Šta je novo?

Metro

Nase drustvo je zaista u krizi.
Dosli smo do toga da pretvaramo podzemne prolaze u metro stanice kako bi osetili kako bi bilo lepo kad bi zaista imali metro.
 
meni se dopada inicijativa,
aktuelizuje temu, pravi kakav-takav pritisak,
jer tema mora biti aktuelna sve dok ne zapocnu radovi.
u isto vreme je tuzno i porazavajuce.
 
Од овога је глупље било једино када се на нашој Википедији појавило пуно име фудбалског тренера: Дозволите Један Милан Живадиновић (после је избрисано).
 
Снимци Андреја Љ. нових метро станица у Софији

Неколкико видеа којих сам снимио. Уживајте :cheers:

[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=UF6cMZNsejU[/youtube]

[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=J7w9GpjPuM4[/youtube]

[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=-445gVnB60Q[/youtube]

Снимано је у понедељак, 22.12.2014 у 18 часова, т.е. у време вечерног пика. Како се може забележити станице су препуне а метро се масовно користи. Критично че бити кроз четири месеца када се отварају 7 нових станица линије М1. Тада још 90 000 људи дневно је планирано да користе метро, нашироко се прича да че бити неопходна нова набава возова како би се смањио интервал.

:kafa:
 
Bejah u sofijskom metrou, savrseno funkcionise. Nedostaje im malo ukusa oko uredjenja stanica, ali ko smo mi da se bunimo oko takvih stvari kad docekasmo 2015. godinu bez ideje, naznake i bilo kakve nade da ce Beograd ikada dobiti metro.
 
Metro već imamo , i to teški , doduše samo jednu liniju , a kada ćemo i da li će mo dobiti i laki metro , pitanje je , kao i za druge linije teškog.
 
Gorstak89":1l73q3to je napisao(la):
Koja je razlika između bg voza i metroa?
Разлика за грађане и њихове потребе: Што не иде сваких 15 минута и чешће цео дан и сваки дан.
Разлика у техничком смислу: Градска железница се меша са саобрћајем брзих возова, регионалних, локомотивских, теретних и осталих, док су метро линије потпуно издвојене у односу на сав остали железнички саобраћај.
 
На то бих додао и:

- (углавном) разлика у типу возила и броју улаза/излаза. Мада је светска тенденција да композиције градске железнице све више подсећају на класична метро возила.
- број и распоред станица
- И наравно такт као кључна разлика.
 
па више су последње две. погледај у Јапану, возила су им иста/слична за метро и градско/приградску железницу
 
Nakon 20 godina proučavanja ove tematike, više stvarno ne znam šta je metro, a šta nije. Navest ću neke primere u svetu koji odudaraju od definicije:

1. Amsterdam

Linija 51, brzi tramvaj (sneltram) koristi zajedničku trasu s metroom od Centraal Station do Station Zuid. Nakon toga kreće svojom trasom koja ima ukrštanja u nivou. Vozila imaju visoke stanične perone. Tu istu trasu delimično koriste obični tramvaji koji koriste uličnu trasu. Ispada da tj ulični tramvaj neposredno utiče na rad metroa.
http://urbanrail.net/eu/nl/ams/amsterdam.htm

2. Rotterdam/Den Haag

Slično kao i u Amsterdamu, imamo metro koji ima ukrštanja u nivou, treću šinu i ukomponovan brzi tramvaj iz Haga. Veoma zamršen sistem
http://urbanrail.net/eu/nl/rot/rotterdam.htm
[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=Ix7ZB3zQS70[/youtube]

3. Chicago

Jedan od najstarijih metro sistemea. Ovo je bio iskreno šok za mene kada sam saznao da Brown line ima u severnim predgrađima nekoliko uličnih ukrštanja iako sistem koristi treću šinu
http://urbanrail.net/am/chic/chicago.htm
BR-Francisco-07.JPG

[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=GWHCeS8EtWo[/youtube]
[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=xVuHMJVU2zI[/youtube]

4. Oslo

NEke linije koriste treću šinu, neke kontaktni vod, postoje ukrštanja u nivou na liniji 1
http://www.urbanrail.net/eu/no/oslo/oslo.htm
Bilde%2520398.jpg

Bilde%2520386.jpg


Takođe, Tokyo Ginza line
tokyo-hr-G-yards-061203-07.jpg

i Pariska linija 2
Passage_%C3%A0_niveau_%C3%A0_Paris_20e_pour_le_m%C3%A9tro.JPG

imaju ukrštanja u nivou sa tehničkom prugom koja vodi do depoa.
 
Не знам шта те буни? Навео си изузетке и то из градова који имају вековну традицију развијања градског шинског превоза и поједине линије које су из безброј фактора у том импровизованом облику. Негде је то било рационално решење јер су ти системи модернизовани, дограђивани, трансформисани, развијани током деценија а негде више система дели трасу јер као што рекох, нека друштва су вековима развијали шински превоз па су временом технолошки и организационо постали способни за усклађивање више шинских система на једном парчету инфраструктуре уз минималне трошкове.

Те ствари нас не дотичу и нико у свету у 21. веку не креће у градњу метроа тако што ће да буџи неки други систем, сецка, дели, импровизује...

Или градиш метро или га у нашем несрећном случају не градиш.
 
Siniša":9sri7u3c je napisao(la):
Nakon 20 godina proučavanja ove tematike, više stvarno ne znam šta je metro, a šta nije.

Ne znam zasto se toliko dotices definicija kada ni sama struka ne moze oko toga da se slozi decenijama?

Definicija je obicno opsirniji pojam. U praksi imamo isuvise izuzetaka da bi i njih uzimali pod definiciju pored karakteristicnih osobina. Nekarakteristicna osobina metroa je da sa trecom sinom ima pruzni prelaz, uopste bilo kakvo ukrstanje u nivou bilo da je sa trecom sinom ili kontaktnim vodom. To je izuzetak pa samim tim ne predstavlja vecinu. Ista prica je i sa U6 koja je izuzetak i u samom Becu. Nastala je pod jedinstvenim okolnostima a ne zbog prakse da se laka sinska vozila koriste na potpuno nezavisnoj trasi sa prugama bez ikakvih tramvajskih bastica u nivou.

Definicije mogu da se ruse. Ti definiciju srusis nabrajanjem sistema koji odstupaju od iste. Stereotip neces promeniti sve dok se i stereotipne karakteristike ne promene.

Stereotip drzi fokus na najcesce primenjenim karakteristikama koje istovremeno predstavljaju i najupadljivije razlike.

Stereotip nadzemne trase lakog sinskog sistema:

http://www.youtube.com/watch?v=oW-qE_ROgeg

^^^Retko kad na vijaduktu sto je i logicno jer se ima u vidu smanjenje cene, kompozicija tramvajska/laka, kontaktna mreza, mala medjustanicna rastojanja, mala srednja brzina i sl.

Stereotip nadzemne trase metroa:

http://www.youtube.com/watch?v=4tgxEXLO2gw#t=671

^^^Ako ne u tunelu gotovo uvek na vijaduktu sto je i logicno jer se gradi sa namerom da se stedi prostor (u ovom slucaju vidimo cak 3 koloseka iznad ulice bez ikakvog razdelnog ostrva), gradi se vijadukt jer je jeftiniji od tunela iako je skuplji od pruge u nivou, kompozicija zeleznicka/vagonska/teska, treca sina, veca medjustanicna rastojanja, veca srednja brzina i sl.

Bilo kako bilo sto se performansi tice i pored izuzetaka laki sinski sistemi su stereotipno generalno sporiji, manje pouzdani, manjeg kapaciteta i svakako jeftiniji cak i onda kada neke definicije tvrde suprotno. Kao takvi pogodni su kao fideri metroa u vecim gradovima. U manjim gradovima svakako mogu biti primarni mada sve zavisi od obima prevoza. Tako imamo laki sinski sistem u Hjustonu a metro u Bilbau. Opet ponavljam to su izuzeci a ne pravilo.

I u samoj struci ima sukoba misljenja i interesa pa se ne slazu oko definicija.

Stereotipni sistem jeste onaj koji ima dovoljno zajednickih karakteristika sa vecinom sistema iz iste kategorije.
 
Simpatican metro drumski most u portu

metro-do-porto2.jpg
 
Igor":wdatp4h1 je napisao(la):
Simpatican metro drumski most u portu

metro-do-porto2.jpg

Eeee vidis vidis podseti me.

8626117734_715169321e_h.jpg


Metro-drumsko-pesacki most Pont de Bir Hakeim u Parizu je odlicno resenje za panoramski metro. Jovinov metro je ako se ne varam predvidjao da metro trasa ide kroz trup mosta.
 
Express":20gczz21 je napisao(la):
Bilo kako bilo sto se performansi tice i pored izuzetaka laki sinski sistemi su stereotipno generalno sporiji, manje pouzdani, manjeg kapaciteta i svakako jeftiniji cak i onda kada neke definicije tvrde suprotno.

Изузетак је, можда чак и у светским оквирима, ежисов/вуканов београдски "метро" односно лрт систем чија цена је по плану износила невероватних 74-76 милиона евра по километру што је цена једнака или чак нешто већа од просечне цене класичног тешког метроа.

Срећа наша па смо економски и политички били толико бедни да чак ни ту пљачку миленијума нису могли да прогурају у овом напаћеном граду.
 
Možda se ja prestrogo držim definicije da metro treba biti potpuno nezavisan od bilo kog saobraćaja. Izgleda da i termin "nezavisan od ostalog saobraćaja" se može tumačiti svakojako.
 
Koji su to kompromisi koje mi mozemo prihvatiti.

Ja sam nekako spreman da prihvatim opciju nbg na stubovima ako se jasno dokaze da je dosta jeftinija sto Egisova studija nije uradila.

Ono sa cime nikako ne bih pravio kompromis jeste trasa a to je ono gde smo sada u problemu cikcak trasa prema uscu umesto ka terazijama i to vuka ne do konjarnika. Kod trase bih eventualno bio spreman da prihvatim komprimis u vidu privremeno poslednje stanice kod "metroa" u zemunu ali uz obavezu da se razvije linija dalje podzemno.
 
Generalno, trase na stubovima su oko 3x jeftinije od tunelskih.
 
Vrh