Šta je novo?

Savski amfiteatar (Beograd na vodi)

[youtube]https://www.youtube.com/watch?v=uc3m9M3018Y[/youtube]
 
Da ne ravodnjavam temu ali meni se više sviđa da živim u prvoj grupi zemalja, čak i po cenu da imam manje prihode. One su ostale ljudski homogene i to dominira njihovim društvenim sistemima za šta verujem da se u jednom trenutku može i materijalno valorizovati, dok druga grupa polako tone usled kolonizacije imigrantima. To će uticati na kulturu, a time i gradogradnju i tu ne mislim samo na minarete džamija. Od Vavilona na ovamo nije bilo primera da je mešanje naroda donelo prosperitet, a ni bolju gradogradnju (treba praviti razliku između razmeme ideja, uključujući i arhitekturu, sa jedne i mešanja naroda sa druge strane). Gradogradnja je samo posledica društvenih okolonosti, a ona je na Zapadu u velikoj krizi kao uostalom i kultura, književnost, muzika... i mnoge druge oblasti Nažalost, današnji Rim od pre 2 milenijuma, današnji Pariz i London od pre 2 veka... ne daju mogućnost posmatraču vizuelisti da sagleda realnu sliku tih gradova. Oduzimite tim gradovima gradogradnju iz vremena kada su imali dobre društvene sisteme i dobićete vrednost današnje gradogradnje - ništa.
 
Најбољи пример мешавине народа ти је Кина - то је заправо група народа којом доминира најснажнији народ, Хани. Грубо речено, као Европска Унија после неколико миленијума нечије (нпр. швапске) доминације.

Али, ово је већ потпуни оф.

Квалитет "градоградње" (архитектуре у градовима) баш и није у кризи у најнапреднијим друштвима Запада, рецимо у Скандинавији.
 
Pretpostavljam da ljude povremeno treba potsetiti kakve veze ima cela ova priča sa Beogradom na vodi. Uporno veličanje Dubajia i ljudi koji stoje iza njegove izgradnje se koristi u propagandi BNV-a tako što se javnosti sugerišu sledeće tri tvrdnje:

1. To su uvek poželjni investitori zato što imaju para - što dokazuje Dubai
2. To su ljudi koji u tehničkom i organizacionim smislu znaju kako se prave takvi gradovi, što nam garantuje kvalitet
3. Panorama visokih zgrada u Dubaiju tobože pokazuje da je to poslednja reč urbanizma jednog modernog grada budući da su baš to izabrali oni koji su mogu da biraju, što onda u svesti laika i šire javnosti posredno opravdava visoku gradnju i vizuelni zid u Savskom amfiteatru.

Naravno, sve tri tvrdnje su netačne.

1. To što neko ima para ne znači da će ih trošiti kod nas. Ugovor je jedino što je bitno, a tamo sasvim jasno piše da od toga nema ništa. Oni u najboljem slučaju od svojih para daju samo 5% očekivane vrednosti projekta. Ostalo uzimaju od kupaca, tj od nas samih, plus sve ono što mi ionako 100% finansiramo sami.

2. To što neko zna kako se nešto kvalitetno radi ne znači da će KOD NAS raditi na najbolji način. Abar se rukovodi samo principom maksimalnog profita. Ovo nije Emaar properties. Na zapadu se sasvim dobro razume ova razlika u pristupu kod različitih biznis poduhvata istog čoveka. Ako propale države omogućuju špekulantske investicije, to se smatra legitimnom ponudom. Tamo niko ne baca pare koje se olako nude, pa se onaj koji ih pokupi ako leže "na ulici" ne smatra preterano nepoštenim. Tako da Abaru nije nikakav problem da se (koristeći svoje pare) šeta po ivici zakona u Nigeriji, Pakistanu, Egiptu i Srbiji, a da istovremeno bude veoma odgovoran u Emaaru sa tuđim novcem, zato što je tamo u pitanju ugled šeika koji je i vlasnik tog novca. On je dokazao da zna kako se radi, a na Abarovom poslovnom partneru je da sa njim sklopi po sebe povoljan ugovor. Tu nema milosti niti je neko očekuje. Negov ugled neće biti okrnjen ako maksimalno iskoristi ugovor koji je dobar za njega a loš za partnera. Ovo je visoki biznis na nivou država, a ne prodaja šporeta gde se kupci oslanjaju samo na reputaciju, pošto o proizvodu i proizvođaču uglavnom ne znaju ništa drugo. Dakle to što je u pitanju Abar nam nije nikakva garancija. Naprotiv, budući da znamo njegove poduhvate vam Emaara.

3. Postoje posebni razlozi zašto su zgrade u Dubaiju baš takve, a oni ne postoje kod nas. Urbanistički izbori zavise isključivo od lokalnih prilika i potreba. Ne postoji nikakav šablon koji se tek tako može preneti kod nas kao "poslenja reč urbanističke misli" pa da to bude opravdanje za bilo šta. Visoke zgrade imaju svojih prednosti i mana, i veoma su daleko od toga da budu univerzalno rešenje za svaki centar grada. Činjenica je da one najčešće maksimiziraju profit investitora, što je razlog zato ih oni svuda guraju i promovišu, ali to ne znači da su i u urbanističkom pogledu uvek najbolje, pa čak ni u čisto ekonomskom. To što je nešto korisno za investitora ne znači da je u dugoročnom pogledu korisno i za grad. A ponekad su te koristi direktno suprotstavljene jedna drugoj.
 
Наравно. Од изумрле генерације најзадртијих модерниста нико не верује да у архитектури постоје идеална решења, једнако пожељна и примењива у целом свету, у Монтреалу и на неком грчком острву. Када говоримо о високим зградама, треба знати да постоје опречна мишљења не само о њиховој естетици и утицају на урбано окружење, већ и о функционалности и економичности по власника/корисника. Уосталом, ново седиште најмоћније компаније на свету, "Епла", неће бити кула, већ онижа зграда коју би неки од папагаја са овог форума можда назвали "крмачом".
Треба читати, има данас свашта да се нађе и по интернету.
 
Иначе, предузеће БнВ је добило дозволу да на месту срушених зграда у Херцеговачкој направи - паркинг.
 
Kad već neko pomenu društvena uređenja, meni je BnV egzotika jer je hibrid, s jedne strane liberalnog, individualnog, sebičnog kapitalizma i s druge strane upliv države u ekonomiju. I dok sebični interesi investitora traže što više spratova i što manje rasipanja prostora na gluposti poput trotoara, parkova, igrališta, parkinga, šetališta, država pravilima to teži da zauzda. I vidimo da to bolje funkcioniše od ostalih krajeva gde se država ne meša pa kapitalisti ne ostavljaju ni mm praznog prostora, a kamoli parkove tipa NBg sagrađene u socijalizmu dok je država upravljala ekonomijom a time i građevinom gde ko i šta može da gradi. I dok je u tom sistemu podređenom grupi bilo tako, logično je da u sistemu koji forsira isključivo lične interese svaki trotoar, niža zgrada i bilo koji nekomercijalan prostor bude bitan samo interes pojedinca, u ovom slučaju investitora, na štetu zajednice.
 
Ovde treba dodati nešto važno. Kapitalizam se stalno menja i prilagođava. Naprimer, očigledno je da između prvobitnog kapitalizma u Engleskoj i ovoga danas ne postoji skoro nikakva veza. Takođe, bitno se razlikuju oni u raznim zemljama. Ispostavilo se se i da dugoročni interesi vlasnika kapitala mogu biti prilično različiti od kratkoročnih. Zbog toga u stabilim i uspešnim državama, tamo gde je kapital u stanju da planira na duže rokove, a gde je odbrambena politička kultura naroda na višem nivou, kapitalisti nemaju ništa protiv da u interesu stabilnosti i dugoročnog ekonomskog uspeha donekle sarađuju sa građanima u rešavanju urbanističkih problema. Ako je situacija nestabilna, onda se i vlast i kapital drže sledećeg principa: "uzmi pare dok možeš, i to što više, pošto nećeš dugo biti u prilici". Zato se tu grabi bez milosti i bez razmišljanja o budućnosti. Tako da mi biramo koju ćemo vrstu kapitalizma dopustiti, a time i koji će "urbanizam" biti aktuelan. Nisu svi isti, daleko od toga. Zbog toga je i BNV veoma bitan. To je u našem slučaju ogled, "test-case" koji ima širi politički značaj od vrste zgrada u nekom delu grada. Ako ovo prođe bez većih posledica, to je dokaz da narod dopušta da bude tretiran na taj način, pa će se isti odnos prema njemu primenjivati i ubuduće, na drugim mestima i u drugim oblastima života.
 
ovde treba dodati ono najvaznije, bar za ovu temu.

bnv je kriminalno delo zbog koga preti velika opasnost da nasa drzava pretrpi veliku materijalnu stetu a grad beograd bude trajno unakazen.

tako nesto ne moze da se izvede ni u kapitalizmu ni u socijalizmu niti u bilo kom uredjenom sistemu. tako nesto sebi mogu da dozvole inace sitne lopine koje spletom raznoraznih okolnosti dodju u priliki da umesto na dnu budu na vrhu a takav splet je moguc samo u sredinama poput srbije, nigerije, pakistana..
 
Ako uporedimo ono što danas rade sitni kapitalisti/investitori po gradu koji samo čičkaju zgrade jednu na drugu i BnV gde je zahvaljujući uplivu države odvojen veliki plac na kome će sem zgrada biti i šetališta, parkići, nove ulice... kako poverovati da je liberalni kapitalizam koji u centar stavlja pojedinca bolji od upliva države koji u centar stavlja interese bar neke grupe naroda? Misliti na interese dvoje je humanije nego na interese samo jednog. Takođe, bojim se da je kapitalizam u osnovi povezan sa lopovlukom — ako pogledate najveće svetske kapitaliste poput Rotšilda ili Rokfelera i kako su stekli bogatstvo, deluje da je ključ bila korupcija, lopovluk, kriminal. A ako je vrh sistema takav, kakav onda obrazac slede kapitalisti ispod njih?
 
Grad Beograd dozvolio je izgradnju parkinga za preduzeće „Beograd na vodi“ na mestu objekata srušenih u Hercegovačkoj ulici u četvrti Savamala, prenosi danas portal „Mreža za istraživanje kriminala i korupcije“ (KRIK).

Kako se navodi na tom portalu, dozvolu za gradnju „Beogradu na vodi“ izdao je beogradski Sekretarijat za urbanizam i gradjevinske poslove, a reč je o privremenoj dozvoli.

Privremene dozvole izdate su 19. septembra, a KRIK je objavio i njihov faksimil, za koji navodi da je pribavljen iz javno dostupnih izvora.

„Radovi su u toku, a parking bi trebalo da bude završen do kraja oktobra. Vrednost radova procenjena je na 46,4 miliona dinara“, navodi se.

Zahtev za izdavanje dozvole je najpre odbijen, jer „Beograd na vodi“ nije dostavio kompletnu dokumentaciju, ali je dva dana kasnije kompanija ponovila zahtev posle čega je dozvola izdata.

Za gradnju na delovima parcele na kojoj su se nalazili objekti firmi „Iskra“ i „Transport peroni“, izdata je i dozvola za uredjenje pešačke zone „Gallery walk“. I ta dozvola je najpre odbijena ali je istog dana podnet novi zahtev koji je pozitivno rešen.

Kako se dodaje, novinari KRIK-a su pokušali da kontaktiraju „Beograd na vodi“, ali niko nije želeo da im odgovori na pitanje u vezi dozvola.
http://www.krstarica.com/vesti/srbija/p ... -savamali/ (ceo tekst)
 
IMG_8521_resize.jpg

IMG_8521c_resize.jpg
 
Razgrađevinar, pošto si izneo svoja i** "razmišljnja" o bg na vodi, red bi bio da izneseš neki argument odnosno dokaz.Kako će naša država pretrpeti veliku materijalnu štetu? Na osnovu čega tvrdiš da će bgd biti trajno unakažen? Otkud znaš da sličnih gradskih blokova nema širom sveta? Da li si video možda Hong-Kong, Šangaj, Baku, Saopaolo kao i nove delove moskve, pariza i londona. Da li lično znaš investitore i poznato ti je da su lopovi ?
 
Šteta što ima svega 19189 poruka koje govore o tome :cry:
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=410251#p410251:6ltu4piw je napisao(la):
Zuma » 12 Oct 2016 08:47 pm[/url]":6ltu4piw]
IMG_8521c_resize.jpg

A je l' prave i ovaj parkić kraj parkinga ili će tu ostati krš & lom? Na ovom crtežu se inače vidi i pozicija buduće pasarele preko pruge, ali boga pitaj na šta bi ta budževina ličila u stvarnosti...
 
Ceo taj potez se raščišćava(doduše sve mi nekako deluje usporeno,verovatno će da ubrzaju u poslednjim trenucima do roka),izgradnja pasarele je odložena dok se ne donese odgovarajući plan,mada je po mom mišljenju mnogo bolje da se napravi pružni prelaz da se ne zaklanja vidik ka reci,a transport opasnih materija prugom organizuje u noćnom režimu.
 
Projektant iz Los Anđelesa za parking koji već postoji, dve staze i nešto zelenila? I sve to za 400 soma jurića? Al se nekom posrećilo!
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=410386#p410386:1w4jfwt4 je napisao(la):
brdjanin » Thu Oct 13, 2016 1:40 pm[/url]":1w4jfwt4]Projektant iz Los Anđelesa za parking koji već postoji, dve staze i nešto zelenila? I sve to za 400 soma jurića? Al se nekom posrećilo!

Oni su osmislili i promenadu.

LOCATION Belgrade
CLIENT RTKL UK LTD.; Eagle Hills; City of Belgrade
SCOPE Urban Design, Landscape Architecture
SIZE 100 ha/247 acres

SWA’s role includes creating a detailed master plan, conceptual design, and preparation of design guidelines for a one-million-square-meter (100-hectare) site along the Sava River, next to the historic town center of Belgrade. The developer’s goal is to create a world-class sustainable waterfront development, as the single largest regeneration project in the country’s history. SWA is supporting RTKL in the design of high-quality civic and cultural attractions by forging human and physical connections where none existed before, with public transportation, stormwater and digital infrastructure, and walkable pedestrian-scaled neighborhoods and districts. The scope includes a 1.8 km-waterfront promenade and many urban areas adjacent to the promenade. Following the master plan, SWA designed and realized a 200-meter-long part of the promenade that currently serves as a full-sized mock-up to assess interest. The area is already more popular than the city imagined and new construction, including a tower by SOM, continues to define the evolving waterfront at a pace of 50 meters per month. Careful attention to honoring the city’s unique culture may be seen in design details using cast-off railway parts from the site’s historic core and in the integration of existing floating restaurants and bars into the new vision, as well as improved areas for the cyclists and fishermen who have long populated this post-industrial edge landscape

http://www.swagroup.com/projects/belgra ... ster-plan/
 
izgradnja donjeg šetališta,2 šetne staze jedna 4m,druga nešto uža,2 terase,pristan za čamce....rok za završetak radova mart 2017g .
Govorilo se i o sleganju ploča na promenadi-objašnjenje nestabilnost korita reke
[youtube]https://www.youtube.com/watch?v=166MtloRiTc[/youtube]
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=410439#p410439:2cxlvdwe je napisao(la):
milos.tro » Thu Oct 13, 2016 2:34 pm[/url]":2cxlvdwe]izgradnja donjeg šetališta,2 šetne staze jedna 4m,druga nešto uža,2 terase,pristan za čamce....rok za završetak radova mart 2017g .
Govorilo se i o sleganju ploča na promenadi-objašnjenje nestabilnost korita reke
Naravno, nije ovo kanjon reke Kolorado pa da se epohama korito ne menja. Ovo je ravnicarska reka kod koje i par kisnih godina moze da promeni glavni tok ! amateri...
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=410280#p410280:dibhzmur je napisao(la):
dedinje » 12 Oct 2016 10:42 pm[/url]":dibhzmur]Razgrađevinar, pošto si izneo svoja i** "razmišljnja" o bg na vodi, red bi bio da izneseš neki argument odnosno dokaz.Kako će naša država pretrpeti veliku materijalnu štetu? Na osnovu čega tvrdiš da će bgd biti trajno unakažen? Otkud znaš da sličnih gradskih blokova nema širom sveta? Da li si video možda Hong-Kong, Šangaj, Baku, Saopaolo kao i nove delove moskve, pariza i londona. Da li lično znaš investitore i poznato ti je da su lopovi ?

dokazi da ce srbija biti ostecena a beograd trajno unakazen su sasvim ocigledni, da bi se videli potrban je samo zdrav razum i cist obraz. to sto neko nema jedno, drugo ili oba to je druga stvar.

video sam sve nabrojano i nigde u nabrojanim gradovima nisam video slican plan i projekat. ne pricam o klasteru visokih zgrada, pricam o leks specijlisima, o vlasnickoj strukturi, nocnim rusenjima, modelu finansiranja, nepostovanja planova, fazama razvoja, saobracajnim resenjima..ama bas ni jedan. ako si ti si video, daj molim te link

ne poznajem investitora posto pravi investitor i ne postoji,i da poznato mi je da je aleksandar vucic lopov i da je ovo sve fora da makne lovu, kul?
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=410280#p410280:sdt0bela je napisao(la):
dedinje » 12 Oct 2016 10:42 pm[/url]":sdt0bela]Razgrađevinar, pošto si izneo svoja i** "razmišljnja" o bg na vodi, red bi bio da izneseš neki argument odnosno dokaz.Kako će naša država pretrpeti veliku materijalnu štetu? Na osnovu čega tvrdiš da će bgd biti trajno unakažen? Otkud znaš da sličnih gradskih blokova nema širom sveta? Da li si video možda Hong-Kong, Šangaj, Baku, Saopaolo kao i nove delove moskve, pariza i londona. Da li lično znaš investitore i poznato ti je da su lopovi ?

Drzava ima veliku materijalnu stetu u procesu urbanizacije ovog dela obale. Sto je dokazano i to kazu strucnjaci koji se bave ovom strukom ( a koji verovali ili ne u Srbiji postoje). Grad ima stetu zbog promasene investicije, unistavanja resursa, uvodjenja novih pravila nasilja nad sistemom i gradjanima. To vrlo lako postane praksa. Najveci gubitak je gubitak karaketera sto u sustini i jeste ogroman materijalni gubitak , ali i vise od toga.

A sto se tice HK,Sangaja, Baku-a, Londona itd sve su to primeri investorskog urbanizma u zonoma velike traznje. I svi slucajevi od reda su primeri korupcije cak i u Londonu. Najveca korupcija u HK je vezana za zemljiste, isto vazi i za SP, danas to vazi i za London, a o Moskvi i Baku-u i da ne pricam. Svi to znaju, ali se drustvo jako tesko nosi sa "investitorima" jer su oni u simbiozi sa politckom klasom, kontrolisu medije, pisu zakone, imaju advokate koje je tesko pobediti.

Sledeca stvar, svi priznati ljudi iz struke i u Londonu, i u Brazilu cak i Kinezi koji rade na Zapadu imaju konsenzus o tome da je ovo sto se tamo zbiva katastrofalna politika i velika steta. To misle i najbolji strucnjaci u Srbiji koji jos nisu izumrli, a zna se koji su. To nisu ni Folic ni Mali.
 
Ovako pa jos tri puta toliko
Pogledajte prilog 1

Otprilike ovako bi izgledalo


Jednostavno ovaj istorijiski deo grada i pogotovo ovakvo mesto nije za ovakkve mastadonte. To 7 etaza je mera. To jednostavno logika nalaze. Ovo je tipican primer arhiteture totalitarnih rezima.

Zanimljivo da ce kula da zakloni pogled na pilon mosta na adi. Slucajno ili ne, ali je zanimljivo.

Izvor slike: fb
 
Koliko Beogradjana ima priliku da iz ove perspektive gleda Beograd? Štaviše, kladim se da 99 posto Beogradjana nije imalo priliku da bar jednom gleda iz ove perspektive. Pa bolji će pogled da imaju ljudi u toj kuli, a i biće mnogo više ljudi koji će imati to zadovoljstvo. Kome zaklanjaju pilon, ljudima u toj zgradi? Ni oni iza, u Bulevaru, nemaju ovakav pogled i ne vide pilon od ove zgrade na Terazijama. Da se razumemo, ne branim ovde mafijaške radnje koje prate projekat BNV. Nego, manite se ćorava posla i zaklanjanja pogleda.
 
Vrh