Šta je novo?

Razne gradske vesti, Topic II

Ministarstvo za NIP predstavilo program „Gradimo zajedno“
Za Narodnu biblioteku četiri miliona evra

02/07/2010 17:40 | Beograd; Autor: LJ. BUKVIĆ
Beograd - U naredne dve godine država će uložiti u izgradnju i rekonstrukciju vrtića, fiskulturnih sala, ustanova kulture i saobraćajnica 150 miliona evra, najavila je juče u Vladi Srbije ministarka za NIP Verica Kalanović predstavljajući program „Gradimo zajedno“. Radovi na pet projekata, od ukupno 14, koliko je Evropska investiciona banka kao partner Vlade već odobrila, počeli su juče, a do kraja leta očekuje se da bi EIB mogla da odobri početak radova na još 33 projekta.

- Polovina sredstava za te projekte izdvaja se iz budžeta, dok je drugih 75 miliona evra odobreno projektnim zajmom EIB. Lista od 33 projekta već je poslata i čeka se da bude odobrena. Do tada predsednici opština mogu slobodno da konkurišu s kvalitetnim programima jer spisak još nije završen - rekla je Kalanović.

Ona je istakla da je Srbiji potrebno 1,76 milijardi evra za revitalizaciju i razvoj lokalne i regionalne infrastrukture i da je ovo samo jedan deo toga. Najviše novca u prvoj fazi biće uloženo u rekonstrukciju i opremanje Klinike za kardiohirurgiju u Nišu, Jugoslovensku kinoteku, izgradnju dva vrtića u Vranju i Novom Pazaru, obilaznicu oko Leskovca.

- Jedan od najvažnijih projekata svakako je rekonstrukcija Narodne biblioteke u Beogradu koja godinama ne ispunjava zahteve korisnike, a biće izgrađeno i 3,5 kilometra puta do kuće u kojoj je živeo Vuk Karadžić - naglasila je ministarka Kalanović.

Za Kinoteku i Narodnu biblioteku biće izdvojeno po nešto više od četiri miliona evra, za bolnicu u Nišu tri miliona, a 1,8 miliona evra za obilaznicu oko Leskovca. Srpska vlada je zajam od 75 miliona evra za akciju „Gradimo zajedno“, dobila na 15 godina uz poček od pet godina i kamatu od jedan odsto.
Izvor: Danas
Link: http://www.danas.rs/danasrs/ekonomi...eku_cetiri_miliona_evra.4.html?news_id=194149
 
Nadam se da ce zaista ta dva objekta biti uskoro gotova. Narocito se radujem Kinoteci, kao nekom nekomercijalnom multipleksu u centru grada. Ne sramim se priznati da i komercijalne obozavam, ali novi objekat Kinoteke je deo koji upotpunjuje slagalicu, da kazem, komplementaran je sa postojecim bioskopima.

I jos dve stvari.

- Kad smo vec kod bioskopa (mada znam da postoji ta tema) - Agrokor je kupio Vozdovac i Jadran. Jos nije saopsteno sta ce se nalaziti u tim objektima, nije iskljuceno da ce to biti IDEA supermarketi (od cega svi strahuju), mada u Todoricevoj firmi su samo kratko rekli da zele da sire delatnosti i da ce namena kupljenih objekata biti u skladu sa urbanistickim planom. Sto se mene tice - Arena, Novi Sad.

- Kad smo vec kod Kinoteke na Studenjaku, vest koja ce obradovadi sve ljubitelje junk fooda - treci KFC restoran u Beogradu bice otvoren ove jeseni na Studentskom trgu, tacno prekoputa Filozofskog fakulteta. Adaptacija prostora je vec pocela.

Dakle, da zakljucim ovaj divan post konstatacijom da cu sledece godine u ovo vreme, boze zdravlja, posle filmova u novoj zgadi Kinoteke ljustiti koficu punu koncetratom nakljukane piletine, pohovane, pa przene u ulju - njam, njam :cool:
 
čekaj gde je tačno predviđen kfc? na ćošku koji je dugo bio napušten a sad je slot klub ili negde drugo?
 
Opet desavanje u kraju od pre nekih pola sata...policija jurila neke kriminalce sa sve pucnjavom :o
Ali pazite ovo, policajac je ladno mogao da pogine jer mu pistolj NIJE radio :o
 
Jeste al to je izgleda vlasnik nastradao, a ta dvojica su izgleda bas dugo bezali ako su krenuli iz tuzlanske! Ja sam skroz ovamo do 17.oktobra, otprilike na mestu iz prethodnog posta gde sam uslikao sudar, nadji post #1672 na str.67 ovog topika, pa otprilike 10m od tog mesta se, ovde:

35647363.jpg

...pa izmedju te dve zgrade bas kod zastavice

Tu se otprilike desila pucnjava na policajca i tu je jedan pobacao sve stvari, zajedno sa torbicom punom kesa.
 
Vlasnik cega?Ako kaze da je bio pun kesa,znaci neki "biznismen" ili sta?
 
Nekako mi nedostaje podforum o kulturnim i obrazovnim inistitucijama u gradu?
ok, onda cu ovde preneti jednu jako lepo vest ( samo da je tacna :rolleyes: )

4. jul 2010.
Novo pozorište u Beogradu

14778472024c30b1e2bee55171835764_extreme.jpg


Glavni grad dobiće uskoro novo pozorište u delu kompleksa Ustanove kulture Palilula, bivšem NU "Braća Stamenković", koji je izgoreo u požaru pre 10 godina.

Opština Palilula će iz ovogodišnjeg budžeta za izgradnju pozorišta izdvojiti oko 5 miliona dinara, što će biti dovoljno da za izvođenje grubih građevinskih radova. Sledeće godine biće obezbeđena sredstva za kompletno opremanje novog zdanja sa 450 sedišta.

Izgradnju novog pozorišta u Beogradu, posle četiri decenije, podržali su pozorišni radnici, teatrolog Jovan Ćirilov, pisac Dušan Kovačević, glumac Dragan Gagi Jovanović i drugi.
link: http://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=321?yyyy=2010&nav_id=443205
 
SLABA PRODAJA NEKRETNINA
Kvadrat drži cenu iako nema kupaca

Boris Vuković | 06. 07. 2010. - 00:02h | Komentara: 9
Cena kvadrata stana u Beogradu više od godinu dana ne pada, iako kupaca gotovo i da nema. U zavisnosti od dela grada, kvadrat se kreće od 1.000 pa do 2.800 evra. Međutim, iako su cene papreno visoke, ni investiori ni pojedninačni prodavci, za sada nemaju nameru da spuste cenu kvadrata.


U „Belvilu” trenutno ima oko 380 neprodatih stanova, ali nema najave da će kvadrat biti jeftiniji
U jeku ekonomske krize, prodaja stanova u prestonici pala je za 50 odsto, a u isto vreme cene kvadrata snižene su za 20 odsto. Međutim, takva situacija na tržištu nekretnina, traje više od godinu dana. Kupci se veoma teško odlučuju na kupovinu stana, jer su cene uprskos slaboj potražnji previsoke, dok sa druge strane, prodavci ne žele da spuste ni evro cenu kvadrata. Razlog slabe kupovine stanova je i to što su stambeni krediti i dalje skupi, dok je subvencija države svedena na minimum.

Najčvršći pri stavu da ne umanjuju cenu kvadrata, pa iako im stanovi „zvrje” prazni, su veći investitori, koji su izgradili nekoliko stotina stanova.


- Imamo neprodatih oko 30 stanova, od 103 koliko smo izgradili u Francuskoj ulici. Cena je od 2.200 do 2.800 evra i mi ne želimo da odstupimo od toga. U gradu je veoma malo objekata koji su kvalitetni, koji ispunjavaju sve uslove za stanovanje. Mi ne želimo da smanjujemo cenu, zadovoljni smo prodajom, na kupcu je da uvidi prednosti koje nudimo i da izabere šta hoće da kupi - priča Milivoje Jovanović, direktor prodaje u „Oušn atlantiku”.

U „Belvilu” trenutno ima oko 380 neprodatih stanova, svih struktura. Stanovi u ovom naselju završeni su 1. jula prošle godine, ali uprkos smanjenoj potražnji, investitor ne želi da spusti cenu.

- Uprkos nepovoljnim uslovima na tržištu nekretnina, zahvaljujući kvalitetnoj ponudi i činjenici da su sve nepokretnosti završene i mogu se preuzeti odmah, mi smo zadovoljni prodajom. Odlučili smo da cene ne korigujemo, samim tim kupci završene stanove i dalje mogu kupiti po ceni od 1.950 evra, plus PDV - objašnjava Miloš Stanojević direktor prodaje „Blok 67 asošijets”.

Na smanjenu potražnju, osim ekonomske situacije, utiče i to što je najavljena izgradnja neprofitnih stanova, koje bi država u avgustu trebala da počne da gradi na lokacijama starih kasarni.

- Osim velikih kompanija koje ne žele da umanjuju cene stanova, jer im je to „politika kuće”, to rade i pojedinačni prodavci. Trenutno, stanove prodaje samo ko mora i on ne želi ni evra da spusti svoju ponudu. Takođe, neki ne žele da odstupe od svojih planova da za jedan stan od 70 kvadrata kupe dva manja i dok im se kupac ne uklopi u planove, ne žele ni da razgovaraju o prodaji, iako im je cena nerealna. Ima i onih koji jednostavno ne shvataju trenutno tržište i imaju neku svoju cenu od koje ne žele da odstupe, jer smatraju „da im stan toliko vredi koliko traže”. Cene jesu pale u odnosu na prethodni period, ali stanovi su u Beogradu i dalje skupi, to govore i poređenja sa okruženjem, pa čak i nekim evropskim gradovima - kažu u jednoj beogradskoj agenciji za nekretnine.

Najskuplji centar i deo oko „Arene“
Centar od 2.000 do 2.800
Vračar 2.000
Vračar (oko Hrama) 2.700
Senjak 1.950
Dedinje 1.950
Novi Beograd (deo oko „Arene“) od 2.000 do 2.500
Novi Beograd (Blokovi 45, 62, 70) 1.200
Mirijevo od 1.000 do 1200
Karaburma 1.100
Zemun centar od 1.000 do 1.400
Zemun (periferija) 1.000
Ovča, Krnjača, Padinska skela, Kotež od 600 do 800
Borča od 800 do 1.000
Braće Jerković 1.000 do 1.300
Voždovac (desna strana od Autokomande) 2.000
Voždovac (leva strana) od 1.500 do 1700
Banjica 1.200 do 1.500
Žarkovo 1.000 do 1.300
Banovo brdo (diplomatska naselja, Sunčana padina) 1.800
Banovo brdo 1.200 do 1.500
Košutnjak 1.700
Čukarica 1.000 do 1.200
Dorćol 1.500 do 1.800
Sremčica 700
cene su u evrima za kvadrat

Banke prodaju stanove
Uskoro će se na tržištu pojaviti stanovi koji su banke odzele građanima koji više nisu mogli da otplaćuju stambene kredite, a koje su založili pri podizanju kredita. Te nepokretnosti napraviće pravo osveženje na tržištu, tvrde stručnjaci, jer će banke stanove prodavati po manjoj ceni od tržišne, samo kako bi namirile kredit koji su dale građanima. Primera radi, jedna poslovna banka će prodavati stan od 60 kvadrata u Bulevaru kralja Aleksandra za 72 hiljade evra, dok se u istoj zgradi drugi stan prodaje gotovo duplo skuplje.


http://www.blic.rs/Vesti/Beograd/197037/Kvadrat-drzi-cenu-iako-nema-kupaca
 
Ne znam koji je to trg ali eto, vazno da je rekonstruisan...nekih slika ce biti valjda ;)

Реконструисан трг на Старој Карабурми

Трг на Старој Карабурми, између улица Симе Шолаје, Данила Илића, Веље Миљковића и Чиче Романијског, добио је потпуно ново рухо. Пијаца која се некада налазила на овом месту одавно је пропала и представљала је ружну слику насеља. Како није постојао интерес продаваца пољопривредних производа да своју робу продају овде, донета је одлука да се простор преуреди у прикладно место за шетњу и опуштање свих житеља овог дела Палилуле.

– Стара Карабурма постаје шири део центра града и садржаји који красе оваква насеља су неопходни. После два месеца радова, сутра ћемо овај простор свечано предати на коришћење становницима овог краја – рекао је Данило Башић, председник општине Палилула.

За извођење грађевинских радова, постављање љуљашки, клацкалица, клупа, шаховских табли и чесме, из општинског буџета издвојено је око четири милиона динара. Свечано отварање заказано је сутра у 18 часова.
link: http://www.beograd.rs/cms/view.php?id=1401144
 
Odluka je dobra posto ce se time urediti poslovanje preduzeca.

Dalje o ZOO-Vrtu u temi o istom!
 
BS,BS,BS!!!Rastura novi album,mozda si trebala postovati na relax podforumu ali nema veze :kk:
 
Недеља, 25. јул 2010.

Улица Краља Петра под плочама до краја грађевинске сезоне

У делу улице Краља Петра, од зграде Народне банке до раскрснице са Кнез Михаиловом, радови ће бити окончани до краја летње грађевинске сезоне. Као и у читавој зони, и овде ће бити постављене гранитне плоче.

Према речима Иване Вулетић, директорке Дирекције за путеве, посао се мало одужио због стечаја у фирми добављача гранитних плоча, али сада се изнашло решење и наставило с радом, па је раскрсница са Кнез Михаиловом улицом већ под плочама. Када буде све завршено, „Зеленило – Београд”, засадиће растиње у две новоформиране велике жардињере, па ће деоница постати још једна пешачка „оаза” у центру града. У доњем делу улице, где је дозвољен саобраћај, у наредном периоду обавиће се „претрес” ситне, камене коцке, тачније замениће се оне дотрајале.

У зони Кнез Михаилове улице раније су поплочане Рајићева, Чика Љубина, део Вука Караџића, Змај Јовина, Обилићев венац, Лазе Пачуа, Марка Лека и 1.300 каплара, те Николе Спасића и Ускочка. Сређивање ових улица пратило је и обнављање сигнализације, као и постављање табли са информацијом о улазу у пешачку зону.

Улица Краља Петра једна је од најстаријих београдских улица Претпоставља се да су у њој (поред садашње зграде Народне банке Србије) у 1. и 2. веку наше ере били римски форум, базилика и терме. У 19. веку у овој улици налазила се прва званична београдска апотека и први градски хотел „Код јелена”.



http://www.beograd.rs/cms/view.php?id=1403488
 
zar nisu imali i "ambiciozni" plan o popločavanju vuka karadžića ove godine, sad više ništa ne pominju :/
 
Novi napad na novinara! Teofilu šipkom razbili glavu!

Novinara nedeljnika „Vreme" metalnim šipkama preksinoć pretukli napadači u autobusu u Zemunu. Pančiću niko nije pomogao, sam pozvao Hitnu pomoć!

Kolumnista nedeljnika „Vreme" Teofil Pančić brutalno je pretučen metalnom šipkom u subotu uveče u Zemunu. Pančić je zadobio kontuziju lobanje i povrede na desnoj ruci, ali je posle ukazane pomoći u KBC „Zemun" pušten kući. Policija je saopštila da intenzivno traga za napadačima, a predstavnici novinarskih udruženja osuđuju napad i traže da se siledžije koje su prebile novinara hitno pronađu i uhapse.


Pančića su u subotu uveče oko 23 sata napale dve osobe prilikom ulaska u autobus broj 83 na stajalištu u ulici Glavna, ispred broja 42.

„Ne dugujem nikom ništa"

U izjavi za B92 Pančić je rekao da su ga napadači pratili i pre ulaska u gradski autobus.

- Ušli su odmah za mnom i istog trenutka su počeli, jedan s leve strane, druge s desne, da me vuku, razvlače, da me tuku, udaraju... Ni ja nisam bio svestan čime. Udarali su me po glavi uglavnom, bili su to jaki udarci, a posle se ispostavilo da je u pitanju neka metalna šipka. Ja mislim da su oni mene pokušavali da obore na zemlju, a kada to nisu uspeli, jednostavno su se trkom udaljili ka centru Zemuna - rekao je novinar „Vremena".

Pančić objašnjava da mu napadači nisu rekli ni reč, niti su od njega išta uzeli, ali je uveren da nije slučajna žrtva.

- Ja mogu samo da nagađam šta mogu biti razlog i motiv za napad, pošto se ja ne bavim nikakvim mutnim radnjama u životu, niti bilo kome išta dugujem, niti imam bilo kakve kontakte s podzemljem... Razlozi mogu biti isključivo u mom javnom poslu i javnom angažmanu. Ne vidim apsolutno nikakve druge moguće razloge - dodao je Teofil Pančić.

Policija je saopštila da su napadači otrčali Glavnom ulicom u pravcu pozorišta „Madlenijanum", a da je na pločniku pronađena metalna šipka. Direktor policije Milorad Veljović kaže za Press da je njihov prioritet da pronađu napadače na Pančića, ali i spreče sve napade na novinare.

- Ja sam razgovarao sa Pančićem, koga su napala dva lica sa fantomkama na glavi. Kazao sam mu da je prioritet policije da se oni pronađu i uhapse. Ali prioritet MUP-a jeste da svi vi novinari budete zaštićeni, pošto ste, isto kao i policija, javno istureni zbog profesije kojom se bavite - rekao je Veljović.

Odgovorni urednik nedeljnika „Vreme" Filip Švarm kaže da se čuo sa Pančićem:

- Rekao mi je da je pušten na kućno lečenje, da se trenutno odmara i da ne želi publicitet.

Samo se novinari nekažnjeno biju i ubijaju

Udruženje novinara (UNS) pozvalo je svedoke da se jave policiji i „pomognu da siledžije budu otkrivene i kažnjene".

- Prema saznanjima UNS-a, putnici u autobusu nisu pomogli Pančiću. On je sam pozvao policiju i Hitnu pomoć! Uvereni smo da ovaj napad ima veze sa novinarskim poslom Pančića i pozivamo tužilaštvo da postupi u skladu sa Krivičnim zakonikom, kojim su predviđene strože kazne za napade na novinare - stoji u saopštenju UNS-a.

Predsednika NUNS-a Vukašina Obradovića ne čudi što je još jedan novinar brutalno napadnut.

- Imamo atmosferu u kojoj je dozvoljeno da se novinari ubijaju, da im se preti, a da se niko ne kažnjava. Krajnje je vreme da vlast odgovori da li ćemo mi novinari biti bezbedni jedino ako svako od nas ima pratioca kao Brankica Stanković ili država može da učini nešto više - izjavio je Obradović.

Tadić osudio napad

Predsednik Boris Tadić oštro je osudio „brutalan" fizički napad na Teofila Pančića.

- Verujem da će policija obaviti svoj posao i pronaći one koji su napali i povredili Teofila Pančića. Moramo još mnogo napora da uložimo kako bi se stvorila atmosfera u kojoj siledžijsko razračunavanje sa neistomišljenicima nikako ne sme da se događa - rekao je Tadić.
 
9. avgust 2010.
Beograd: Obeležavanje raskrsnica

Raskrsnica Ulice kneza Miloša i Kralja Milana obojena je crvenim linijama koje obeležavaju zabranjenu zonu za zaustavljanje vozila.

16852481734c5fc163a09fd227779523_extreme.jpg


Ukoliko se zaustave u obeleženom polju vozači rizikuju da plate kaznu od 5.000 dinara. Planirano je da se na ovakav način obeleži 14 važnih raskrsnica u gradu, a opšti je utisak da će se novo pravilo poštovati ako saobraćajna policija bude kažnjavala i ako vozači promene navike.

Raskrsnica kod „Londona“ pre nekoliko dana promenila je izgled i u njoj je na snazi nova organizacija saobraćaja. Zabranjeno je zaustavljanje vozila na prostoru koji je obeležen crvenim kvadratom sa dijagonalama, što bi trebalo da upozori vozače da ne kreću u raskrsnicu ukoliko nisu sigurni da će kroz nju proći bez zaustavljanja. Na to ih već mesecima upozorava i novi Zakon o bezbednosti saobraćaja prema kojem je zabranjeno zaustavljanje vozila u raskrnici, a predviđena je i kazna od 5.000 dinara.

Osim crvenog kvadrata na asfaltu, na prilazu raskrsnicama biće postavljeni i saobraćajni znakovi na kojima će pisati „Ne blokiraj raskrsnicu“.

- Planiramo da do kraja oktobra ovako obeležimo ukupno 14 najprometnijih raskrsnica. Nije nam cilj kažnjavanje vozača, već želimo da ih upozorimo da pažljivijom vožnjom mogu mnogo da utiču na bolju protočnost saobraćaja - rekao je Dragoljub Đakonović, gradski sekretar za saobraćaj.

Da li će ova ideja zaživeti pokazaće se vrlo brzo, a vozači već negoduju zbog novog pravila jer im se čini kao nemoguće za poštovanje. Ipak, reporter „Blica“ se uverio da sve dobro funkcioniše kod „Londona“, verovatno i zbog toga što u ovoj raskrsnici nema skretanja.

Jednostavnije, vozači imaju obavezan smer pravo pa se njihove putanje ne ukrštaju. Šta će se desiti ako na ovaj način bude obeležen ugao Starine Novaka i 27. marta, veliko je pitanje.

Vozač koji skreće levo iz 27. marta u Starine Novaka to može da učini tek pošto propusti kolonu vozila koja se kreće Ulicom 27. marta, ka Takovskoj. Po prirodi stvari svako će ući u raskrsnicu i tu zastati, dok prođu vozila iz suprotnog smera.

Poštujući ovaj propis vozač bi morao da stoji na semaforu iako mu je uključeno zeleno, odnosno krene tek kad prođu vozila koja mu idu u susret. Rezultat bi mogao da bude manje gužve u raskrsnici, ali više na prilazima njoj. Zanimljivo je da mnogi vozači uopšte ne znaju za novo pravilo.

- Ako je gužva u raskrsnici ja treba da stojim ispred nje, čak iako mi je zeleno svetlo? Možda ako nema gužve, pa se lako i brzo prođe, ali ako skrećem na raskrsnici ja imam i pešake koje moram da propustim. Kako to da uradim ako ne zaustavim auto - pita se sugrađanin Miloš Jović.

Vozači će morati da menjaju navike da bi ovo pravilo zaživelo, a jedan od načina za promenu ponašanja je i kaznena politika. Na raskrsnici kod „Londona“ preko vikenda izvesno vreme stajao je saobraćajni policajac.

- Kažnjavaćemo vozače, što je u skladu sa novim Zakonom, ali je važnije da vozači shvate da mora početi privikavanje novim propisima - kažu u Saobraćajnoj policiji.

Raskrsnice planirane za obeležavanje

 1. Bulevar kralja Aleksandra - Kneza Miloša, Takovska
 2. Kneza Miloša - Kralja Milana
 3. Kneza Miloša - Nemanjina
 4. Takovska - 27. marta - Džordža Vašingtona
 5. 27. marta - Starine Novaka - Kraljice Marije
 6. Bulevar kralja Aleksandra - Beogradska
 7. Njegoševa - Beogradska
 8. Starine Novaka - Cvijićeva
 9. Cvijićeva - Bulevar despota Stefana
10. Džordža Vašingtona - Bulevar despota Stefana

NAPOMENA: Spisak nije konačan i menjaće se u zavisnosti od toga koliko uvođenje novog pravila bude korisno

Oštre kazne u Londonu i Barseloni

Retki su vozači koji će ovo saobraćajno pravilo prekršiti u Velikoj Britaniji i Španiji zbog toga što kazne nisu male. U Londonu se za kršenje ovog pravila plaća 150 funti, dok za isti prekršaj u Barseloni vozači plaćaju 250 evra.

Tekst i fotografija - BlicOnline (G. Svilar)
izvor: www.b92.net
 
BEOGRAD - GRAD BUDUĆNOSTI RAZVOJ SAVREMENIH GRADOVA PRETPOSTAVLJA „ŽIVOT NA TRGU“
Saobraćaj progutao Terazije i Trg Republike

BORIS VUKOVIĆ | 13. 08. 2010. - 00:02h | Foto: V. Lalić | Komentara: 34
Trg Piaca Venecia u Rimu, Katalonija u Barseloni, Starogradski trg u Pragu, Sintagma u Atini, mesta su koja svaki turista ovekoveči fotografijom prilikom posete. Ovi trgovi pravi su primer kako treba da izgleda centralno gradsko mesto okupljanja ljudi, arhitektonski simbol i vizuelni identitet grada. U Beogradu, ovakvoj ulozi su najbliži Trg Republike, Terazije, Trg Nikole Pašića i Trg kod Filozofskog fakulteta.

Svi gradovi u Evropi, bave se u velikoj meri promocijom trgova, u šta su uključeni i sami građani. Kad je o Beogradu reč, poslednji pokušaj da se Trg Republike uredi, propao je zbog sukoba suprotstavljenih strana u vezi sa namenom objekata.

- U toku svih tih rasprava, uređenje samog trga nikad nije bilo u prvom planu. Neki predlažu da se deo Trga Republike pripoji Narodnom muzeju. To podseća na pariski Luvr, gde je dvorište dvorca iskorišćeno kao muzejski prostor, a tu je i glavni ulaz iznad kojeg se nalazi čuvena staklena piramida. Ali tu se radi o dvorištu dvorca, da li je Trg Republike dvorište Narodnog muzeja? Trebalo bi da zgradi pripadne zgradino, a trgu njegovo bez obzira na javnu namenu oba - objašnjava arhitekta Antonije Antić, bivši direktor Urbanističkog zavoda.

Najveća „mana” Trga Republike je što nije geometrijski zaokružen, a najveću zaslugu za to ima blok zgrada ka Makedonskoj ulici. Takođe, stručnjaci smatraju da ovom Trgu nedostaje intenziviranje gradskog života, manifestacija i javnih događaja i da „Staklenac” i okretnica autobusa nikako ne treba da budu sastavni deo Trga.

- Nepešački tretman prostora upropašćuje ideju Trga i saobraćaj pod hitno treba izmestiti. Kad je reč o uređenju ovog dela, mi ne smemo čekati investitore da oni prema svom komercijalnom interesu uređuju Trg, već to treba da bude gradski projekat, da se zaokruži prostor koji treba da bude gradski ponos - objašnjava arhitekta Bojan Kovačević.

U urbanističkom smislu, Trg Nikole Pašića najviše liči na moderan gradski trg.
- Trouglasta geometrija, Dom sindikata i Ministarstvo kulture, stvaraju vizuru koja je najbliža trgu i izvanredna je u arhitektonskom smislu. U blizini je park, gradska i republička skupština. Međutim, Bezistan i prolaz ka Nušićevoj ulici su zapušteni. Zanimljivo je to što postoji tradicija sa fontanom, u kojoj se kupaju maturanti. To je ono što trgu treba, da mu građani daju identitet - priča Zoran Đukanović, docent na Arhitektonskom fakultetu
Prostor na Terazijama, koji se takođe kategoriše kao Trg, veoma je loše razvijen i deluje kao proširena ulica.

- Ovakav tip trga nije čest, on je nezavršen i nije potpuno oformljen. Deo prema Slaviji, oko Hotela „Moskve“, potrebno je još uređivati. Bili su izuzetni konkursi devedesetih godina, ali od toga ništa nije realizovano. Ovaj trg mora bolje da se poveže pešački, potrebno je korigovati saobraćaj, povezati ovaj deo sa Terazijskom terasom i tek tada ćemo dobiti pravu vrednost Terazija - objašnjava arhitekta Miodrag Ferenčeg.

Simbol za studentska okupljanja postao je Trg Plato, kod Filozofskog fakulteta. Ovaj mali, moderan trg, okružen Čika Mišinim zdanjem, stvara jedinstvenu celinu. Ipak, trebalo bi izmestiti trolejbusku stanicu i plato povezati sa parkom, ali i srediti vezu sa Knez Mihailovom ulicom.

- Plato je proizvod savremene arhitekture i projektovan je kao javni prostor. Danas se koristi na različite načine u svim delovima dana i godine, od strane različitih socijalnih grupa. Iako nije standardni gradski trg, vezom sa Studentskim parkom može se stvoriti nova celina - priča arhitekta Žaklina Gligorijević, direktorka Urbanističkog zavoda.

TRG REPUBLIKE
Nedostaci:
- fizička nedovršenost trga između Ulice Braće Jugović i Trga
- neprihvatljive arhitektonske forme (Tržni centar „Staklenac“)
- dominacija javnog i automobilskog saobraćaja, koja sprečava povezivanje pešačkih tokova
- neadekvatan sadržaj na Trgu (okretnica autobusa)
- preterana podeljenost prostora
Preporuke i potencijali:
- povezivanje sa prostorom Skadarlije
- integracija dve strane Trga podzemnim pešačkim prolazima
- izmeštanje okretnice autobusa i povezivanje sa skverom kod Doma Vojske
- intenziviranje pešačkog saobraćaja
- izgradnja podzemne garaže
- podizanje kvaliteta zelenih površina
- povezivanje sa javnim prostorom „Luke Beograd”

TERAZIJE
Nedostaci:
- dominacija javnog saobraćaja na potezu Kolarčeva - Terazije
- razdvojenost dve strane trga, jedina veza su podzemni prolazi
- nedovoljno naglašena veza sa Terazijskom terasom
- nedovoljno iskorišćeni pasaži ka Dečanskoj i Balkanskoj, kao i podzemni prolazi
- zapušten Bezistan pa je onemogućena veza sa Trgom Nikole Pašića
Preporuke i potencijali:
- povezivanje sa javnim prostorima ka savskoj padini
- razvijanje pasaža i prolaza ka Dečanskoj i Balkanskoj ulici
- smanjivanje automobilskog saobraćaja, potencijaranje javnog gradskog prevoza
- razvijanje mreže podzemnih pešačkih prolaza

TRG NIKOLE PAŠIĆA
Nedostaci:
- nepostojanje bilo kakve vrste veze sa prostorima oko Savezne Skupštine
- dominacija saobraćaja koji u potpunosti razdvaja Trg od okolnih objekata
- neadekvatna uređenost pasaža između Trga i Terazija i katastrofalno stanje Bezistana
- nepostojanje detaljne planske dokumentacije
Preporuke i potencijali:
- uvođenje dodatnih sadržaja
- sanacija pešačkih pasaža prema Terazijama i Nušićevoj
- povezivanje prostora sa parkovima i javnim prostorima u okruženju
- uvođenje novih zelenih površina

PLATO KOD FILOZOFSKOG
Nedostaci:
- nepostojanje javnih gradskih sadržaja na obodu trga
- neopremljenost za odvijanje višefunkcionalnih aktivnosti
- dominantan javni gradski saobraćaj u Ulici Vase Čarapića i na Studentskom trgu
- nedostatak uređenog zelenila
- zapušten natkriveni deo trga, ispod zgrade fakulteta, kao i veza sa Knez Mihailovom
Preporuke i potencijali:
- uvođenje novih sadržaja
- razvijanje veze sa Knez Mihailovom
- izmeštanje okretnice sa Studentskog trga i povezivanje sa ovom celinom
- uvođenje uređenih zelenih površina

http://www.blic.rs/Vesti/Beograd/202539/Saobracaj-progutao-Terazije-i-Trg-Republike

Metro i pesacka zona anyone? :)
 
Vrh