Šta je novo?

Pošta br 6, Savska ulica

Срамота је да се руши каква таква зграда, народним парама, да би се ту истим парама зидала реконструкција предратне зграде, за коју не знамо која ће јој бити сврха.

Реконструкцију оригиналне зграде је покренуло приватно предузеће и по свему судећи ће га оно финансирати да би постало објекат културне намене. "Рушење да би се ту народним парама изградила другачија зграда" је оно што је Пошту већ задесило након Другог светског рата када су је толико девастирали да се оригинал ни не може реконструисати без градње испочетка.

Десетинама страница слушамо полупечене аргументе како је оно дивљаштво тобоже било разумно, како је беда од нове зграде била архитектонско чудо, како варвари нису били вођени осветом и антисрпском злобом, како је упорно и темељно разарање и затирање српског архитектонског наслеђа било заправо неопходно и сада, када је све то темељно побијено тобоже главна брига је ROI обнове једне једине зграде
 
Što se tiče zgrade pošte, ovo je tipičan primer kako mediji utiču na mozgove ljudi - BIGZ je lep i biser arhitekture, a Kratova Pošta je ruglo. Obe su bile ruglo nažalost i obe bi zasijale kada bi bile održavane na pravi način. I obe imaju svoju arhitektonsku vrednost. Korunovićeva zgrada je možda po nečijem ukusu ili ne, ali činjenica je da više ne postoji i praviti dizni rivajval nekog tobože čuvenog stila nema previše smisla, ali eto odlučeno je (čini mi se opet Vesić da je glavni u tome)... Plašim se onoga što će se napraviti na mestu pošte.

Istorijski mizej u zbirkama ima preko 34. 000 predmeta, ne znam o čemu uopšte pričaš.

Nastao je 50-ih godina, kada je njegov fond izdvojen iz zbirki Narodnog muzeja i gurnut u zapećak, u zgradu bez prostora za stalnu postavku, ne bi li njegova bogata zbirka koja se odnosi na srpsku istoriju ostala skrivena od javnosti.

U Narodnom muzeju ostala je samo arheologija, srednji vek i umetnička zbirka. Sve drugo, a vezano za srpsku istoriju, je sklonjeno iz stalne postavke i izdvojeno u novoosnovani Istorijski muzej, koji do danas nema adekvatan prostor da ispriča i predstavi zaokruženu priču o našoj istoriji.

Jeste imaju 34.000 predmeta, a od toga je preko 32.000 arhivska gradja i fotografije, numizmatika itd :) Molim te mi navedi neke predmete koje ja nisam naveo a da su bitni... Narodni muzej ih naravno ima u dobrom broju (od preko 200.000 artefakata ukupno). Nije Istorijski Muzej nastao 50ih godina nego 63-e, a formiran je da bi se čuvala zaostavština Karađorđevića i Obrenovića koja koncepcijski nije išla uz Narodni muzej i nisu znali šta da rade sa njom... Isto kao što je osnovan MSU u sličnom periodu, i deo zbirke Narodnog Muzeja prebačen tamo. Za period moderne srpske državnosti bi iz IMS mogli da naprave solidnu postavku, za ostalo teško ili nikako, to hoću da objasnim.

Ne kažem da ne postoje u državi srednjevekovni artefakti, ima ih u crkvenim riznicama i u narodnom i drugim muzejima, ali činjenica je da istorijski muzej nema kapacitet da SMISLENO popuni zgradu GŽS jer je prevelika za njihove potrebe. Ako će da ih popunjava maketama manastira, kopijama freski i fejk krunama, onda može, ali to nije muzeološki rad i nauka nego nešto sasvim drugo...

@Zuma tema jeste važna ali IMS kao institucija nije na nivou da je obrađuje. Zgrada u ovom slučaju nema veze sa tim, niti sa tim što nemaju stalnu postavku.
 
Hoćeš da kažeš da LJUDI u IMS-u nisu na potrebnom nivou? Čak i da je tako ne vidim kakve to ima veze sa zgradom, tj sa potrebom da postoji prostor za prezenataciju bilo čega, originalnog ili ne. Ljude je lako zameniti ako se stvarno pokaže da bi to bilo opravdano.

A što se tiče materjala, šta je sa arheološkim ostacima? Od srednjeg veka pa unazad?
 
Што се тиче средњег века, није нужно да имамо аутентичне предмете. Музеологија је напредовала од стаклених витрина поприлично.
 
17.-april-1944.jpg

''Bilo kako bilo, krajnje je zanimljivo da je celokupan poduhvat „ljuštenja“ pošte i njenog „upodobljavanja“ duhu novih vremena, izveo jedan stranac: ukrajinski arhitekta Pavel Krat. Urbana legenda kaže da nijedan domaći arhitekta nije hteo da skrnavi delo velikog Korunovića i da je zato dužnost pripala strancu.​


Krat joj je posle rekonstrukcije dao potpuno izmenjen izgled u duhu uprošćenog socijalističkog realizma. Tako je, verovalo se zauvek, uništena fasada rađena u srpsko-vizantijskom stilu, jedinom autentičnom sa naših prostora. Svoje delo Pavel Krat opisao je rečima da: “Sama arhitektura stare poštanske zgrade bila je tipičan primer neuspelog iskorišćavanja nasleđa našeg narodnog neimarstva, preopterećena stilskim elementima.”

On je prethodno došao u Beograd kao izbeglica iz carske Rusije nakon pobede boljševika u građanskom ratu i revoluciji 1924. godine. Danas se zna da je bio izuzetno talentovan arhitekta što je pokazao kada je sa najvećim srpskim arhitektom, Dragišom Brašovanom, učestvovao u izradi zgrade današnjeg BIGZ-a, odnosno, tadašnje Državne štamparije 1933. godine.''

 
Inače, zgrada je dodatno oštećena u borbama Oktobra '44. godine, jer su u njoj bili stacionirani Nemci i odatle pružali otpor NOVJ i Crvenoj armiji.
Dakle, neumesno je i morbidno da se pljuju ''varvari'' zato što, jelte, nisu vratili fasadu u originalno stanje. Vraćati kič 1947. dok se na drugom kraju Jugoslavije još uvek KUKAMA IZVLAČE LEŠEVI SRBA IZ SAVE KOD JASENOVCA bilo bi sa one strane razuma. Nikome u tadašnjem Beogradu nije bilo do toga, pa ni predratnoj ''gospodi'', to je sigurno.
Mene je, sa druge strane, oduševio podatak da je već 1947(!!!) pokrenuta obnova ovog objekta i vraćanje u funkciju, pogotovo ako znamo da i danas, 25 godina nakon bombardovanja, i dalje imamo ruševine po Beogradu, a bilo bi ih ZNATNO VIŠE da nema stranih investitora.
 
Inače, zgrada je dodatno oštećena u borbama Oktobra '44. godine, jer su u njoj bili stacionirani Nemci i odatle pružali otpor NOVJ i Crvenoj armiji.
Dakle, neumesno je i morbidno da se pljuju ''varvari'' zato što, jelte, nisu vratili fasadu u originalno stanje.

Не само да је нису вратили у оригинално стање већ су саму зграду изменили па због тога и мора да се данас руши да би се вратила у изворно стање.
Vraćati kič 1947.

Коруновићев стил није кич, ваши комплекси и суштинско неразумевање кича су од једне сасвим нормалнe варошице на лепом месту направили гробљанско ругло Европе

1708203663733.png

dok se na drugom kraju Jugoslavije još uvek KUKAMA IZVLAČE LEŠEVI SRBA IZ SAVE KOD JASENOVCA bilo bi sa one strane razuma.


Mene je, sa druge strane, oduševio podatak da je već 1947(!!!) pokrenuta obnova ovog objekta i vraćanje u funkciju, pogotovo ako znamo da i danas, 25 godina nakon bombardovanja, i dalje imamo ruševine po Beogradu, a bilo bi ih ZNATNO VIŠE da nema stranih investitora.

Па чекај, јесу ли пипали ово дело док су КУКАМА ИЗВЛАЧИЛИ ЛЕШЕВЕ или 2 године након краја рата?

Да је среће да ништа нису пипали од старих зграда могли би у неком тренутку да обновимо Београд као Дрезден а и са много већим правом пошто нисмо били агресори. И Хрвати и Бошњаци су своје споменике обновили оригинално након ратова деведесетих, нико није предлагао стаклено-челични мост у Мостару већ су га обновили кад су могли како ваља
 
Не само да је нису вратили у оригинално стање већ су саму зграду изменили па због тога и мора да се данас руши да би се вратила у изворно стање.
Kako '47. da je vrate u prvobitno stanje, nakon što je uništena u bombardovanju i kasnijim uličnim borbama. Na fotografijama se jasno vidi da je zgrada uništena, Šta je sa mozgom?
 
Па чекај, јесу ли пипали ово дело док су КУКАМА ИЗВЛАЧИЛИ ЛЕШЕВЕ или 2 године након краја рата?
Srboustaška morbidarija, a ovamo sliniš na ''antisrpsku urotu''... PLJUC!
И Хрвати и Бошњаци су своје споменике обновили оригинално након ратова деведесетих, нико није предлагао стаклено-челични мост у Мостару већ су га обновили кад су могли како ваља
A ti misliš da su oni svoje spomenike obnavljali od svojih para? Pogotovo stari most... E moj veseljače.
 

fjerinic,​


у одређеној мери се слажем са твојим ставом, међутим уколико се заиста жели озбиљна централна историјска музејска институција, неопходно је превасходно изградити наменску зграду, опремити музеј адекватним кадром, а стара жст, ту се слажем са Дошљаком, најлогичнији избор је за музеј Железнице.

По мени је неопходно сједињење ИМС и неких елемената других музеја;
што се тиче Народног, логично би било да остане централна музејска институција на пољу уметности, а збирке од праисторије до средњег века, понављам, по мени, требају припасти ИМС-у, као и део Галерије Фресака, такође практично збирка музеја у Топчидеру, иако је већ део ИМС можда би требала бити део његове јединствене поставке, или бар део његових експоната, за другу половину 19. века и почетак 20. имају нешто, уз аквизиције из других музеја, попут ВМ, МПУ, МСПЦ, покрајинских и локалних, Други светски и послератни период - ВМ, МЈ и други..
 
Poslednja izmena:
@Daguerre dobri nas dobro nam došao na forum spusti malo loptu i pojačaj argumente
Posta se nekom svidja nekom ne to je tako.
Da li je trebalo i da li su mogli da je obnove u izvornom stanju da li je bilo lakše mozda jeste mozda nije obnavljli su i daleko uništenje zgrade za koje danas ne možeš da pretpostavis u kakvom su stanju bile
Takodje su rušili neke zgrade eto cisto tako iz kaprica za sve to imas primere.
Sad da izadjes i pitaš prolaznike na ulici jel zgrada vlade bila oštećena u bombardovanju mnogi bi ti rekli da nije isto važi za zgradu ispod vlade
 
spusti malo loptu i pojačaj argumente
Prvo dobri naš, a onda ''pojačaj argumente''. Moraš biti malo konkretniji.
Ovo ''dobro došao'' si mogao napisati i malo ranije. Sada ispada onako.. snishodljivo.
Posta se nekom svidja nekom ne to je tako.
Ne sviđa mi se ni u jednom izdanju. Mada, ako moram da biram, biram dobro
održavanu posleratnu varijantu.
Takodje su rušili neke zgrade eto cisto tako iz kaprica za sve to imas primer
Ovu, eto, nisu.
Da li je trebalo i da li su mogli da je obnove u izvornom stanju da li je bilo lakše mozda jeste mozda nije obnavljli su i daleko uništenje zgrade za koje danas ne možeš da pretpostavis u kakvom su stanju bile
Kao što se vidi iz arhivskih fotografija, veoma malo zgrada je bilo u lošijem stanju od ove. Eto, nisu spašeni ornamenti... Tragedija.
Sad da izadjes i pitaš prolaznike na ulici jel zgrada vlade bila oštećena u bombardovanju mnogi bi ti rekli da nije isto važi za zgradu ispod vlade
Zgrada vlade nije ni izbliza stradala (makar ne spolja), kao zgrada Pošte. I vremena su drugačija. Ni u ''demokraciji'' nisu sve zgrade obnovljene nakon 1999.
 
Tek sad sam te registrovao do sad si samo kacio fotografije prilično dobre iz zanimljivih uglova.

Da li si video nasta je licili zgrada železničke stanice tu odmah pored pa je obnovljena.

Zgrada starog dvora na uglu ka kralja milana
A srusen je neosteceni marsalat dvora 50 tih

To sto se nije videlo to za zgradu vlade i za zgradu iza drugi par opanaka.

Obnova Zgrada komande u zemunu je zaustavljena poslije 5 oktobra
Inace krilo ka glavnoj je veoma dobro okupljeni
Dok srednji traktat nisu mogli hteli sme bar da zastakle
 
Da li si video nasta je licili zgrada železničke stanice tu odmah pored pa je obnovljena.
Snimak_iz_vazduha.jpg

Kao što se vidi, zgrada je izgorela iznutra. Fasada je ostala. Zgrada Pošte je sva rasturena.
To sto se nije videlo to za zgradu vlade i za zgradu iza drugi par opanaka.
E pa vidi... ima tu mnogo pari opanaka.

Zgrada Pošte je bila od onih zgrada kojima nije vraćen stari izgled. Dramu oko toga ne pravim ja, već ideološki zaslepljeni antikomunisti.
Obnova zgrade Pošte u Savskoj je daleko manja šteta od katastrofalne rekonstrukcije Kalemegdana, pred Drugi svetski rat.
E, onako se uništava baština...
 
Pojam zastite bastine pa tako i bg tvrđave
Ako na nju mislis nije postojao pre 2 rata
Ona je bila vojni objekat koji se krpio mjenjao shodno potrebama pa i uljepsavo dogradjivo shodno tadašnjim mišljenjima i estetikom.
Sa zgradom stanice nisu nikad bili načisto st ce pa su srušili kule 70 tih a sad ni pola nisu vratili kako treba .
Gdje vidis da je posta sva rasuturena isto ko sto su i dvorovi bili rastrueni ili mozda marsalt dvora 50tih.
Većina ljudi je da se zgradi vrati pređašnje originalno rešenje To sto se nekim nendopada koji se narativ širi uz to antikomunizma kako kaže.
Predložio sam svojevremeno da se zgrada kad vec ide pod mac povuce da moze da se uradi koplet kružni tok
I da se ka savskom trgu vrati predratni izgled
A da se ka bg na vodi uradi kraovka nulerica
Pa da imao zatvoren blok
U jedan deo IMS u drugi priordnjacki muzej u zgradu stanjce muzej zeleznice
Ako hoće pozoriste imaju prazan plac do bolnice taman da popune ćošak
 
Ljudi moji o cemu se ovde prica. Zgrada poste je jedan od retkih ako ne i jedini primer srpsko-vizantijskog pravca u arhitekturi u ovoj formi. Nastao je ovde i ne postoji nigde vise! Unikatni je deo je nase kulture, istorije i identiteta. Ovo je apsolutni imperativ obnoviti i sacuvati od zaborava ne samo za nas nego cak i za svetsku kulturnu bastinu.
 
Bez ulaženja u ideološke rovove zanima me da li u današnje vreme postoji neki primer rušenja zgrade da bi se napravila nova zgrada koja fasadom izgleda kao zgrada koja je postojala do pre 80 godina?
 
Vrh