Ova slika će verovatno ući u istoriju svemirskih istraživanja. Sonda Rosetta Evropske svemirske agencije lansirana je 2. Marta 2004. Putovala je čitavih 10 godina, i na kraju, 6 Augusta 2014, ušla u orbitu oko komete Churyumov–Gerasimenko. Kao vrhunac ovog dugačkog putovanja poslet je lender Philae da se spusti na njenu površinu. On je to i uradio, ali samo delimično uspešno. Zbog stanja hibernacije u kome je letilica godinama bila u oblastima daleko od Sunca, vremenom je icureo gas koji je trebalo da izbaci harpune i pričvrsti je za kometu koja ima skoro zanemarljivu gravitraciju. Tako je Philae ipak nekako sleteo, ali tek pošto je nekoliko puta odskočio od površine, tumbajući se, da bi se na kraju zaustavio na nepoznatom mestu i u nepoznatom položaju. Zadivljujuće i je da i tako radio i slao podatke dva dana, sve dok mu se nisu ispraznile baterije.
Dve godine su ljudi mukotrpno pokušavali da ga pronađu na hiljadama fotografija sa orbitera, ali bez uspeha. Pošto se kometa sa izgubljenom lenderom u međuvremenu ponovo udaljila daleko od Sunca, na kraju je odlučeno da se 30. Septembra najzad okonča ova decenijska epopeja i orbiter koji je skoro ostalo bez goriva sruši na površinu komete. I tako se desilo da je svega 25 dana pre konačnog kraja, čuveni Philae ipak pronađen. Leži izvaljen na bok, sa jednom nogom zaglavljenom u stenama, u senci, i dubokoj rupi. Pogledajte ovu fantastičnu fotografiju haotične i košmarne površine jedne komete. Ne one na filmu sa Brusom Vilisom, nego prave komete. I na njoj jedan mali deo Zemlje koji ovde ZAISTA deluje strano i izgubljeno, Jedan deo elektronike u njemu verovatno povremeno i dalje oživi, kad ga ogreje Sunce, ali više nema načina da uspostavi vezu.
Ovde me fascinira šta su ljudi sve u stanju da urade, onda kad žele, a šta obično rade, pogotovo ovde kod nas, u Srbiji.