Šta je novo?

Savski amfiteatar (Beograd na vodi)

2012

Либерскиндова презентација и није не знам ни ја шта детаљнија. Само је 3д анимација квалитетнија јер човиек има пара да је плати. "Београд на води" као концептуална скица је катастрофа, не требају ти никакви детаљи да се то види.

Тај део града заслужује посебан третман, неку нову визију, савремене токове урбанизма, а не концепт који се градио у 19 веку.
 
nedelja 20.10.2013. | 10:21
"Beograd na vodi" za 6 do 8 godina
Izvor: eKapija
Beograd -- "Beograd na vodi" mogao bi da bude realizovan za šest do osam godina, kaže rukovodilac tog projekta, inženjer Srđan Rupar.
Jedna od najzvučnijih beogradskih urbanističkih priča, projekat "Beograd na vodi", nakon decenija spekulacija, trebalo bi najzad da krene u realizaciju, piše portal "eKapija".
To su bar u izjavama za ovaj portal rekli tvorci nedavno završenog novog idejnog rešenja, koje se razlikuje od svih do sada pominjanih, i koje je, kako kažu, u skladu sa svim urbanističkim planovima grada.

Kako je za "eKapiju" potvrdio Srđan Rupar, projektant i rukovodilac tima od 20-ak ljudi koji su radili na njegovoj izradi, regulisani su svi vlasnički odnosi, pribavljeni vlasnički listovi za više od 400 katastarskih parcela i prikupljeni uslovi svih 19 javnih, republičkih i gradskih preduzeća za izmeštanje postojeće infrastrukture.

Definisane su parcele i namene parcela i u toku je izrada Plana područja posebne namene.

Iza projekta, prema rečima Rupara stoje Vlada Srbije i država. Izradi se pristupilo još za vreme predizborne kampanje, po nalogu Srpske napredne stranke, kada je Rupar, kao nestranačka ličnost, preko evropskih institucija angažovan po nalogu Aleksandra Vučića.
Šta je "Beograd na vodi"?
"Beograd na vodi" prostiraće se na 90 hektara - od Starog železničkog do Brankovog mosta ograničen rekom Savom sa jedne i Savskom ulicom sa druge strane.

Kompleks će biti podeljen u nekoliko celina: deo predviđen za luksuzne hotele, biznis zona, zona stanovanja, sportsko rekreativni deo, zona kulture i umetnosti... Jedan od uslova koje će definisati Plan posebne namene predviđa da parcele ni na koji način ne budu 100 odsto izgrađenosti pa će "Beograd na vodi" obilovati zelenim površinama.

Zbog visoke ekskluzivnosti lokacije i bogatstva sadržaja ukupna investicija procenjena je na osam milijardi evra.

Prve parcele za investitore trebalo bi da budu spremne već od septembra 2014. godine, a "Beograd na vodi" trebalo bi da zaživi u narednih osam godina.
Veliko interesovanje stranih investitora
Kako kaže Rupar, cilj je da se Srbija u realizaciji ovog projekta ne zaduži ni jedan evro.
Preduzeće "Beograd na vodi"
U završnoj fazi je i formiranje posebnog preduzeća "Beograd na vodi", koje bi se bavilo pripremom za realizaciju i konkretizacijom ovog posla.
"Običnom oku promene na predviđenom potezu biće prepoznatljive već sredinom sledeće godine", kaže Rupar, koji će biti i direktor pomenutog preduzeća.


"Ovo je prvi projekat u vezi sa ovom pričom koji je ostvariv. Kada smo krenuli da radimo rekao sam svojim saradnicima: Ne želimo da pravimo nešto što je samo lepo za oko. Hoćemo nešto što može i mora da se ostvari", kaže on.

"Sopstvenim sredstvima treba da stvorimo uslove kada će se strani investitori 'sukobiti' ko će dobiti lokaciju i ovde graditi o svom trošku. U dunavskim zemljama nema lokacije koja bi bila kao ova, i Beograd zato mora da uhvati voz i privuče strane investitore", smatra Rupar.

Sagovornik "eKapije" kaže i da je već nekoliko stranih kompanija zainteresovano da na ovim lokacijama izgradi svoje centrale, ali ne želi da precizira koje.

Prema pisanju beogradskih medija vođeni su razgovori sa nekoliko kompanija iz Evrope i Kanade, a Rupar potvrđuje da su među njima i oni iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.

"Važnije je da će ovaj projekat uposliti 200.000 naših građana, naročito srpske građevince u fazi realizacije, a kasnije i radnike u hotelima, restoranima...", navodi Rupar.
Potpuno novo lice prestonice
Silaskom Beograda na Savu srpska prestonica će, po Ruparovim rečima, biti bez premca uzvodno od Crnog mora. Izgradnja novog grada na obali potpuno će izmeniti sadašnji izgled ovog dela prestonice, a to znači i izmeštanje postojećih sadržaja. Između ostalih i Železničke i Autobuske stanice.

"Uprkos tome što je izmeštanje Železničke stanice mukotrpan posao, preko 60 odsto sadašnje železničke infrastrukture biće izmešteno do polovine 2014. godine, a ostatak do polovine 2015. kada se očekuje završetak stanice 'Prokop'", objašnjava Rupar.

On kaže i da su po prvi put objedinjeni uslovi svih 19 javnih i gradskih preduzeća koji se pitaju na predviđenim lokacijama.

"Sa 'Srbijavodama' definisan je nivo vodostaja reke Save i uslovi za provlačenje kanala kroz veštački kompleks, ostvarena je saradnja sa Direkcijom za vode budući da je reka Sava međunarodni put. JP 'Pošte' imaju svoju zgradu na ovom području sa čitavom mrežom optičkih kablova, a Zavod za zaštitu spomenika kulture definisao je status objekata koji moraju ostati zaštićeni...", navodi Rupar.

Deo objekata tako, poput zgrade Železničke stanice, ostaće neizmenjeni. Novi će, pak, srpskoj prestonici dati potpuno novi identitet.
• Najeksluzivniji deo kompleksa - "luksuznna" zona, predviđena je na obali, uz kanal nazvan "Mala Sava". Kanal će formirati veštačko ostrvo gde je predviđena izgradnja luksuznih hotela i koje će pešačkim mostom biti povezani sa ostatkom kompleksa. Novi simbol Beograda postaće hotel predviđen na desnoj obali Save kod Starog železničkog mosta, dok će na levoj obali sa novobeogradske strane biti biznis centar. Ukupno je na obali predviđeno šest novih hotela.
• Stari Železnički most biće u funkciji sabraćaja, i to pešačkog, pretvoren u splet restorana i kafića.
• "Beograd na vodi" imaće i svoju marinu u kojoj će moći da se iznajmljuju brodovi, a svi hoteli imaće slobodu da imaju i svoje marine.
• Biznis zona i komercijalni objekti predviđeni su uz glavnu Savsku ulicu. U budući Savski bulevar ulaziće se pored postojećeg objekta Pošte i predstavljaće glavnu saobraćajnicu, a istovremeno će deliti komercijalnu od zone stanovanja.
• Stambeni deo kompleksa prostiraće se uz kanal, a procenjuje se da će ove dve zone zajedno imati oko dva miliona kvadrata.
• Uz Gazelu je predviđen sportsko rekreativni deo, a u okviru celog kompleksa posebno mesto za sebe naći će slobodni umetnici Beograda. Gde god na ovim lokacijama budu zaštićeni objekti od državnog značaja, tu će se roditi i novo mesto okupljanja beogradskih kreativaca. U planu je i da čuvena ložionica ispod Gazele, gde se ukršta nekoliko koloseka, postane Muzej Železnice.
• Rupar kaže da se tokom izrade projekta posebno insistiralo na zelenim površinama koje će prožimati ceo kompleks, a Beogradom na vodi "krstariće" i eko voz. Osim toga, Beograđani će po prvi put biti u mogućnosti da potez od Kalemegdana do Banovog brba prođu peške.
Novi grad do 2020.
Na kafu na Stari železnički most, novo savsko ostrvo lii šetnju desnom obalom Save kakvu do sada nismo iskusili, mogli bismo da odemo već do 2020. godine, najavljuje Rupar.
"Posao bi trebalo da bude završen za šest, najviše osam godina, ali će sve zavisiti od brzine i spremnosti investitora", kaže on.
 
Чим је овај Рупар главни а који је грађевински инжењер и који ради у Хидропланингу све ми је јасно.

ПС: Годинама заговарам изградњу савског амфитетара али ако они ово неким чудом заоста планирају да изведу али без минимум једног шинског високо-капацитетног система који ће да опслужује ту зону бићу најгласнији противник овог пројекта.
 
Pa prolazice metro pored tramvajskog mosta, i eko voz kroz ceo amfitetar+postojeca tramvajska pruga,sasvim dovoljno za neko vreme.
 
Slazem se ovde nije prikazano kako ce biti saobracajno opsluzen toliki prostor sto je nedopustivo.
 
Pa bogat se voze svojim kolima ne koriste javni prevoz ,kao na dedinju
 
Pa i ta kola treba progurati negde ustvari treba ih oterati iz centra i dati im ogranicen pristup SA. Problem je sto ce sav novokomponovani svet zeleti automobilom da se spusti prakticno do keja i kafica da parkira ispred.
 
I da se vozi kejom to je popularno ,neni smeta kratkovidost ,neznam sta ce sa ljudima koji stanuju u vagonima ,
 
Vagone će nakačiti na lokomotivu i prevesti u topčider.

Послато са GT-N7100 користећи Тапаток 2
 
Milisave sidji sa keja kod gazele pa pogledaj nasta to lici ,nemozes ljude izbaciti na ulicu.
 
2012":33vsd87o je napisao(la):
Pa prolazice metro pored tramvajskog mosta, i eko voz kroz ceo amfitetar+postojeca tramvajska pruga,sasvim dovoljno za neko vreme.
Ove konstatacije nema u prvobitnim render-skicama stoga ne vidim na osnovu čega to tvrdiš?

Poslednje 4 godine nam se ortoped bavio urbanizmom, sad će inžinjer...
 
direktor":347mdco3 je napisao(la):
Milisave sidji sa keja kod gazele pa pogledaj nasta to lici ,nemozes ljude izbaciti na ulicu.


direktore kako da dođem dotle?


prolazio sam kejom ispod gazele n puta ali nikad nisam šetao na relaciji kej - mostarska petlja.


druga stvar nisam pričao da ljude izbace na ulicu,


samo ako već žive u vagonima onda nije problem te vagone zakačiti na lokomotivu i prebaciti na neko drugo mesto, topčider na primer.
 
Ti vagoni ako se pomjere raspasce se to su vagoni KuK zeljeznice zapljenjezni takozvani terezijanci .Prilicno je za nekog ko nezna komplikovano doci
Tri generacije žive u vagonu
http://www.blic.rs/Vesti/Reportaza/2786 ... e-u-vagonu
177980_repvenecija-foto-goran-sivacki_f.jpg

U Gušter naselju živeo i sin Rajka Mitića
Prema rečima stanovnika Bara Venecije, ovo je najstarije divlje naselje na Balkanu, a u početku se zvalo “Gušter”.
- Jedno vreme je tu živeo i sin pokojnog fudbalera Rajka Mitića koji se školovao i igrao fudbal u Beogradu. Kasnije se odselio u Francusku, ali mislim da nije imao zapaženu karijeru - priča Damjanović.
Bara Venecija 'pod bombama'
http://www.pressonline.rs/info/beograd/ ... mbama.html
STANOVA NEMA ZA SVE
Stručne službe „Železnica Srbije" krajem prošle godine završile su evidentiranje svih objekata i stanovnika naselja Bara Venecija.
- Svi radnici „Železnica Srbije", koji sa svojim porodicama žive u Bari Venecija, mogu da konkurišu po utvrđenoj proceduri za dobijanje stanova kojima preduzeće raspolaže. Međutim, „Železnica" ne raspolaže dovoljnim brojem stambenih jedinica. Preduzeće nema mogućnosti da samostalno reši ovaj izuzetno ozbiljan socijalni problem - navodi Nenad Stanisavljević iz medija-centra tog preduzeća.
Zlo vreba na slepom
koloseku
http://www.novosti.rs/vesti/beograd.74. ... omkoloseku
 
Ono sto plasi u svemu ovome je velika kolicina bahatosti, losih namera, neznanja i nepostovanja procedure. To moze da izrodi samo jos jednu propast. Cije je to zemljiste, koji su vazeci planovi, da li neko moze da izradjuje urbanisticki plan na tudjem zemljistu, dali moze da ga publikuje i pod kojim uslovima.

Naravno put do dobrog plana nije preko tabloida i sa timom cetvrtorazrednih "strucnjaka", sumljivih investitora, vec preko zakona i struke.
Domaca struka je slaba, zbog odliva kvalitatnih, nedostatka posla, ucesca u svetskim tokovima, i narocito nedostatka pravog trzista arhitekture i urbanizma. Potrebna nam je pomoc sa strane u strucnom delu.

Sledece pitanje je odrzivost projekta. Ideja je stara i veoma dobra. Medjutim Bg. je grad koji ce se smanjivati a ne rasti, to je sigurno i od toga se ne moze pobeci. Da li ulagati u nove blokove poslovnog i skupog stambenog prostora ili srediti postojece koji su funckionalno i fizicki u raspadu.

Sta se dogadja sa infrastrukturom. Sta se predlaze, koje saobracajnice, gde se izmesta autobuska stanica, kada ce biti operativan Prokop. Ko ulaze u to, a ko dobija pare od gradjevinskog zemljista. Koja je vrednost prethodnih ulaganja na primer Prokop-a.
Koji je biznis plan. Moze da nam se dogodi da dobijemo novog Beka, stranog ili domaceg u roku od godinu dana. Sva je prilika da ce mo na teleleviziji da gledamo glamurozno potpisavanje novog "ugovora" o javno-privatnom partnerstvu i jos jedna milijarda eura ce za nekoliko minuta da ispari.
Zasto grad Beograd, penzioni fond ne bi bio vodeci ulagac ili Beogradski Univerzitet, dijaspora, SPC... Politicari i Zeleznice Sr. imaju dugu istoriju korupcije i nekompetencije.

Cak i pre izrade urb. uslova moraju da se rese sva ova pitanja. Pa tek onda konkursi itd.
Zato projekat godinama i stoji, zato sto ta pitanja nisu resena. I nece jos bar deceniju.

U medjuvremenu vlasnistvo treba nekako izbiti iz ruku Zeleznice i vratiti gradu. Provuci privremenu saobracajnicu koja bi rasteretila Karadjordjevu ul i Savsku ul. I napraviti veliki park koji bi stitio lokaciju za neka bolja vremena.
Ja bih licno voleo da tu park i ostane i da bude jedan od simbola grada.
 
Panto(grafe) molim te da u potpis dodaš i Rupara, dakle da paralela bude potpuna: Rupar, Brdar i Karlovčan, Foster, Libeskind i Kalatrava. Kako bismo mi bez našeg Rupara, naše Rupice. Nomen est omen.

Pa kad se budemo smejali na kraju za godinu dana, da možemo ko ljudi da se ismejavamo ovde po ceo dan.
 
relja":van5zf9k je napisao(la):
"srpski Menhetn"

Prepostavljam da će tamo da rade pre svega dipl. menadžeri i menadžerke sa "Megatrenda"?

Ja odavno sve te privatne kvazi-faksove zovem kolektivno "Megadunum" (jasno, po najpoznatijim - Megatrendu i Singidunumu), a posto "dunum" na nekom starokeltskom jeziku znaci "tvrdjava" (ili ti u sirem znacenju - grad), onda bi "Megadunum" bilo zaista pravo ime za takvo jedno mesto.

Megadunum na vodi!

E, to je prava mera ovog "projekta".
 
hazard":2vl75vnf je napisao(la):
relja":2vl75vnf je napisao(la):
"srpski Menhetn"

Prepostavljam da će tamo da rade pre svega dipl. menadžeri i menadžerke sa "Megatrenda"?

Ja odavno sve te privatne kvazi-faksove zovem kolektivno "Megadunum" (jasno, po najpoznatijim - Megatrendu i Singidunumu), a posto "dunum" na nekom starokeltskom jeziku znaci "tvrdjava" (ili ti u sirem znacenju - grad), onda bi "Megadunum" bilo zaista pravo ime za takvo jedno mesto.

Misliš: Univerzitet "Sinmiduduk"?
 
Vidim da se neki ismevaju projektu i projektantima Beograda na vodi,pa kad je tako...da kazemo suštinu.....
Konačno je došlo vreme da se gradjevinski inzinjeri,arhitekte urbanisti bave planiranjem grada šta im je i struka a ne sobraćajci tj. sobraćajni ing.,taj faks je u svetu samo katedra pri nekom faksu a koji su okupirali urbanistički zavod,direkciju za izgradnju grada ,i zavili su nas u crno sa ump,mostom na adi,lrt laznim metroom,lista je podugacka.Da je čistačica kao nekada u socijalizmu u planiranju grada birala proritete i projekte ,siguran sam da bi bolje odabrala.. :kafa: Vreme je da im se zahvalimo na uradjenom ili bolje reci upropaštenom :fijasko:
P.S Ko zna,možda u narednom renderu osvane Jovinov metro most pored tramvajskog. :kafa:
 
Pa ... možda se konačno planiranjem bave urbanisti, ali su to onda mnogo mnogo mnogo loši stručnjaci ... jer onakav koncept je toliko neozbiljan da ga je sramota nazvati urbanističkim konceptom.
 
Ha ha,stručno..nema nikog iznad njih da im to kaže...ima smo publika koja aplaudira ili ne..kao u svakoj umetnosti.. :kafa:
 
Studija o visokim objektima je nepotrebna i biće uklonjena..
 
Vrh