Samo neinformisani i bandoglavci veruju da svaki grad veći od 1 miliona a manji od 5 miliona mora da se davi u gužvama i haosu. I da je to nekakav ''šmek grada'' ili bar njegova neizostavna odlika.
Rast i pad ekonomije su normalne stvari. Svetski kolapsi ekonomije i društva i to svakih 10 godina nisu. Nauka koja se bavi time toliko dugo i na toliko mnogo nivoa (prepun svet ekonomskih fakseva, instituta, foruma, agencija, saveza...) a opet ne ume da iznedri drugačije uređenje koje neće rezultovati redovnim kolapsom planete i time da iz svake krize bogati izađu još masniji, a siromašni još siromašniji, treba ili da se rasformira ili da se iz temelja menja. Milom ili silom.
Или то или ствараш слику о њој на основу жуте штампе и генерално медијске хистерије. Људи су почели да сумњају и у медицину од скоро, да лекари ништа не знају због хаоса који су медији стварали у вези короне.
Pa većina njih i ne zna. Kovid je izneo to u prvi plan. A pokazali su se X puta i pre Kovida. A paz' sad ovo: Majka mi je lekar. A u porodici imam, tj. imao sam ih još dvoje koji su lekari. Pa ipak, iako je ona svoj posao uvek radila kvalitetno i korektno (nikad nijedna zamerka, a zato s druge strane nekoliko pohvala, jedna dospela i u novine) ja se ne ljutim kada ljudi kažu da lekari danas, u globalu, veze s vezom nemaju. Ne samo mlađi, nego i ovi stariji i iskusniji. Jer lekare danas mrzi da razmišljaju, sve bi da provuku kroz Excel tabelu i šablon i da time sve reše. A to tako ne ide. A često se mnogima i j''' za pacijenta i svoj posao, čast izuzecima. Hoće da leče nešto živo i kompleksno kao da popravljaju bojler.
I da, nisu samo mediji stvorili haos oko Kovida. I lekari su, takođe. Od lokalnih u Srbiji, preko Šiznog štaba, pa sve do SZO i svetskih institucija. Eno ti pre par dana bio članak, mogu ti okačim na temu o Kovidu - infektolog Darko Nožić kaže da je Kovid postao običan grip. A onda par dana kasnije, juče i prekjuče, Šekler i drKon kažu kako će opet da puni bolnice i mrtvačnice.
Rabbit season, duck season... Isto kao i u svim drugim profesijama punih narsica i sujete, u šta spada i ekonomija.
Нама је поскупљење струје требало да прати инфлацију генерално задњих 70 година да би ЕПС био здрава фирма и да би ми уопште могли да задовољавамо сопствене потребе сопственом производњом уместо да увозимо струју којом се расипамо
Ne vidim kako to menja bilo šta što sam napisao u citiranom delu posta. Povremeno umereno poskupljenje struje je očekivano i normalno. Ali ne bi bilo potrebe za ovolikim poskupljenjem i predstojećim koja dolaze da SNS talog nije napravio štetu od 600 miliona evra a onda napravio i dodatni dug kad je u vreme najgoreg svetskog njesreta od WW2 uvozio struju po paprenim cenama da bi izbegao restrikcije pred izbore.
Tvoje odbijanje da uopšte pomeneš naprdni talog i njegovu svinju Grčića u kontekstu poskupljenja i urnisanja energetskog sistema počinje da liči na svojevrsnu odbranu ili minimalizaciju njihove odgovornosti i umešanosti. Čak je i jedan dragan otvoreno napisao da su (i) oni krivi i odgovorni. Dok ti stalno nekako teraš vodu na drugu vodenicu. Da nećemo možda pre ili kasnije ovde da doguramo do neke konstrukcije da je narod kriv za ovo?
![Unsure :unsure: :unsure:]()
Pošto to ne bi bio prvi put da od tebe čujem takvu konstrukciju.
Свакако не би имало другачије предности и мане. Једна од предности би било што не би имао ко да спашава лоше фирме парама од пореза
Kad se svede račun i izvaga, sve su to ista hohštaplerska uređenja i zla.
Moj ti je savet da se manje uzdaš u mrtva upuvana slova, u prazna obećanja i najave (pogotovu političara), i u grafikone zastarelih knjiga od ljudi koji u životu nisu radili normalan posao ili izašli iz svog profesorskog kabineta i da malo više gledaš stanje stvari u praksi i kroz istoriju. Ne mislim to samo za ovu temu o energetici i ekonomiji nego za sve. Nisu život, društvo i ekonomija ni Excel tabela, ni udžbenik profesora, ni grafik, ni statistički proračun, pa da se sve tako simplifikuje i deli na krajnosti. Sve je to istovremeno i mnogo kompleksnije u jednom aspektu, i mnogo jednostavnije u drugom aspektu. To jest, stvari koje volimo da komplikujemo su često jednostavnije nego što se čini, a stvari koje volimo da pojednostavljujemo su često kompleksnije. I nije poenta neke nauke ili discipline da na papiru nešto bude ubavo i dobro, nego da bude tako u praksi i na terenu.