Šta je novo?

Severna Tangenta, Most Zemun - Borča

Ista je situacija sa druge strane reke.Kada se iz Borče dođe do šljunkare "bami",levo i desno od šljunkare je niklo takozvano vikend naselje.Pošto je to vodoplavno područje,ljudi su dobili po2-3 ara placa u zakup,sa mogućnošću da naprave brzo uklonive drvene sojenice.Tu svega ima samo brzo uklonivih sojenica nema ni od korova.Svuda su zidane kuće,neke čak ogromnih dimenzija.Armiranog betona na sve strane.Umesto 2-3 ara placa ljudi su zauzimali koliko je kome trebalo.Tako da se sada desno od šljunkare bami prostire naselje uz vodu,u dužini nekoliko kilometara.Ograđena je i sama obala,tako da tih nekoliko kilometara nije moguće priviriti do Dunava.Prolazeći tuda bio sam besan na bahatost ljudi koji su mi oteli Dunav.Inače ti tereni su odlični za šetnju,biciklizam,rekreaciju.Svi iz Borče vole da dođu do Dunava.Još malo pa više neće ni moći.Toliko o brzo uklonivim sojenicama.Brzo se mogu ukloniti jedino atomskom bombom.
 
Ima jedan caka obaloutvrde nemogu biti u privatnom vlasnistvu a potrebno zemljiste za istu otkupljuje drzava moze podvesti pod visi interes da se obalo utvrda uradi
 
Najveći javašluk u ovoj državi je koliko je državna svojina nezaštićena (da ne dužim u objašnjenju definicije - bilo šta čime se upravlja javnim preduzećima). Zadnjih 10-tak godina ovo se posebno može videti u odnosu prema nasipima i ostalim vodoplavnim područjima, gde su uzurpirane praktično cele dužine obala blizu bilo kod grada. Sa dunavskog keja se jasno vidi šta se sve napravilo poslednjih par godina, a još više sam svedok šta se uradilo na levoj obali Save od blokova, pa sve do Ostružnice. Ogromne građevine, privatni zamkovi sa čuvarima, prosto duša čovaka da zaboli koliko su samo namenski sađene šume posekli da bi sebi napravili mesta, nas ostale odaljili od reke. Pretovarene mešalice cepaju nasipom, niko da se osvrne, jurcaju kolima, katastrofa.
Tamo gde pak nije blizina grada, skinuše pola obale kopajući nelegalno šljunak i uništavajući posojeći izgled reke.
99% stanovnika je prektično oterano sa svih ovih lokacija zbog bahatih, samo je to najvidljivije ovde, praktično u centru Beograda.
 
Таква је ситуација и код беле стене ка Панчеву. А идентичан је терен и код моста Земун-Борча, значи биће јако занимљив има бољу локацију од ових код шљункаре и код панчева. Шљункара је наспрам лида и Земунског кеја, али путем бар 20 километара, док ће овде бити мост. Све што треба је почети изградњу и онда кажу уби нас администрација
 
DusanBG":2znzmlzj je napisao(la):
Najveći javašluk u ovoj državi je koliko je državna svojina nezaštićena (da ne dužim u objašnjenju definicije - bilo šta čime se upravlja javnim preduzećima). Zadnjih 10-tak godina ovo se posebno može videti u odnosu prema nasipima i ostalim vodoplavnim područjima, gde su uzurpirane praktično cele dužine obala blizu bilo kod grada. Sa dunavskog keja se jasno vidi šta se sve napravilo poslednjih par godina, a još više sam svedok šta se uradilo na levoj obali Save od blokova, pa sve do Ostružnice. Ogromne građevine, privatni zamkovi sa čuvarima, prosto duša čovaka da zaboli koliko su samo namenski sađene šume posekli da bi sebi napravili mesta, nas ostale odaljili od reke. Pretovarene mešalice cepaju nasipom, niko da se osvrne, jurcaju kolima, katastrofa.
Tamo gde pak nije blizina grada, skinuše pola obale kopajući nelegalno šljunak i uništavajući posojeći izgled reke.
99% stanovnika je prektično oterano sa svih ovih lokacija zbog bahatih, samo je to najvidljivije ovde, praktično u centru Beograda.

Кад се распадне систем контроле онда ствари овог типа развлаче мале пиране (мада ја искрено никада нећу разумети КО крене по грађевински материјал на насип за заштиту од поплаве или на пругу где буквално можеш да изазовеш несрећу) док су веће и очигледно вредније ствари, као што су нека јавна предузећа или земљиште на коме су лука или стадион "Вождовца" резервисане за ајкуле. Закон џунгле, Амазона, океана, свеједно.
 
Neki od bivših i sadašnjih gradskih funkcionera imaju takve "kućice" na Savi i Dunavu.Najgore od svega je što smo se navikli i podvodimo to pod srpski mentalitet.
 
Pitao sam ranije, evo ponavljam i sada: može li neko ko je imao uvid (čitaj: bio na gradilištima, razgovarao sa nadležnima) u kvalitet gradnje ovog mosta na Dunavu da kaže reč-dve o tome? Dakle, baš info iz prve ruke.

Mislim da je idealna prilika za to i most preko Ade, jednostavno da se uporedi kvalitet armature, oplate, betona, instalacija, sve što je moguće.

I molim da ne bude ovo okidač za EU-China diskusiju, Zapad-Istok, kako jedni prave ovo, drugi ono, jedni lažu a drugi su čedni, tralala... dakle, čisto tehnička diskusija.
 
Koloko znam prispela armatura je bila bajata i uvela,
pre ugradnje je morala na reanimaciju kod neke naše firme . . . :laugh: :lool: :laugh:
zapravo
sva prispela armatura je prekrivena jakom rdjom ,
te je neka naša firma istu uklanjala pre ugradnje
sve vreme i mene izjeda crv sumlje oko samog postupka
tj. koliko je on siguran da zaustavi proces rdje kada je ona vec ugradjena :roll:
 
Nema potrebe da te izjeda crv sumnje. Plitka povrsinska rđa se toleriše čak se i veruje da poboljšava adheziju. Kada se ubteonira, beton stvara jaku baznu sredinu, koja štiti armaturu i prestaje svaki dalji proces korozije. Iz ta dva razloga se armature i ne farbaju u ostalom. Jedini problem koji može da nastane da je zaštitini sloj, dakle debljina sloja betona iznad aramture suviša mala i da on ne predstavlja dovljnu zaštitu aramture, onda se dešava da aramtura nastavi da rđa u betonu i onda se odvaljuje zaštni sloj što u praksi izgleda ovako:

DSCF0036.jpg


Slaba hidroizolacija mosta samo doprinosi tome da so koju posipaju zimi prodre u beton i tada se korozija aramture i ceo ovaj proces drastično pogoršavaju, a sanacija ovakvih oštećenja je dugotrajna i skupa. Pančevački most je recimo pun ovakvih mesta.
 
Po mojim nekim informacijama - pristupnica ce biti pored kanala, s druge strane BSK-a, sa petljom kod Pravoslavne crkve.

Cuo sam da ce pristupnica biti cak sa 4 trake! Cilj joj je ne samo pristupnica ka Borci, vec i kao alternativa/rezervni put za Zrenjaninski put. Mislim da ce izaci negde na Kotez, ali ne znam tacno gde i kojim putem.

To sto mozda govori u prilog ovoj prici, jeste da je put koji sam oznacio sa crvenom bojom, vec imenovan - iako jos nema pravog puta. Drugi vec postojeci asfaltirani putevi u blizini i dalje nose privremene nazive ("Put ka Crvenci deo IV" itd.).

Za put oznacen narandzastom bojom nisam skroz siguran.

Veca slika.
pristupnica-veca.JPG


Zoom1.
pristupnica-zoom.JPG


Zoom2.
pristupnica-zoom2.JPG
 
Jos da dodam da ovo ima i smisla ako se uzme u obzir spajanje nekog buduceg UMP-a i SMT-a.

z0dxx.jpg
 
Ево да обавестим. Једна хала на траси пута кроз Земун остала је без крова. Мислим да има на себи рекламу кнауфа. Можда је то најава почетка радова на Сремској страни или само реновирају. Постављао је неко слике тих објеката, на левој страни Батајничког друма гледано ка Галеници. Ако је ширина пута као на Банатској страни, ја не знам хоће ли пут стати између објеката ка бившој згради ауто Нене ( не знам шта је сад тамо, емисија САТ има рекламу, био је chery ) или се све руши?
 
Saobracajnica sa trotoarima ima sirinu preko 20 metara , tako da ce rusiti solidan broj objekata , ali koje tacno ne mogu da procenim sa snimka . Verovatno su ljudi vec saznali ko ide na rusenje . ne znam samo , kakve su dozvole imali na tom delu
 
saobracajnica-ka-mostu.jpg


prema ovoj animaciji pristupna saobracajnica sece cara dusana oko 100-150 metara pre postojece T raskrsnice odmah posle raskrsnice sa banatskom ulicom a to je priblizno mesto gde se dve ulicice ulivaju u cara dusana.

cini mi se da ce leteti svi objekti koji izlaze na te dve ulicice mada postoji sansa da oni koji su sa ''zapadne strane juzne ulicice" prezive. videcemo uskoro, morce da krenu sa radovima. ono sto me plasi je da ne bude neko polovicno resenje, tipa samo raskrsnica do c. dusana, bez povezivnja sa lakat krivinom
 
Arnorian":1tt5b73s je napisao(la):
Nema tu puno kuća za rušenje, ide otprilike ovako (plavo su petlje):

1_53670743_Untitled-1.jpg

Da osvežim temu: Bio je javni uvid za II fazu SMT u decembru. Oko 650 primedbi. Mi zainteresovani, koji smo dali primedbe čekamo odgovor...
U međuvremenu je jedna od ovih plavih tačkica pomerena, upravo da bi se spasile kuće od rušenja. Međutim, pomerena je u zonu važećeg plana ( Regulacioni plan Mirijeva iz 2002 ), gde je, dakle, zidano planski!!! :dil:
Kad bismo se mogli nadati makar brzoj realizaciji, ili makar urgentnoj izradi detaljnog plana, pa da znamo na čemu smo. Ovako ćemo biti blokirani do realizacije ovog ambicioznog projekta (čitaj :nikad) ili do izmene plana ( čitaj: dvadesetak godina).
Eto, sad mi lakše!
:bash:
 
BEOINFO VESTI.

Završeni šipovi za most Zemun–Borča

Na zemunskoj obali okončana je izrada šipova za stub broj 1, čime su završeni radovi na pobijanju svih 336 šipova, koji čine temelje za ukupno 30 stubova mostovske konstrukcije dužine 1.482 metra. Šipovi su raspoređeni u grupama od osam do 26, a pobijani su na dubinama između 25 i 40 metara, saopšteno je iz Direkcije za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda.

Debljina šipova se kreće od 1,2 metra za stubove severne prilazne konstrukcije pa do dva metra debljine, koliko iznose ispod dva glavna rečna stuba. Tokom procesa bušenja šipova strogo su kontrolisani svi parametri kako bi se ispunili ili nadmašili propisani standardi. Za praćenje kvaliteta izbušenog šipa ugrađivane su ultrasonične cevi za inspekciju, a posle pozitivne provere, svaka čelična cev je zalivena i zaptivena.

Šipovi čine temelje za trideset stubnih mesta. Sa zemunske strane, prva dva stuba nosiće južnu prilaznu konstrukciju dužine 97 metara, a na nju se od stuba broj 3 do stuba broj 6 nastavlja glavna mostovska konstrukcija iznad plovnog puta, koja je dugačka 362 metra. Od 6. do 21. stuba proteže se inundaciona odnosno obalna konstrukcija dužine 726 metara, a preostali deo mosta do stuba broj 30 čini severna prilazna konstrukcija dužine 297 metara.

Radovi se istovremeno odvijaju i na drugim delovima gradilišta. Na ranije završenom stubu broj 5, uz plovni put, u toku je postavljanje oplate i armature za prvi, tzv. „nulti” segment gornje konstrukcije na glavnom rasponu mosta. Pomoću velike pokretne skele sa borčanske strane izbetoniran je i treći raspon na inundacionoj (obalnoj) konstrukciji, a na severnoj navoznoj konstrukciji počelo je povezivanje stubova betonskim konzolama, na kojima će biti izgrađena kolovozna ploča.

Kako saopštavaju iz Direkcije za građevinsko zemljište i izgradnju Beogrtada, u okviru radova na pristupnim putevima, od mosta do Zrenjaninskog puta, domaći izvođači izvode radove na izradi trupa saobraćajnice. Do sada je izvršeno obeležavanje, izravnavanje i nasipanje trase saobraćajnice u dužini od blizu šest kilometara, kao i izrada betonskih propusta preko postojećih kanala. Trenutno su u izgradnji prelazi preko Velikog kanala i kanala Vizelj, a pored naselja Krnjača, na drugom kraju pristupnih puteva uz Pančevački put, završava se izrada šipova za 550 metara dugačku mostovsku konstrukciju preko železničke pruge Beograd–Pančevo.

1540124_most_zemun_borca.jpg


IZVOR: http://www.beograd.rs/cms/view.php?id=1540117
 
... a sve to izgleda ovako:

Najzanimljiviji novi detalj je sto, zahvaljuci delu koji je vec izbetoniran i postavljenoj oplati, prvi put mozemo videti kako ce izgledati presek noseceg profila mosta kod glavnog raspona.

IMG_5993_resize_zps170f70b0.jpg


IMG_5994_resize_zps91557393.jpg


IMG_5995_resize_zps38ea7158.jpg


Horizontalni deo oplate je sasvim u uglu, gore desno.

IMG_5996_resize_zpseb2cc03b.jpg


IMG_5998_resize_zpse4a863a0.jpg


IMG_6001_resize_zps4e4404a7.jpg


Sledecim kadrom je obuhvaceno sve sto jos fali kad su u pitanju stubovi sa leve strane glavnog raspona.

IMG_6002_resize_zps8b926b74.jpg


Pokretna platforma uopste ne izgleda lose :)

IMG_6006_resize_zps21ffa67e.jpg


IMG_6007_resize_zpsda235b95.jpg


IMG_6008_resize_zps62d64d6f.jpg


Profil betonske osnove jedne trake na kopnenom delu.

IMG_6008det_zps2544d1be.jpg


IMG_6012_resize_zps289b02e3.jpg
 
Kakve to veze ima sa ovom temom?

Послато са GT-N7100 користећи Тапаток 2
 
Nema direktne, ali ima indirektne veze - kao vrsta pritiska na graditelje i službu kontrole našeg "kineskog" mosta.
Verujem da CRBC želi da se pokaže sa ovim našim mostom, ali nije zgoreg tu i tamo ukazati na kvalitet kineske gradnje (u domovini).. most koji se SRUŠIO od eksplozije petardi je očigledno imao katastrofalne greške u konstrukciji i/ili izvođenju.
 
То нема никакве везе са Кинезима, јер су се такве несреће дешавале и у САД (мостови су се рушили од јачег ветра).

Према томе, контролу квалитета треба вршити зато што је то неопходно код сваког пројекта а не зато што мост гради овај или онај. Сви треба да су под надзором.
 
Vrh