Konačno neko da kaže nešto iole pametno... mada je naslov članka pogrešan... ne zaobilaze hotelijeri nas, nego mi njih...
Hotelijeri nas zaobilaze
BEOGRAD, za razliku od zemalja u okruženju, ima skroman broj hotela svetskih lanaca, što je jedan od osnovnih uslova za razvoj turizma. Hoteli teško ulaze u porodice svetskih lanaca, ali lako mogu da izgube pravo da nose svetski brend. Srpski hotelijeri kao da se, međutim, plaše da uopšte pokušaju da postanu deo svetskih lanaca.
- Beograd ozbiljno pati zbog nedostataka hotela svetskih brendova - kaže Marko Renč, potpredsednik britanske konsultantske kuće "Neteks". - Verujem da u ovom trenutku Beogradu nedostaje najmanje 1.000 soba brendiranih hotela. Srpska prestonica gotovo da nema vlasnika koji će imati viziju. Postoji nekoliko razloga, a glavni je to što većina hotelijera ne prepoznaje međunarodne "brend standarde".
Da bi hotel postao deo svetskog lanca, neohodne su investicije u standarde. Ipak, uložen novac se vraća kroz veći broj gostiju i više cene noćenja. Dobar hotelski brend je, pre svega, poverenje, očekivanje čitavog niza usluga koje nudi određeno ime hotela.
- Beograd ima sve više hotela, i šanse za opstanak imaju samo oni koji su deo lanca - kaže Dragana Kilibara, marketing menadžer u hotelu "Best vestern Šumadija". - Gost uvek zna kakvu uslugu i kvalitet da očekuje u našem lancu, počevši od osam vešalica u ormanu, do besplatnog bežičnog interneta. Brend nam je mnogo pomogao, mi
smo uveli standarde i dobili goste.
Drugi hoteli ne misle tako, a novobeorgadski "In" je popunjen i bez svetskog imena.
- Na početku smo razmišljali o uzimanju brenda, ali naš hotel je prvi izgrađeni sa četiri zvezdice posle 17 godina - kaže direktor Ružica Dedijer. - Izgradili smo vrhunske standarde koji su, uz rezervacioni sistem, ključ uspeha. Nažalost, problem beogradskog turizma je to što smo dugo bili u vakuumu i nadamo se da će u hotelijerstvo ponovo doći ljudi koji znaju da rade.
Britanski konsultant, međutim, veruje da svetski lanci, po pravilu, najviše čine u razvoju turizma neke destinacije.
- Brendirani hoteli su signal da je država u kojoj se nalaze integrisana u okruženje - kaže Renč. - Oni ostatku sveta govore "otvoreni smo za svetski biznis" i "želimo dobrodošlicu svima koji poslovanje baziraju na međunarodnim i vrhunskim standardima".
PREDNOSTI I MANE
GLAVNE prednosti zbog kojih hoteli uzimaju brend su globalni marketing i prodajna infrastruktura, što naročito pomaže novom hotelu, ali i sigurnost koju stvaraju korisniku i garant kvaliteta usluge.
Loše strane su to što hotelijeri moraju da poštuju pravila, ne samo u smislu veličine soba i opremljenosti, već i usluge. To je skupo, a srpski hotelijeri često smatraju da je renoviranje nepotrebna investicija godinama.
ZVEZDICE U KOMŠILUKU
TEŠKO je porediti Beograd sa prestonicama u okruženju, jer u Beogradu funkcioniše 44 smeštajnih objekata, a u, recimo, Budimpešti 247! Naš grad bi sa jednim brendom od pet zvezdica ("Hajat") mogao da konkuriše samo - Tirani, koja, takođe, ima samo jedan ("Šereton").
U Budimpešti su se odomaćili brendovi: "Hilton", "Kempinski", "Le Meridijen", "For sizons", "Mariot", "Best vestern", "Sofitel", "Ramada", "Novotel", "Merkur", "Izi hotel", "NH", "Kvins kort", "Ibis", "Milenijum", "Korintija", pa čak i manji lanci, poput "Marmare", "Metropolitana", "Taun hola", "Papijona" i bezbroj butik-hotela.
U Sofiji godinama rade "Kempinski", "Best vestern", "Hilton", "Šeraton", "Radison", "Holidej in", "Metropolitan", "Plaza" i mnogi drugi, pa čak i dizajnirani "Bulgari".
Nažalost, Beorgad ne može da se meri ni sa upola manjim Zagrebom, koji ima "Šeraton", "Vest in", "Ridžent", "Best vestern", "Arkotel"...
Izvor:
http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=14&status=jedna&vest=163651