Novosadski most na baržama se otvarao za rečni saobraćaj. Dunav je plovni put, nisu mogli potpuno da ga zatvore i zbog našeg sopstvenog rečnog saobraćaja. I još ima brži tok od Save, pa je na njemu teže napraviti pokretni pontonski most. Ako su mogli na Dunavu, sigurno mogu i na Savi. Evo šta se kaže o tom mostu



Svakako posle 25 godina i bez sankcija možemo napraviti nešto još bolje na manje zahtevnoj reci.

Takođe, manevarskog prostora ima dovoljno. Ovo je pogled odozgo sa označenim stubovima i plovnim putem. Plovni put ide samo između dva srednja stuba, pa sa strana ima dovoljno mesta da se srednji, pokretni deo pontona, privremeno odvuče na stranu i propusti brodove. Ne vidim gde je tu veliki problem.

Pogledajte prilog 203645


Za prvi deo - apsolutno ne želim da pružam bilo kakvo opravdanje za bilo kakvo zbudž improvizovano rešenje problema koji u startu nije trebalo ni da se pravi - zdrava pamet nalaže da se most koji daje 15% drumskog i 50% tramvajskog saobraćaja preko reke ne uklanja pre nego što se obezbedi alternativa.
Ovo nije posledica ratnih razaranja pa da se primenjuju ratna rešenja, ovo je posledica imbecilnog vođenja grada, i ne želim da im dajem bilo kakvo opravdanja i inspiraciju.


A za drugi deo - manevrisanje - ti posmatraš ukupnu širinu reke Save, kao da se radi o ulici ili autoputu.
Manevrisanje provila je moguće samo tamo gde postoji dovoljna dubina (promenjivo sa vodostajom), a evo kako to izgleda

стари савски мост3.JPG


i svi znamo kuda ide plovni put i koliko je Sava zapravo plitka duž NBG obale. Tu treba da manevrišu i elementi tog mosta i brodovi koji prolaze a na istom prostoru će se nalaziti i mehanizacija angažovana na rušenju i izgradnji mosta.


I to će da reše isti oni koji su to izazvali, koji su ukinili levo skretanje na Brankovom i tako izazvali lančanu rekakciju problema?
I sad bi oni kao trebalo da organizuju postavljanje pontonskog mosta koji će da propušta teretne brodove?
Pa nisu bili u stanju da regulišu klince koji se u jedan ujutru vraćaju sa BG Music Weeka pa je nastao višesatni pospeponoćni kolaps kod Ušća.
O čemu bre mi pričamo?
 
Opozicija je potrošila godine namećući narativ o Starom savskom mostu kao landmarku Beograda, spomeniku kulture i simbolu borbe protivu fašizma, umesto da upozorava na kolaps koji nam sad već neminovno sledi.

Ni učitelj Zarić nije spasio most zato što je mislio da je reč o izuzetnom inženjerskom delu, već iz pragmatičnih razloga jerbo je to tada bila jedina gradska ćuprija.

Pragmatičnim motivima trebalo je da se vodimo i danas, ali ne, bitno je održavati sliku o krezubim provincijalcima koji mrze Beograd i došli su da ga unište🙄

Šta god da se radi sa tim mostom - prvo mora da se obezbedi alternativa za prelazak preko Save.

Neko njihove namere i poteze posmatra kao "realnost", a neko kao realnost podrazumeva logične tehničke koje bi svako zdrav i normalan doneo na vreme za opšte dobro svih koji žive u ovom gradu.
 
Slažem se Relja, i meni je mučno da uopšte razmišljam, a kamoli pišem o ovakvim užasnim krpljenjima i improvizacijama koje nisu ni smele da se dese. Pogotovo kad se setim koliko sam slobodnog vremena potrošio još tokom izgradnje BNV-a pokušavajući da objasnim elementarnu činjenicu da je nastavku bulevara Zorana Đinđića odavno bio predviđen još jedan veliki most, i da bez njega saobraćaj u Beogradu neće moći normalno da funkcioniše jer ovako malo mostova ne može da bude dovoljno za 2 miliona ljudi. Pogoto kad počne bezočna tajkunska izgradnja priobalja. Da će ova tobožnja kula-simbol-grada na baš tom mestu sve da nas upropasti jer upravo to mesto bilo rezervisano za most. Pa sada jeste večni simbol, ali ne grada nego pohlepe i gluposti. Da je taj most prvi napravljen, makar i kao deo BNV-a, onda sad ne bi bio problem zatvoriti ovaj drugi. Ili da je urađeno niz drugih stvari koje bi takođe pomogle. U manjoj meri, ali ipak.

Međutim uvek smo na kraju suočeni sa svršenim činom. Izbor je onda samo ili dići ruke od svega, ili se u nekom se trenutku pomiriti sa tim da je vreme da se problem izbegne prošao, pa da je dalje moguć samo neki od manje ili više nakaradnih pokušaja ublažavanja posledica. Da li je onda bolje da se tim ublažavanjem posledica bave oni koji su problem i stvorili?
 
....
Međutim uvek smo na kraju suočeni sa svršenim činom. Izbor je onda samo ili dići ruke od svega, ili se u nekom se trenutku pomiriti sa tim da je vreme da se problem izbegne prošao, pa da je dalje moguć samo neki od manje ili više nakaradnih pokušaja ublažavanja posledica. Da li je onda bolje da se tim ublažavanjem posledica bave oni koji su problem i stvorili?

Nikad nisu poslušali ili uzeli u obzir iskusne i stručne ljude koji su im javno objašnjavali gde greše.
Pisanje na forumu, anonimno pod nick-om, ih tek ne dotiče.
Varijanta sa alternativom pontonskog mosta (u bilo kojoj varijanti) nikada nije uzimana u obzir (nije ostavljen pristup na obali, nove ulice u BnV nisu planirane za tako nešto, za početak).


Moje mišljenje je da se ne traba petljati. Skoro pola građana ne želi da glasa, teme od kojih im mnogo zavisi u životu ih ne zanimaju ili nemaju svest, pola od druge polovine ili ne razume problem ili bi se prodalo za sitan ćar... mora sve da propadne da bi takvi shvatili da ovako više ne može. Mi smo taoci imebecila.

Samo se bojim da gužve u saobraćaju neće biti dovoljnje, da će buđenje doći tek kada Bg vodovod neće moći da preradi toksičnu savsku vodu zbog rudarenja litijuma, pa će do kraja život morati da kupuju pijaću vodu u Maxiju umesto da je piju sa česme.
 
Meni najvise bode oci to sto ce im trebati 3 godine da zavrse most. To mi nekako deluje kao ekstremno dugacak period, iako se ne razumem u mostogradnju.
Koliko je realno potrebno da se postojeci most skloni?
 
Gledajuci kako rade ostale projekte, tesko da ce to biti krace od 4god koliko traje novi mandat gangule...
 
Samo se bojim da gužve u saobraćaju neće biti dovoljnje, da će buđenje doći tek kada Bg vodovod neće moći da preradi toksičnu savsku vodu zbog rudarenja litijuma, pa će do kraja život morati da kupuju pijaću vodu u Maxiju umesto da je piju sa česme.
Kao što se buđenje npr. desilo u Zrenjaninu, gde ljudi već 20 godina nemaju pijaću vodu ;)
 
Meni najvise bode oci to sto ce im trebati 3 godine da zavrse most. To mi nekako deluje kao ekstremno dugacak period, iako se ne razumem u mostogradnju.
Koliko je realno potrebno da se postojeci most skloni?

Nije to samo sklanjanje starog mosta, treba napraviti i novi, pa tek onda može ponovo da se pusti saobraćaj. A tu usput postoji i gomila ni malo trivijalnih poslova koji mogu da se otegnu. Recimo praviti kesone u sred reke pa uklanjanjati sve tragove starih stubova i njihovih hrastovih šipova koji su ko zna koliko duboko u skoro tečnom, vrlo pokretnom mulju i pesku. I to za sve njih, jer čak i oni na obali praktično leže u vodi. To su tri stara stuba na dnu reke, četri stara na obali koja ispod površine takođe pliva u vodi, i onda dva velika nova u reci, i dva nova na obali. Sve to u vodi, rečnoj ili podzemnoj. Pa onda imamo da je sasvim moguće da će bar jedna, a možda i dve, od četri godine biti kišne, pa će vodostaj biti toliko visok, a reka brza, da su radovi skoro nemogući (i obalski deo gradilišta poplavljen). Što znači da se i pri savršenoj organizaciji svega drugog (što realno ne možemo očekivati) gubi bar jedan godišnji period visokih voda. Kojih inače ima dva svake godine. Uzevši u obzir statistiku i činjenicu da u četri godine ima 8 ne tako kratkih perioda kad je to moguće, i to je sasvim verovatno. I to bi bile samo dve od niza mogućih situacija koji lako mogu uneti kašnjenje u tempo radova, čak i kad je sve ostalo sa organizacijom u redu. Ne uklanjaju se ovoliki mostovi svaki dan. Pa ne znam ko može da ima dovoljno iskustava sa svim detaljima takvog posla. Tako da očekujem da nas čeka minimum četri, a ne tri godine haosa u saobraćaju.

Ovde vidite da se da se stari stubovi (S) i novi stubovi mosta (C), uopšte ne poklapaju po poziciji. To je, koliko ..., pet kesona ili talpama ograđenih delova reke, do njenog dna, bez vode u njima? Dubine bar ( obala - dno reke ) 74 - 58 mnv = 16 metara !?

Profil novog Savskog mosta, novi i stari stubovi.jpg


Ko misli da će sve ovo da prođe bez znatnijeg kašnjenja neka razmisli ponovo.
 
Poslednja izmena:
Nije to samo sklanjanje starog mosta, treba napraviti i novi, pa tek onda može ponovo da se pusti saobraćaj. A tu usput postoji i gomila ni malo trivijalnih poslova koji mogu da se otegnu. Recimo praviti kesone u sred reke pa uklanjanjati sve tragove starih stubova i njihovih hrastovih šipova koji su ko zna koliko duboko u skoro tečnom, vrlo pokretnom mulju i pesku. I to za sve njih, jer čak i oni na obali praktično leže u vodi. To su tri stara stuba na dnu reke, četri stara na obali koja ispod površine takođe pliva u vodi, i onda dva velika nova u reci, i dva nova na obali. Sve to u vodi, rečnoj ili podzemnoj. Pa onda imamo da je sasvim moguće da će bar jedna, a možda i dve, od četri godine biti kišne, pa će vodostaj biti toliko visok, a reka brza, da su radovi skoro nemogući (i obalski deo gradilišta poplavljen). Što znači da se i pri savršenoj organizaciji svega drugog (što realno ne možemo očekivati) gubi bar jedan godišnji period visokih voda. Kojih inače ima dva svake godine. Uzevši u obzir statistiku i činjenicu da u četri godine ima 8 ne tako kratkih perioda kad je to moguće, i to je sasvim verovatno. I to bi bile samo dve od niza mogućih situacija koji lako mogu uneti kašnjenje u tempo radova, čak i kad je sve ostalo sa organizacijom u redu. Ne uklanjaju se ovoliki mostovi svaki dan. Pa ne znam ko može da ima dovoljno iskustava sa svim detaljima takvog posla. Tako da očekujem da nas čeka minimum četri, a ne tri godine haosa u saobraćaju.

Ovde vidite da se da se stari stubovi (S) i novi stubovi mosta (C), uopšte ne poklapaju po poziciji. To je, koliko ..., pet kesona do dna reke, bez vode u njima? Dubine bar ( obala - dno reke ) 74 - 58 mnv = 16 metara !?

Pogledajte prilog 203722

Ko misli da će sve ovo da prođe bez znatnijeg kašnjenja neka razmisli ponovo.
Svaka cast za analizu. ChatGPT je bio u pravu :D
 
Teoretisanje o pontonskim mostovima ne vodi ničemu. Za sve koji se brinu da će gužve biti velike (iako mislim da te dve krnje trake neće bitno uticati), mnogo bi svrsishodnije bilo da guraju bulevar PP. Most na Adi nikad nije preopterećen, jedini razlog zastoja na njemu jeste što se ne nastavlja na bulevar. Ako bi se to rešilo, on bi komotno imao kapacitet da preuzme deo saobraćaja sa Gazele, a onda i Gazela sa Starog mosta.
 
Ovo je naš neki paradoks. Ja takođe smatram da te 2 krnje trake ne pomažu puno ali ipak se u ovom gradu pokazalo u više navrata da zatvaranje tih polu-funkcionalnoh “alternativa” (ne znam kako drugačije da se izrazim) stvara nesnosne gužve.

To se desilo na Brankovom mostu, ukidanjem levog skretanja u pop lukinu.

To se isto desilo u topčiderakom parku, ukidanjem puteljka (prečice) kroz sam park i preko malog mostića preko topčiderke.

Svakako nikakav ponton neće pomoći ovde ali mogu da razumem da se svi hvatamo za slamke obzirom na ludilo koje nam se sprema.

Po meni će najveći nedostatak biti u tramvajima. Kad bi napravili okretnicu na NBG i kod Savamale to bi još i rešilo nešto.

A inače jeste na Mostu preko Ade gužva jer se ne nastavlja na Bulevar normalno ali obzirom da ni to neće skoro, ne vredi razmišljati u tom smeru.
 
Kao što se buđenje npr. desilo u Zrenjaninu, gde ljudi već 20 godina nemaju pijaću vodu ;)
Na prvi pogled, možda... ali se u ljudima u Zrenjaninu stalno nešto obećava, garantuje, stalno ih drže u isčekivanju da će problem sa vodom da im se konačno reši.

Ovo sa litijumom je drugačije, ovo vlast hoće da sprovede uprkos argumentima i javnom masovnom otporu. Daleko od toga da niko ne upozorava da će dela Srbija da postane kao Zrenjanin ako se taj projekat bude realizovao.


Ali hvala ti za ovu paralelu, upravo sa Zrenjaninom.
Možda baš zato što znaju šta će da bude sa pijaćom vodom zbog rudarenja litijuma - ne rešavaju problem pijaće vode u Zrenjaninu, možda baš zato grade kod vodoizvorišta u Makiškom polju... džaba sve kada će i ovao da potruju svu vodu...
 
Teoretisanje o pontonskim mostovima ne vodi ničemu. Za sve koji se brinu da će gužve biti velike (iako mislim da te dve krnje trake neće bitno uticati), mnogo bi svrsishodnije bilo da guraju bulevar PP. Most na Adi nikad nije preopterećen, jedini razlog zastoja na njemu jeste što se ne nastavlja na bulevar. Ako bi se to rešilo, on bi komotno imao kapacitet da preuzme deo saobraćaja sa Gazele, a onda i Gazela sa Starog mosta.

Most na Adi je predaleko od starog dela grada koji je opsluživao ovaj most. I prostorno i još više vremenski. Prostorni gubitak bi bio to što bi vozač morao da krene zaobilazno, tako da ga prvo čeka 1,8 km do početka mosta na Adi, pa 1,3 km po njemu, pa na kraju 4,6 km do recimo Terazija. To je zaobilaženje od neverovatnih 7,7 kilometara. Gubitak vremena je još gori, jer bi tih skoro 8 kilometara morao da prolazi kroz sam centar grada. I kuda bi se vratio nazad do centra? Duž Kneza Miloša? Tamo sve stoji najveći deo dana. Takva zaobilaznica je neupotrebljiva. Da su napravili davno najavljivani unutrašnji poluprsten sa tunelom ispod Topčidera, pa do Dunava, onda bi to možda imalo smisla. Ali sada nema ni toga.
 
Nisam mislio da neko ko koristi Stari savski most ide na Adu, nego da neki sa Gazele odu na Adu. Time bi se Gazela rasteretila da neko ko inače koristi Stari savski most pređe preko nje. Jeste okolo, ali u odnosu na čekanje pola sata u koloni, mnogo je brže.
 
Nisam mislio da neko ko koristi Stari savski most ide na Adu, nego da neki sa Gazele odu na Adu. Time bi se Gazela rasteretila da neko ko inače koristi Stari savski most pređe preko nje. Jeste okolo, ali u odnosu na čekanje pola sata u koloni, mnogo je brže.

Takođe predaleko. Opet fali tunel ispod Topčidera da bi to imalo smisla. Neko ko inače ide Gazelom bi prvo morao da smisli kako da se bez velikog gubitka vremena sa Patrijarha Pavla ponovo vrati na auto put u nastavku Gazele (dodatno, to su dva puta koji se brzo prostorno udaljavaju pa to skretanje u levo ne sme biti daleko). Tj nekako mora da prođe kroz brdo. Pošto tu dobre veze nema, onda ni ti vozači neće ostavljati Gazelu da bi išli na most na Adi, pa onda nema ni novog mesta na Gazeli za ove nove, što su ranije išli po Tramvajskom mostu. Tako uvek udaramo glavom u isti zid. U čitavom Beogradu saobraćaj je VEĆ na ivici mogućnosti kompletne infrastrukture. Pa sada, gde god da povećate opterećenje (nove ogromne tajkunske zgrade na obali, zatvaranje ulica i mostova, bilo šta novo) sigurno će pojaviti problemi i na drugim mestima. Zakon spojenih sudova. Saobraćaj ne nestaje, samo se premešta drugde.
 
Vrh