Šta je novo?

Savski amfiteatar (Beograd na vodi)

Tako je Dosljak, takvo neko resenje sa podvoznjacima je moguce realizovati iz gradskog budzeta, za to nisu potrebni krediti. I takvi primeri podvoznjaka ispod prilaznih koloseka glavnih zeleznickih stanica po gradovima u evropi postoje koliko hocete.

Naravno ukoliko postoji mogucnost finansiranja ukopavanja koloseka onda naravno da je to bolje resenje. Ali ne zelim da prihvatim cinjenicu koja se ponavlja ovde redovno na forumu da je zeleznica problem koji koci spustanje grada na reke jer za to ima leka a da ne bude papreno skupo.
 
i ja mislim da bi u nasem slucaju najracionalnije bilo zadrzati prugu (par koloseka) u nivou zemlje a ne ukrstanjima sa automobilima napraviti pozdoznjake.

uz malo maste i truda trasa bi delom ili cel mogla da bude natrkrivena nekom laksom konstrukcijom koja bi mogla da posluzi i kao pesacki ili cak biciklisisticki koridor.

mislim da bi na jednom uzem (mozda na vise mesta) delu teren pored trase mogao da se naspe i tako napravi vestacko uzvisenje koje bi natkrilo deo trase a koje bi se sa obe strane padinama spustalo do sadasnjeg nivoa, jeftin nacin da se "skloni pruga" i pesacima omiguci slobodan i direktan pristup sa jedne na drugu stranu plus se dobija dodatni javni prostor
 
На простору БнВ је функционални део путничке железнице најмањи проблем, лако се може свести само на 2-4 колосека од перона до ложионице и то уопште није непремостива препрека. А опет, по мени најлакши начин за приступ у Београд на води би био да испод Газеле на месту где су почупани колосеци иза ложионице направе кружни ток из којег би се одвајале по две рампе за прикључење на мост у оба смера (нешто као кружни токови код Арене само обрнути) и одатле да крене планирани нови булевар кроз БнВ све до другог кружног тока на месту садашње аутобуске станице, где би се сабирале Карађорђева из правца од Савског трга и из правца Задруге, Личка и приступна саобраћајница Зарићевог моста, све са измењеним трасама. Преко Личке да се улази у најављени тунел. Ево и плана целокупног решења саобраћаја БнВ, без силовања урбане матице Савског венца. Једно је решење око саме станице, а друго је решење подвожњака колосека. Мислим да би се на овај начин сви задовољили, и град, и инвеститори и железнице. БнВ би било приступачан људима из више праваца - Газела, Зарићев мост, Бранков мост (преко Карађорђеве), Савски венац преко подвожњака испод пруге, да не спомињем најављен тунел и постојећу Немањину.
 
Svakako.

Dva ili tri podvoznjaka nisu problem ni u finansijskom ni u izvedbenom smislu. I kao sto Spatio rece, rjesenja ima mnogo samo treba volje da se ona sagledaju.

Moj je predlog da mi ovde na forumu, pokusamo uoblicite neka rjesenja koja bi mogli zastupati i s kojim se moze izaci u javnost. I ako Bog da, jednog dana s tim rjesenjem uticati na promjene u nastanku i razvoju ovog podrucja. od kukumakanja nema nista.

Ja bih predlozio Karla, posto je saobracajni inzinjer, da organizuje grupu forumasa ili nekih drugih ljudi koji su raspolozeni i voljni, da detaljnije udjemo u ovaj problem i nakon izvjesnog vremena izadjemo s nekim predlogom ili predlozima koje bi i ostali forumasi mogli ocjeniti i dati svoj doprinos unapredjenju i razvoju grada koji nam je svima drag.

Ako imamo vremena da se dopisujemo na ovom forumu, imamo i vremena da se posvetimo dobrovoljnom inzinjerskom poslu iako nas niko nije ni angazovao ni platio. Zasto da nesto cekamo ili samo posmatramo sta se oko nas desava.

I ako ne uspijemo, bar mozemo biti mirni pred sobom i reci da smo nesto zeljeli i pokusali.
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=364459#p364459:zb0ofqn9 je napisao(la):
Gorstak89 » 27 Dec 2015 11:26 am[/url]":zb0ofqn9]Zašto bi u bnvu morao tunel?? dovoljno je samo da se useče ta trasa i spusti npr za 2m, i da se naprave prelazi. eventualno da se cela trasa spusti na kotu -1 i prekrije pločom. a tako nešto sigurno nije skupo. bar ne onoliko koliko bi bilo pravo kopanje tunela. A taj sanduk može biti sastavni deo zgrada.
Ja sam o sličnom rešenju i govorio (mada nešto dubljem, tako da gonji deo bude u nivou zemljišta) pošto je to jedina tehnologija koja ovde ima ekonomskog smisla ako se ide na šine ispod površine tla. Međutim kad se tako iskopana rupa jednom pokrije, to se onda uobičajeno zove tunel, nezavisno od toga kako je on nastao. Problem je nažalost cena čak i takvog rešenja ako je stvarno višegodišnji srednji nivo podzemnih voda samo 8 metara ispod površine.
 
+1 Dosljak za graficki prikaz ulicne matrice sa podvoznjacima.
Savrseno si oslikao ono o cemu sam pricao u poslednjim postovima.
I ono sto mi se svidja u tvom predlogu je sto se postojeca ulicna matrica nastavlja ka reci.
 
Zašto se ne bi razmotrilo i malo radikalnije rešenje? Ako se ispitaju prećutne početne pretpostavke od kojih svi polaze, vidi se one nisu tako čvrste kao što izgleda. Zašto bi uopšte morali vući dva koleseka kroz ceo BNV? Pošto bi saobraćaj buduće stanice bio ionako drastično redukovan u odnosu na sadašnje stanje, zar nije lakše prosto zagraditi deo prostora ispod Gazele i tamo napraviti novu malu stanicu prigradske železnice, a zgradu stare stanice pretvoriti u muzej železnice? Tako šine uopšte ne bi sekle ovaj dragoceni prostor, a zgradu bi sačuvali, pa čak i njenu vezu sa železnicom. Ona je ionako krajnje neuslovna za moderni saobraćaj i ima samo istorijsku vrednost, koja bi tek ovako došla do maksimalnog izražaja. I plus što bi pristup drugom muzeju-galeriji stare železničke okretnice i svim ostalim sadržajima iz pravca Savske ulice bilo moguć na svim tačkama u nivou tla, bez traženje podvožnjaka, nadvožnjaka ili prolaza.

Jedni razlog koji se spominje kao prednost ako bi aktivna stanica i dalje ostala na starom mestu je blizina "centra". Ali šta to ustvari znači? U praksi, to je do sada značilo da je blizu Zeleni Venac kao čvorište gradskog i prigradskog saobraćaja, isto kao i autobuska i Lastina stanica. Međutim, prvo, u budućnosti će ovde biti i velika stanica metroa i lokalnog saobraćaja, a zatim, po najavama, Zeleni Venac će biti drastično redukovan kao značajno lokalno čvorište. A autobuska i Lastina stanica se kompletno sele. Tako da, em je teglenje kofera uz Kameničku do Zelenog Venca krajnje naporno, em to više neće biti ni potrebno, ni naročiti korisno. A i do sada je retko ko išao peške, sa koferima ili bez njih, od železničke stanice do prostora iza Terazijskog grebena, ka Dunavu. Dakle, železnička stanica u BNVu bi bila korisna samo za one čije je odredište ili baš u njemu ili u zaista najbližoj okolini, dok bi nekim drugima nešto malo skratila putovanje gradskim prevozom. Ali onda je manje-više svejedno da li je stanica kod Starog mosta ili kod Gazele.
 
Nemojte da zaboravite da čitava infrastruktura u okviru SA ide na teret arapskog investitora,znači sa što manje ulaganja- kvalitetna infrastruktura.Grad sa tim nema nikakve veze,jedini adut u pregovorima može da bude činjenica da je RS u obavezi da izgradi veze sa podzemnom železnicom do granica SA, što bi indirektno značilo da investitor planira šinski sistem i to podzemni u SA.

Najgora moguća solucija bi bio status kvo tipa RS ne može da izgradi veze podzemne zeleznice sa 4g. što je ugovorna obaveza,pa da zbog toga snosimo konsekvence i moguće ucene od strane investitora. Nadzemni šinski sistem bi u svakom slučaju bio jeftiniji i isplativiji i za RS i za investitora.Sačuvati par koloseka iz Savsku bi po mom mišljenju bilo najprihvatljivije rešenje i za RS i za investitora pošto izgradnju stambeno-poslovnih kvadrata na toj lokaciji ne očekujem ni u daljoj budućnosti,a mislim da je i investitor toga svestan.

Paralelne visokokapacitetne saobraćajnice sa Savskom nisu mi baš realna opcija pošto bi te saobraćajnice trebalo da isprate linije blokova u skladu sa nacrtom plana,naravno povećanje njihovog kapaciteta,proširenje pomenutih kao što je bilo i ranije najavljivano (Savski Bulevar, itd).

Na temi prokopa sam dao predlog sa Karlo i ljudi iz struke iz kluba ljubitelja železnice icrtaju trasu kroz SA,kako bi se dobilo najprihvatljivije rešenje.
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=364547#p364547:357tywa4 je napisao(la):
spatiotecte » Нед Дец 27, 2015 6:44 pm[/url]":357tywa4]+1 Dosljak za graficki prikaz ulicne matrice sa podvoznjacima.
Savrseno si oslikao ono o cemu sam pricao u poslednjim postovima.
I ono sto mi se svidja u tvom predlogu je sto se postojeca ulicna matrica nastavlja ka reci.

Мени се у целом актуелном плану БнВ најмање свидело што су саобраћајнице урађене без икакве везе са постојећом околином, тј. блокови. Настављањем Дурмиторске, Вишеградске и Пастерове ка реци и изградњом нове главне саобраћајнице унутар Савског амфитеатра паралелне са Савском улицом се чува урбана матрица Европског града. Садашњи план као главни проблем има то одакле ће бити главни прилив саобраћаја у БнВ. Зато се и ради на проширењу Зарићевог моста и копању тунела код Економског факултета, али то је једносмерно, буквално левак на којем се улази и излази у БнВ. Зато и предлажем кружни ток испод Газеле са рампама за укључење на и искључење са моста. Тако добијамо неки логичан правац кретања који није слеп и који се не завршава код Сајма, тј. код будућег "највећег тржног центра у југоисточној Европи". Добија се и алтернативни правац искључењу са Газеле у Савску што ће смањити оптерећење Мостар петље кретањем на релацији Сава центар-Савска-Савски трг.

Што се тиче саме станице, ја бих је задржао у функцији макар за градску железницу и као почетну станицу музејских возова (Плави воз и Романтика, а да је памети Романтика би имала три композицији пошто има и три локомотиве и имала би редовне линије као туристичка атракција ка више туристички примамљивих праваца, можда би само фалило да се некако нађу још по два ресторан-вагона, вагона 1. класе и вагона за бицикле, па би имали 3 композиције са по 1 парном локомотивом, 1 вагоном 1. класе, 4 вагона 2. класе, рестораном и ваогном за бицикле). На станици би задржао 6 од постојећих 10 колосека са перонима, 4 за музејске композиције и 2 за градске возове, а као музеј локомотива би искористио ложионицу.
 
Хвала на исправци, на њу сам и мислио. Ево ширег плана новог блоковског уређења где је и одређена намена блокова.

-Жуте линије су главне саобраћајнице 4+4 или 6+6, углавном са трамвајском пругом у средини.

-Црвене линије су споредне саобраћајнице.

-Зелена линија је граница приобалне рекреативне зоне са одвојеним пешачким стазама, бициклистичким стазама, игралиштима, клупама, уређеним кејом, мањим угоститељским садржајима (кафићи, брза храна).

-Црне линије су железничке шине, с тим да су сиве линије железничке шине које прелазе преко подвожњака улица (црвене линије) и кроз блокове (наранџасто) зазидани попут Бетон хале, док су преко њих зграде.

-Браон објекти су железнички водоторањ код Газеле, стара ложионица реконструисана преуређена у музеј локомотива, реконструисана стара пошта према оригиналном изгледу са мешовитом наменом (функционални стари поштански шалтери, музеј поште, ресторан и хотелски капацитети) и зграда главне железничке станице која је исто реконструисана са мешовитом наменом (функционални стари перони и шалтер сала за продају карата, железнички музеј са експонатима у некадашњим канцеларијама преуређеним у музеје као и паркирани музејске композиције Плавог воза и Романтике, ресторани, уметничке галерије и остали културно-образовни садржаји).

-Светло-зелена поља - парковске површине.

-Љубичаста поља - блокови предодређени за изградњу угоститељских објеката, хотела и "елитних" станова.

-Плава поља - блокови предвиђени за изградњу тржних центара.

-Розе поља - блокови предвиђени за изградњу небодера.

-Наранџаста поља - блокови предвиђени за изградњу пре свега пословних али и стамбених објеката.

Како вам се чини мој предлог?
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=364549#p364549:57vensr3 je napisao(la):
Zuma » 27 Dec 2015 06:49 pm[/url]":57vensr3]Zašto bi uopšte morali vući dva koleseka kroz ceo BNV? Pošto bi saobraćaj buduće stanice bio ionako drastično redukovan u odnosu na sadašnje stanje, zar nije lakše prosto zagraditi deo prostora ispod Gazele i tamo napraviti novu malu stanicu prigradske železnice, a zgradu stare stanice pretvoriti u muzej železnice?

Zato sto bi ta mala stanica ispod Gazele bila previse daleko od Centra i svakako je bolja lokacija aktuelne glavne jer se tu ukrstaju cak i 4 kraka tramvajske mreze i tu je gusto naseljeno stambeno tkivo i vazna raskrsnica grada.

I ko je rekao da ce saobracaj glavne biti drasticno redukovan?
Sa glavne mogu da polaze svi vozovi koji imaju za krajnje odrediste Beograd. Za prolazne vozove nek se koristi Prokop i NBG stanica.
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=364568#p364568:318ohp6w je napisao(la):
spatiotecte » 27 Dec 2015 20:35[/url]":318ohp6w]
Sa glavne mogu da polaze svi vozovi koji imaju za krajnje odrediste Beograd. Za prolazne vozove nek se koristi Prokop i NBG stanica.

Znači kada nešto hoćeš da predstaviš kao dobro onda putnici po tvojoj preporuci koji dolaze iz unutrašnjosti Srbije i putuju za Zagreb, Cirih, Budimpeštum treba da traže po Beogradu železničku stanicu sa koje kreće voz za njihovu željenu destinaciju. Takve ideje nemaju ni mnogo veći gradovi osim onih sa po tri aerodrome, a čiji je broj stanovnika 11 puta veći od Beograda.
U Beogradu imaš sve na jednom mestu, Beograd centar stanicu u prokopu koja može da primi i stanovnike Beograda i putnike u tranzitu kao i prigradsku železnicu. Sve na jednom mestu u centru grada u savremenoj železničkoj stanici sa udobnim i toplim čekaonicama i ugostiteljskim objektima iznad perona.



@Došljak

Lepo crtaš, ali praviti još jednu petlju na "Gazeli" je veoma pogrešno. Predlažem tramvaj umesto železničke pruge I time se Savska ulica oslobodi, a uključenje sa mosta "Gazela" u Savsku ulicu konačno uredi.
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=364568#p364568:2wf4gt1c je napisao(la):
spatiotecte » 27 Dec 2015 08:35 pm[/url]":2wf4gt1c]

Zato sto bi ta mala stanica ispod Gazele bila previse daleko od Centra i svakako je bolja lokacija aktuelne glavne jer se tu ukrstaju cak i 4 kraka tramvajske mreze i tu je gusto naseljeno stambeno tkivo i vazna raskrsnica grada.

I ko je rekao da ce saobracaj glavne biti drasticno redukovan?
Sa glavne mogu da polaze svi vozovi koji imaju za krajnje odrediste Beograd. Za prolazne vozove nek se koristi Prokop i NBG stanica.

Ја све мислим да се ти шалиш, онако забавно ти да се неки људи пецају, па се лудо забављаш? Ајде реци ми да је ово само спрдња, биће ми много лакше, јер не могу да поверујем да је ово стварно нечије озбиљно размишљање :?: :cry:
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=364568#p364568:39u5tkoa je napisao(la):
spatiotecte » 27 Dec 2015 19:35[/url]":39u5tkoa]...Zato sto bi ta mala stanica ispod Gazele bila previse daleko od Centra...

Spato moj , sta ti je u poslednje vreme .... te ovo te ono daleko... daleko od kog to ,,centra,,i kome
od kada pocesmo da merimo sa tim vec zaboravljenim palanačkim milimetrima
,Bgd je davno prešao na km. :)

Idelano mesto za glavnu ž. stanicu je upravo u Bataji (uz planirani intermodularni terminal)
sta bi tek onda reko ... joj, samo se šališ... jel da ?

Slazem se stobom , da mala stanica ispod Gazele nije dobro rešenje iz mnogih razloga
ali u njih se ne ubraja to daleko...

:sesir:
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=364573#p364573:zjcidyoj je napisao(la):
Mair » Sun Dec 27, 2015 9:37 pm[/url]":zjcidyoj]

Znači kada nešto hoćeš da predstaviš kao dobro onda putnici po tvojoj preporuci koji dolaze iz unutrašnjosti Srbije i putuju za Zagreb, Cirih, Budimpeštum treba da traže po Beogradu železničku stanicu sa koje kreće voz za njihovu željenu destinaciju.Takve ideje nemaju ni mnogo veći gradovi osim onih sa po tri aerodrome, a čiji je broj stanovnika 11 puta veći od Beograda.

Tacno je da bi bilo najidealnije kad bi postojala jedna centralna stanica sa koje bi saobracali svi vozovi ali takav luksuz sebi mogu da priuste samo manja mjesta ili veliki gradovi koji imaju razvijen gradski saobracaj koji bi bio feeder za tu stanicu. Beograd nije ni jedno ni drugo.

Projektom Novog Beogradskog Cvora je bilo predvidjeno da citav Beograd pokrivaju 4 velike stanice koje se nalaze na jednoj liniji. Zemun, Novi Beograd, Prokop i Rakovica. Da bi te 4 stanice pokrivale citav grad one moraju imati jak feeder sistem. A sta imaju?

Stanica Zemun jedva da ima pristup autobusima. Citav Zemun nema ni tramvaj a o metrou da ne govorim
Stanica Novi Beograd ima najbolji pristup. Postoji cak i linija tramvaja koja ju povezuje sa Beogradom ali opet bez metroa.
Stanica Prokop je u najgoroj poziciji. Jos nije ni gotova a dovodjenje tramvaja ili metroa ce jos dugo da visi u vazduhu.
Stanica Rakovica takodje ima otezan zahvat okolnog podrucja zbog konfiguracije terena i izdvojenosti stanice od naselja koja su blizu samo vazdusnom linijom.

Znaci situacija nije nimalo vesela i optimisticna za neki dugorocni razvoj.

Sta treba ciniti?

Treba se okreniti svim mogucim infrastrukturnim resursima koje Beograd ima, da bi se dobila maksimalna pokrivenost i efikasnost zeljeznickog sistema. To znaci, iskoristiti i glavnu zeljeznicku stanicu, koja ima bolji polozaj i vezu sa svojim okruzenjem od bilo koje od gore pomenutih 4 stanice. treba iskoristiti i kapacitete u Dorcolu i na dunavskoj strani. I treba, graditi nove.

U Beogradu imaš sve na jednom mestu, Beograd centar stanicu u prokopu koja može da primi i stanovnike Beograda i putnike u tranzitu kao i prigradsku železnicu. Sve na jednom mestu u centru grada u savremenoj železničkoj stanici sa udobnim i toplim čekaonicama i ugostiteljskim objektima iznad perona.

Zasto govoris da imamo kad nemamo!?
Bar napisi "mozemo imati jednog dana" pa da probamo da vidimo koji je to dan.
 
Nekoliko postova gore čini mi se da sam video predlog o podvožnjacima ispod dva koloseka do ŽS Glavna. Podvožnjaci ispod šina su po meni jako loše rešenje u kontekstu onoga što se planira za BNV. To znači da bi pešaci trebali da budu gurnuti u grafitima ižvrljane, mračne, da izvinete, zapišane prostore samo da bi fanovi mogli i dalje da imaju vozić na površini koji staje na njihovom omiljenom mestu. Sada se i moja firma seli na NBG iz centra - Bogu hvala - ali pokušaču pre nego što se to desi da foto-dokumentujem svoj pešački put sa tog 'idealnog mesta' koje je u 'strogom centru', do pravog centra, i kakva se sve čudesa i urbanistički užasi mogu videti usput. (Teaser: ljudi bukvalno stoje na ulici dok pokušavaju da pređu Zemunski put odnosno saobraćajnicu na kojoj je Tramvajski most, jer pešačko ostrvo širine pola metra nema šanse da primi jedno 50 ljudi koji čekaju).

To da železnica ne smeta silasku grada na reke apsolutno nije tačno. Železnica je apsolutna prepreka pešačkim tokovima. Sa vremena na vreme sam u Ljubljani poslom, i jednom se desilo da, iako bih od hotela do firme mogao da stignem 5 minuta peške, taj je put bio 25 minuta do najbližeg mesta na kojem mogu preći prugu (Kajuhova cesta) i još 25 minuta nazad, jer pruga apsolutno seče taj grad na dva dela.
 
Главна препрека пешачким токовима јесте непостојање икакве пешачке инфраструктуре у приобаљу. Људи, па једини нормални приступи приобаљу који су уређени за пешаке су: рампа код капетаније, рампа код Зарићевог моста и рампа код сајма. Сва остала места су претрчавање преко пруге. И то не због бриге за пешаке и бициклисте, већ зато што је ту било потребно да се обезбеди пролаз камионима до некадашњих складишта у Бетон хали, до некадашње базе Партизанског пута у Савском амфитеатру и складишта у околини. Хајде ок, том пругом у приобаљу прође 4 воза дневно у врх главе па се она лако прескаче и пређе. Али ту нема никаквог нормалног уређеног, легалног и осмишљеног приступа за пешаке од нпр. степеништа Бранковог моста и степеништа Зарићевог моста, која су оба нажалост највећи јавни клозети у Београду на отвореном и редовно базде на урин. И редовно су ишарани. Мени су та два места непријатнија него подвожњак испод два колосека код куле Небојше.

Са друге стране, у Бари венецији, иза старе ложионице су постојали читаво насеље од преко 200 становника (цифру сам лупио) и фудбалски терен ФК Железничара. И свакодневно је гомила људи претрчавала Савску улицу код Мостара, провлачила се кроз рупе на огради и шибље, претрчавала преко 4 колосека који воде од главне железничке станице и још неколико споредних на којима може да маневрише нека локомотива која иде у ложионицу или маневарка која одвлачи вагоне на колосеке за паркирање, и то више пута дневно, деца при одласку и повратку из школе, млади спортисти при одласку и повратку са тренинга, људи у куповину и из ње, на посао (мада је већина становника ту била запослена у железници)...

А онда имамо СЦ Милан Гале Мушкатировић до којег се стиже само подвожњаком, и читав Дорћолски блок зграда на облаи Дунава само са два подвожњака и једном пешачком пасарелом, одсечене од остатка града са 8 колосека од којих се данас само један користи и опет тај део града сасвим пристојно функционише, људи лепо живе, многи долазе на базен или на тенис, на кеју увек има доста шетача, лагано се стиже и без препрека до Куле Небојше и онда до Доњег града...


Толико о железници као највећој, јединој непремостивој препреци за силазак пешака на реку Саву.
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=364568#p364568:38278iv6 je napisao(la):
spatiotecte » 27 Dec 2015 08:35 pm[/url]":38278iv6]
I ko je rekao da ce saobracaj glavne biti drasticno redukovan?
Sa glavne mogu da polaze svi vozovi koji imaju za krajnje odrediste Beograd. Za prolazne vozove nek se koristi Prokop i NBG stanica.
U Prokop je već uloženo isuviše novca i on će sasvim sigurno postati glavna Beogradska stanica za međugradski i međunarodni saobraćaj. Direktno je na trasi železničkog mosta preko Save i oba preostala železnička pravca, sa novom, namenski izgrađenom zgradom, savremenim elektronskim kontrolnim centrom, tik pored auto puta i Bulevara Vojvode Putnika, on će imati isuviše mnogo eksploatacionih i saobraćajnih prednosti nad 130 godina starom zgradom da ne bi bilo tako. Ovde se sve bukvalno raspada. Prostorije su katastrofa, instalacije su redom muzejski primerci, podrumi često poplavljeni, ne postoji čak ni poštena čekaonica, a još manje normalni uslovi za rad zaposlenih. Pa onda, mi nismo ni dovoljno bogati ni dovoljno veliko saobraćajno čvorište da bi delili terminalne tačke glavnih međugradskih i međunarodnih vozova tako da te linije imaju čitavu gomilu polaznih i odredišnih stanica. To je previše skupo. Zbog ovih i drugih razloga, centralna železnička stanica u Beogradu će sigurno biti Prokop. Da li je to dobro ili loše više nije bitno jer je tako odlučeno i tu više ne može biti promene. Kad se na to doda činjenica da je stara stanica čeonog tipa, pa linije tuda ne mogu da prođu usput i samo nakratko stanu, nego moraju posebno da odlaze u nešto što je vremenski i logistički (mali broj preostalih pristupnih koloseka, sinhronizacija saobraćaja, itd) veoma skupa ekskurzija u slepo crevo, to znači da će ovoj stanici (ako opstane) najverovatnije biti ostavljen samo lokalni saobraćaj tipa BG-voz i Beovoz, i možda deo prigradskog železničkog saobraćaja. A to znači bitno smanjenje ukupnog obima saobraćaja na ovoj stanici. Uz skoro rušenje autobuske i Lastine stanice, uz drastično rasterećenje i izmeštanje GSP terminala Zeleni Venac (što je najavljeno), uz činjenicu centar NIJE blizu ako neko treba peške da se penje na brdo, uz potrebu da već sada, odmah, MORAMO i da planiramo i da gradimo metro, i kad znamo šta su šine uradile Novom Beogradu, situacija postaje veoma komplikovana. Ja zaista ne vidim kako je u ovom slučaju moguće opredeliti se napamet, bez posebne stručne studije.

maxresdefault.jpg
 
Ne znam cemu tolika fobija sa podvoznjacima.
U parizu ima 6 zeleznickih stanica koje imaju ne 2 vec 8 ili 10 koloseka koji prilaze tim stanicama.
Podvoznjaka ispod tih desetokolosecnih koridora ima koliko hocete i tu prolaze i automobili i pesaci, i sta je tu problem?

Ajde da ne uzmem primer Pariza posto ce neki reci da ne moze da se uporedi sa Beogradom.
Evo Budimpesta i Bukurest imaju zeleznicu u nivou sa ulicom kao i mi i ukrstanje sa saobracajem i pesacima se kod njih resava putem nadvoznjaka i pasarela.

I jeste Prokop je daleko, neko rece tako blizu, a tako daleko i to je istina.
A Rio je lepo objasnio koje je okruzenje Prokopa, 3 solitera i Titova kuca cveca...
Za mene zeleznicka stanica glavnog grada od 2 miliona stanovnika treba da bude u jako gustom urbanom tkivu, sa velikim trgom ispred i sa nekoliko linija tramvaja koje se ukrstaju na tom trgu.
 

Pogledajte prilog 1

Koja je razlika izmedju gornje dvije slike?

Slika 1 "planirani koncept beogradskog cvora" ima manje stanica i manje manje pruznih pravaca nego slika 2 "(ne)planirani koncept beogradskog cvora".

Ono sto je na slici 2 narandzasto, vec postoji decenijama u Beogradu, nalazi se u najgusce naseljenom dijelu Beograda (opstine Vracar, Stari Grad,...)i u dijelu koji se dodatno planira i gradi (BNV).

-Da li ce se uklanjanjem narandzastog poboljsati saobracaj u Beogradu?
NE. Samo ce se pogorsati. Jer ce biti smanjeni saobracajni kapaciteti i morace se kompenzovati pojacavanjem drumskog saobracaja u sredini koja nije pogodna za to. morace se prosirivati saobracajnice da prime vise automobila, graditi podzemne garazne etaze, povecace se buka i zagadjenost a neminovno ce i prosirene i novoizgradjene saobracajnice ponovo biti zagusene. To je najjeftiniji ali najnepovoljniji oblik razvoja grada.

-Da li postoji opravdana potreba da se narandzasto ukloni?
NE. Osim ako ste tajkun koji bi da izgradi jeftine stambene blokove i dodje do brze zarade prodajom stanova i poslovnih prostora.

-Da li je narandzasto smetnja crvenom?
NE. Saobracaj na crvenim linijama se moze odvijati nesmetano od narandzastih. Prema Rakovici se nalaze 4 kolosjeka koja imaju veliki kapacitet i omogucavaju koristenje pruge i za narandzastu i za crvenu liniju. Pruga prema Pnacevu je sa dva kolosjeka ali je intezitet saobracaja na njoj slab i dovolajn je kapacitet za crvenu i narandzastu liniju.

-Kakve su sanse crvene i narandzaste linije za buduce prisirenje i povecanje kapaciteta?
Razlicite. Crvena linija je najvecim dijelom u tunelu sa 2 kolosjeka. Njeno prosirenje je skupo jer zahtijeva nove tunele i nove mostove a stanice kao Vukov Spomenik i Prokop su pod zemljom i njihovo prosirenje je skupo.
Prosirenje kapaciteta narandzaste linije je znatno jeftinije. Osim toga, vec sad su njeni kapaciteti veliki.

-Koja linija ima bolje sanse za povezivanje metroom?
NARANDZASTA. Narandzasta linija vec ima pruzne pravce sa 4 ili vise kolosjeka na kojima se lako mogu izdvojiti dva kolosjeka za nezavisan sinski sitem kakv postoji npr u Njemackoj (S-Bahn) i tako iskoristiti narandzasta linija i za metro i za zeljeznicu!
Crvena linija se ne moze koristiti za metro jer bi se morala prosirivati na 4 kolosjeka a u gornjoj tacki je vec receno da je to skupo zbog tunelske konfiguracije linije. Zbog toga se crvena linija moze povezivati samo zasebno izgradjenim metro linijama koje bi sjekle crvenu liniju na nekoliko tacaka (planirano:prokop, Vukov Spomenik)
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=364635#p364635:ujmrfvjn je napisao(la):
spatiotecte » 28 Dec 2015 09:12 am[/url]":ujmrfvjn]Ne znam cemu tolika fobija sa podvoznjacima.
U parizu ima 6 zeleznickih stanica koje imaju ne 2 vec 8 ili 10 koloseka koji prilaze tim stanicama.
Podvoznjaka ispod tih desetokolosecnih koridora ima koliko hocete i tu prolaze i automobili i pesaci, i sta je tu problem?

Nije ništa problem, nego je pitanje šta je prioritet. Ako je prioritet da BNV izgleda lepo i da privlači pešake u sebe, koji bi šetali i kupovali, onda se mora reći da rešenje sa podvožnjacima izgleda jako, jako ružno i vrlo je nepraktično sa tog stanovišta.

Možemo i da obrnemo celu sitaciju i da kažemo šta je problem da ŽS bude u Prokopu i da nema šina u SA? Sve i pod pretpostavkom da metro neće biti skoro sagrađen (a nedavno je jasno rečeno da će prva linija proći kroz Prokop)... turisti koji dolaze u Beograd, pa neće koristiti železnicu svaki dan, uhvatiće taxi na Prokopu, staviti kofere u gepek i otići gde žele. Beograđani koji putuju negde turistički vozom, što takođe ne čine svaki dan, će na slični način doći do Prokopa. A svakodnevni putnici (komuteri) mogu otići dve stanice dalje i izaći na Vukovom spomeniku, mestu nemerljivo bolje povezanom (i pešački i autobuski/tramvajski) od ŽS Glavne sa pravim centrom grada. Stvarno, šta je tu problem?
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=364649#p364649:q5n9qdug je napisao(la):
ACR » Mon Dec 28, 2015 11:17 am[/url]":q5n9qdug]
Nije ništa problem, nego je pitanje šta je prioritet. Ako je prioritet da BNV izgleda lepo i da privlači pešake u sebe, koji bi šetali i kupovali, onda se mora reći da rešenje sa podvožnjacima izgleda jako, jako ružno i vrlo je nepraktično sa tog stanovišta.

A kako mislis da ce pjesaci doci u BNV?
Ako nemaju ni zeljeznicku stanicu ni metro u blizini, onda jedino mogu drumskim saobracajem.
Hoce li BNV "izgledati lepo" kad pjesaci nebudu mogli proci od automobila, autobusa, trolejbusa i tramvaja?

Cilj planiranja saobracaja u urbanoj sredini je da se smanji uticaj drumskog saobracaja a to se postize uvodjenjem sinskog saobracaja. U slucaju Beograda, ostankom i unapredjenjem sinskog saobracaja, jer on vec postoji.

Naravno, najavljen je metro ali on nece biti novogodisnji poklon deda mraza. Potrebne su stotine miliona dolara samo za jednu liniju metroa. Zasto zivjeti u snovima o skupom metrou kad imate zivu zeljeznicu u prostoru BNV!? U takvim snovima Beograd zivi vec decenijama i nikako da se probudi. Potrebna su minimalna ulaganja da se na toj zeljeznici koja vec postoji u SA instalira metro. Kad je uklonite, moracete ulagati stotine miliona da po istom pravcu dobijete metro.

Evo i jednog poredjenja...
Beograd iz XIX vijeka i planirani Beograd u XXI vijeku...



U XIX vijeku je Beograd imao jednu zeljeznicku stanicu. U XXI vijeku u tom istom prostoru nece imati nijednu! Da li je to napredak?
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=364655#p364655:2ta0d44e je napisao(la):
RioBL » 28 Dec 2015 10:46 am[/url]":2ta0d44e]
Naravno, najavljen je metro ali on nece biti novogodisnji poklon deda mraza. Potrebne su stotine miliona dolara samo za jednu liniju metroa. Zasto zivjeti u snovima o skupom metrou kad imate zivu zeljeznicu u prostoru BNV!? U takvim snovima Beograd zivi vec decenijama i nikako da se probudi. Potrebna su minimalna ulaganja da se na toj zeljeznici koja vec postoji u SA instalira metro. Kad je uklonite, moracete ulagati stotine miliona da po istom pravcu dobijete metro.

Sada bi morao da se odlučiš koju tezu zastupaš, jer sve vreme se priča o komuterskoj železnici, a sada ispada da ti u stvari želiš metro na dosadašnjoj trasi železnice kroz SA.

Ako je to ono što zastupaš, onda se možemo čak i složiti. Nemam apsolutno ništa protiv da metro ide trasom pruge kroz SA, ali onda bi bilo potpuno logično (a i u interesu famoznog arapskog investitora koji bi trebalo 66.6% tog troška da plati) da se takav metro ukopa. Takođe, nemam ništa ni protiv novog života ŽS glavne kao centralne metro stanice u koju bi bila smeštena i uprava, prodaja povlaštenih karata i tome slično. Čudi me da niko ne zastupa tako nešto, pošto mi priča o "muzeju železnice" ne zvuči baš realno i opipljivo.
 
Људи, упорно крећете од погрешних премиса: као прво, ПЛАНИРАНИ КОНЦЕПТ БЕОГРАДСКОГ ЖЕЛЕЗНИЧКОГ ЧВОРА тренутно подразумева постојање пруге до Сајма и изградњу једне од три ГЛАВНЕ ж. Ст. у Београду на том месту (погледати: предлог новог ГУП-а). До приче о БнВ, ПЛАНИРАНИ КОНЦЕПТ је подразумевао да трећа главна ж. ст. остане - Београд главна. Још пре тога је део планираног концепта била централна станица "регионалног метроа" (приградско-регионалне железнице) у Савском амфитеатру.
Дакле, никада, од ступања на снагу варијанте "Прокоп", до СНС-а, није постојао концепт без железнице на том месту. Никада. Запамтите то.

Е, тако, а сад може да се расправља.

Реците ми, је л` боља главна станица на Сајму, или на Савском тргу?

И реците ми, молим вас, какви се то "окови" скидају са руку становника Улице Милоша Поцерца - људи окованих с три друмске тровачке магистрале: Кнеза Милоша, Сарајевском, Савском - када се укине пруга? (Ајде онда да им укинемо и трамвајску пругу у Савској, јер, ето, кривично законодавство је колико пре Другог рата, познавало и постојање "лаких окова", па се можда лака шинска возила уклапају у тај "планирани концепт"?)
 
Vrh