Šta je novo?

Energetika

Još jedno objašnjenje, ali za Albaniju. Osnovna priča o uzrocima je međutim ista, visoke temperature i velika potrošnja.

Struja u velikom delu Albanije nestala je zbog kvara na interkonektivnom vodu sa Grčkom, a koji je izazvan zbog visokih temperatura.
Operater prenosnog sistema (OST) naveo je da su velike količine prenosa, kao i ekstremne temperature uzroci potpunog isključenja dalekovoda, prenosi Albanijan post.
Nakon prekida, struja se vratila u Tiranu i druge gradove zemlje u kojima je bilo problema.
"Kvar je krenuo od interkonektivnog voda sa Grčkom, a zatim se nastavio kaskadnim efektom u celoj zemlji. Kvar je takođe identifikovan na pruzi Prizren. Iz početnog ukrštanja proizilazi da su velike količine prenosa, kao i ekstremne temperature uzroci potpunog isključenja dalekovoda", naveo je OST i dodao da preduzima mere za vraćanje električne energije svim potrošačima.
 
,, kako...,,

Prosto dragi Zuma...
samo smanjiš izvoz kad imaš period povecane lične potrošnje.
Bat jbg....
Ispunjenje obaveza po sklopljenim medj. prodajnim ugovorima, imaju prednost u odnosu na zadovoljenje ličnih potreba. Što bi narod reko stisneš malo guzu al ispoštuješ
sklopljen (u-).dogovor. 🤠
Upravo vako uz serviranje stotinu različitih besmislenih opravdanja.... 😂
 
Poslednja izmena:
Naravno. Problem su ugovori. Ne možeš da ne ispuniš ranije sklopljen ugovor o kupovini/prodaji struje. A ako iznenada temeprature postanu veće nego što je dugoročna prognoza predvidela, šta onda? Imaš manjak, a imaš i ugovor o izvozu od koga zavisi neko drugi. A takve obaveze ne mogu da se ignorišu ne samo zbog zakona i ugovora, nego i zbog tehnologije proizvodnja i prenosa. Retko je ko baš uvek samodovoljan. Sistem maltene svake države zavisi od toga da skoro uvek (?) možeš pozajmiti od nekog drugog ako ti neka centrala ili prenosni vod ispadnu. Sve to može da radi samo zajedno. Što znači da su ugovori "sveto pismo", pa makar imao i manjkove. Mada ne znam detalje kako sve to funkcioniše u praksi, ali verujem da je otprilike to osnovni princip.
 
Појаснио бих да висока температура нема директне везе са отказима преносног система тј. кваром далековода пошто далеководи преносног система немају елементе који су толико осетљиви на хлађење. Такође бих напоменуо да је преносни систем пројектован за ове услове.

Отказ у овом случају нема никакве везе са трансформаторима већ је услед:
1. Лошег планирања преносног система (прикључивање више потрошача од капацитета) или
2. Лошег одржавања преносног система (систем не може да издржи пројектовано оптерећење).

Црвена је новија мрежа 400kV, зелена је старија 220kV, испрекидана је мрежа у изградњи. Нема великих капацитета са 400 на 220. Кад је мрежа под великим оптерећењем ако негде испадне појаве се осцилације кроз целу мрежу и ако на дугим деловима нема озбиљнијих акумулатора енергије (обртних синхроних маса) које ће умањити транзијенте крене домино ефекат испадања заштита.


Она испрекидана црвена линија коју видите да иде преко Црне Горе у цитираној поруци је далековод који је требао да повећа робусност ЕЕ система Црне Горе и повезује се на наш пројекат Трансбалкански коридор али он неће бити готов још пар година.


Обратите пажњу да је ЕЕ систем Србије направљен од прстенова који у чвориштима имају електране и немају велику дужину сегмента а нпр. трансјадрански далековод који је испао је веома дугачак без озбиљних електрана дуж трасетако да су у њему транзијентни режими у случају непланираног испада далеко израженији.

Наш ЕМС (оператер преносног система) је још увек веома озбиљна фирма а видите да имају и планове развоја како да наш ЕЕ систем буде још бољи:

 
Šta može da bude uzrok ovakvoj havariji?
Veoma lako. Kako su temperature visoke, potrošnja je velika. A kada se dogodi kvar jednog dalekovoda, sva energija iz ovog dalekovoda se preusmerava na druge dalekovode. A ako je elektroenergetski sistem loše povezan (zastareo), ostali dalekovodi ne moraju da prime svu energiju i sami počnu da izapade. Dakle, mnoge elektrane ostaju kao "ostrvo" . One sa sinhronim generatorima mogu da rade ograničen ako je regulator turbine pravilno podešen. Ako ne izpadne, ali svi obnovljivi izvori energije odmah izpadne, što znači sve manje energije, što dovodi do preniske frekvence i napona i sledi raspada sistema. Sve je bio domino efekat.
 
Ima i toga, ali nije samo to. Tamo je sistem od početka napravljen tako da radi u njihovoj klimi, a kod nas u našoj klimi. Ali ako se klima promenila, onda mora da se menja i sve ostalo. Ali ko će to plati i koliko treba da se to izvede?
Sve je to u redu i sviđa mi se kako rezonuješ ali na dan kada sam se ja rodio (pre mnogo godina) je u Beogradu bilo 40 stepeni. Takođe, kad sam bio mali, sećam se kako jednog letnjeg dana nismo smeli napolje jer je najavljena temperatura trebala da bude 44.

Verujem da se klima menja i da se posledica toga vide/osećaju, ali 40 stepeni leti na Balkanu nije ništa posebno i ne treba da dovede do bilo kakve havarije.

Uostalom, ne volim što nas plaše da tim crvenim mapama i ne treba da padamo na taj oblik histerisanja.
 
Sve je to u redu i sviđa mi se kako rezonuješ ali na dan kada sam se ja rodio (pre mnogo godina) je u Beogradu bilo 40 stepeni. Takođe, kad sam bio mali, sećam se kako jednog letnjeg dana nismo smeli napolje jer je najavljena temperatura trebala da bude 44.

Verujem da se klima menja i da se posledica toga vide/osećaju, ali 40 stepeni leti na Balkanu nije ništa posebno i ne treba da dovede do bilo kakve havarije.

Uostalom, ne volim što nas plaše da tim crvenim mapama i ne treba da padamo na taj oblik histerisanja.

Kad se kaže da je uzrok klima ili temperatura, nemojte to shvatati baš usko i bukvalno, jer niko ne pod time ne misli da je kriva SAMO klima, tj SAMO temperature. Naravno da su i ranije postojale takve temperature, i još veće od tih, pa se sistem nije raspadao. To je valjda očigledno. Ono što verujem da je problem je uvek kombinacija otežavajućih faktora onda kad se dese u isto vreme. Dakle i ranije je bilo takvih temperatura, ali da li pod istim nivoom potrošnje kao danas? Da li sa prenosnim sistemom u kome su mnogi elementi u lošijem stanju nego što su bili ranije? Da li je izrazito velika potrošnja možda trajala duže nego ranije, a baš tada se duže vreme održavala visoka temperatura? Naprimer sada postoji bitno više sistema za rashlađivanje nego ranije, a i ljudi imaju viši standard i drugačije navike, pa je i za očekivati da potrošnja bude veća. Zatim, i ranije je bilo visokih temperatura, ali koliko često? I da li ovako dugo ovako rano u godini? Da li je moguće da dugo trajanje enormnog opterećenja takođe polako nagriza otpornost raznih ionako vrlo starih i možda dotrajalih uređaja na visoke radne temperature? Možda ljudi koji planiraju radni režim energetske mreže i proizvodnih kapaciteta nisu očekivali ovako paklene dane, a da praktično leto zvanično maltene nije ni počelo (dan havarije je 21. jun, dan posle početka leta i najdužeg dana u godini - solsticija), pa je zato nešto u sistemu bilo preopterećeno?

Pošto je kod ovakve havarijske kombinacije niza faktora nezgrapno stalno ih nabrajati sve redom, u praksi ljudi kao neposredni uzrok prosto navode onaj faktor koji je NOV. To je lakše i često ima smisla jer nosi najviše novih informacija. Ekonomija jezika. Jer je ulaganje u naš elektrosistem nedovoljno decenijama, to nije od ove godine. Pa to nije novo. Isto tako kadrovi odlaze decenijama, pa ni to nije novo. Pa ipak dugo nije bilo ovakvog raspada. Ali šta jeste novo? Klimatske promene i sve duže i sve češće trajanje visokih temperatura koje podstiču nova povećanja potrošnje ili promenu raspodele opterećenja mreže. Sasvim je moguće da je upravo to bio onaj novi faktor koji je bio konačni okidač koji se onda samo nastavio na niz drugih slabosti koje nisu od juče i nisu nove. Na kraju, razne slabosti u elektromreži su verovatno drugačije u različitim zemljama. Pa da su samo one uzrok, teško da bi imali ovakvo odavno nezabeleženo kaskadno rušenje delova sistema u čak pet zemalja. Iako se bitno razlikuju. A šta im je sigurno zajednično? Visoka temepartura i postepeno sve veće i veće, ili dugotrajnije visoko opterećenje celog sistema. Zato nemojte odmah otpisivati promenu klime kao uzrok. Naravno da u pitanju može biti i još mnogo drugih stvari. Ali ja to ne bi tako ovlašno otpisivao kao uzrok samo zato što je zlopotrebljavaju oni koji to i inače rade kao god im se pruži prlika.

Raspad sistema se desio 21. juna u 12:20. Pogledajte dijagram potrošnje u Srbiji za ovu nedelju. Verovatno je isto bilo u čitavom regionu. Danima je rastao dnevni pik potrošnje. Oko 13 časova je prvi put trebalo da dodirne liniju od 5 Gigavata. Ali u 12:20 dolazi do raspada (mesto gde je vertikalna linija). Srećim samo kod nas ne, i za to sve čestitke ljudima koji tamo rade.

Elektromreza Srbije, Opterecenje u vreme havarije 21.06.2024.jpg


Korelacija

Junska temperatura u Beogradu, 2024.jpg


Novine su prenosle svašta, pa nije jasno koiko je sve to istinito.

"Isteglo se dalekovodno uže viṣ̌e nego sto je trebalo od preopterećenja mreže i visokih temperatura", kazao je sagovornik."

"Ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) uočili su veliki požar na dalekovodu 400 kilovati na nepristupačnom terenu na crnogorskoj granici ka Gacku u Bosni i Hercegovini, saznaju "Vijesti"."

"Albanska ministarka energetike Belinda Baluku potvrdila je da je došlo do kvara na interkonektoru između Albanije i Grčke i da je čula da su slične okolnosti bile u Crnoj Gori i djelovima Hrvatske i Bosne, prenio je Rojters..."

...
 
Poslednja izmena:
Dok se još vidi u bazi podataka, da vidimo ko nas je spasio 21. juna u 12:20

Izvoz i uvoz el. energije 2024.06.21 u 12.20.jpg


Spasilo nas je to što smo u tom trenutku uvozili 752 MW, ili čak četvrtinu prosečne potrošnje u junu, i to od sigurnih snabdevača Mađarske i Bugarske kojima se sistem ne ruši teko lako. Iz Crne Gore je tada dolazilo samo 114 MW. Pa nema puno veze ni sa Vučićem ni sa podmorskim kablom do Italije.
 
Dok se još vidi u bazi podataka, da vidimo ko nas je spasio 21. juna u 12:20

Pogledajte prilog 202578

Spasilo nas je to što smo u tom trenutku uvozili 752 MW, ili čak četvrtinu prosečne potrošnje u junu, i to od sigurnih snabdevača Mađarske i Bugarske kojima se sistem ne ruši teko lako. Iz Crne Gore je tada dolazilo samo 114 MW. Pa nema puno veze ni sa Vučićem ni sa podmorskim kablom do Italije.
Нико није "спасио" Србију 21.6.2024. већ је вршен редован увоз по тржишној цени.
Види се из производног биланса да су у ремонту неки термо блокови и да је ниска хидрологија. Да је све ОК (а није) уместо да потроше хидро акумулације они би потиснули хидро производњу и извршили увоз кад је електрична енергија јефтина (10-17ч) а онда би подигли хидро кад цена оде гора (19-22ч), као што су радили у првој седмици јуна, слика у прилогу.

Сад не потискују хидро кад је висока дневна потрошња пошто нема довољно производних капацитета али пошто је ниска цена на тржишту тад увозе по смешној цени по којој морају да продају они са превеликим капацитетима солара.

Не треба мешати два могућа случаја нестанка електричне енергије:
1. Недостатак производње или увоза
2. Отказ услед квара на преносном систему.

Србији ће се тешко десити такав случај лети осим у случају санкција пошто:
1. Умиремо и немамо привреде па нам је нижа вршна снага у односу на шта је систем пројектован;
2. Систем је пројектован док је још Бог ходао по земљи;
3. Имамо гомилу прекограничних капацитета и одличан енергетски микс.
 

Prilozi

  • 20240604 Proizvodnja.png
    20240604 Proizvodnja.png
    81,5 KB · Pregleda: 76
  • 20240621 Proizvodnja.png
    20240621 Proizvodnja.png
    80,6 KB · Pregleda: 100
Poslednja izmena:
Moram da se ispravim. Sasvim je moguće da je podmorski kabl iz Italije imao veliku ulogu. Gledajući ove dijagrame shvatio sam da je umesto stanja neposredno pre raspada trebalo gledati stanje i pre i posle raspada, pa onda računati PROMENU tokova energije. Tako bi dobili nešto više informacija o tome šta se moglo dešavati u samom trenutku kaskadnog raspada sistema u više susednih država. Na web sajtu dobijamo nove podatke o stanju na svakih punih 10 minuta. Podaci iz vremena neposredno pre raspada su uzeti u 12:20. A prvi podaci posle raspada su snimljeni u 12:30. Kad se sve to uradi dobijaju se sledeći rezultati i bitno složenija slika događaja.

Stanje pre raspada.

Prekogranicna razmena elektricne energije Srbije u trenutku regionalnog raspada sistema 21.06....jpg


Grafik pre i posle. I vizuelno je lako uočljiv diskontinuitet, tj velika preraspodela prekograničnih tokova energije između 12:20 i 12:30

Prekogranicna razmena elektricne energije Srbije u trenutku regionalnog raspada sistema 21.06....jpg


Stanje posle raspada.

Prekogranicna razmena elektricne energije Srbije u trenutku regionalnog raspada sistema 21.06....jpg


Numerička analiza

Prekogranicna razmena elektricne energije Srbije u trenutku regionalnog raspada sistema 21.06....jpg


I da ponovim dve poslednje stavke u tekstualnom obliku.

Zanemarljiva promena ukupnog bilansa energije Srbije. Isti veliki uvoz i pre i posle raspada sistema. Međutim velika preraspodela u tome od koga se uzima a kome se daje, i koliko.

Slede grubo opisani bilansi promena po državama (u odnosu na trenutak pre raspada) u trenutku neposredno posle raspada, tj. u 12:30.

Sa ukupno 726 MW smo pomogli Mađarskoj, Hrvatskoj, Rumuniji i Bugarskoj bilo trenutnim povećanjem našeg izvoza njima, bilo smanjenjem našeg uvoza od njih.

Ovo je nadoknađeno tako što :

- Bosni smo smanjili izvoz za 245 MW
- Makedoniji smo uzeli još 125 MW, pa je naš uvoz dostigao 321 MW
- Iz Crne Gore i sa Kosova smo povukli ukupno 401 MW. Prepostavljam da je to došlo podmorskim kablom iz Italije pošto se u Crnoj Gori dalekovod grana ka Prištini i ka Srbiji, pa je možda moguće da je havarijski uvoz iz Italije do Srbije došao i preko Kosova i preko Crne Gore. Sve to bi naravno tek trebalo proveriti.
 
Poslednja izmena:
Moram da se ispravim. Sasvim je moguće da je podmorski kabl iz Italije imao veliku ulogu.
Kabel sa Italijom takođe je ispao. DC nisu isto kao AC. Za jednosmerne struje je podešen protok na MW, ali za naizmenične struje sledi po Kirkofove zakone, pa je gledanje na fizičke tokove malo nezahvalno. Potrebno je sagledati komercijalne tokove (plan-realizacija).

Jednosmerni kablovi takođe ima ulogu da može brzo da pomogne u slučaju prekida sistema, jer ne zavisi od frekvencije dve različite zemlje.

Nakon raspada na Balkanu, dalekovodi su se postepeno uključivali sa delimičnim opterećenjem mreže, pošto je veći deo Evrope imao stabilnu frekvenciju. Ali bila je malo veća jer je potrošnja na jugu pala. Velika promjena struje između Crne Gore i Srbije rezultat je činjenice da Crna Gora ima hidroelektranu i termoelektranu povezane interkonektivnim dalekovodi sa Srbijom. Ako nema potrošnje u Crnoj Gori, energija ide u Srbiju i šire. Struja nije mogla da dođe iz Makedonije preko Crne Gore, pa je išla u Srbiju, što je smanjilo uvoz iz Mađarske i povećalo izvoz u Hrvatsku i Rumuniju. Planirani uvoz i izvoz Srbije ostali su približno isti jer se realna potrošnja nije menjala, menjala se samo proizvodnja, zbog prevelike frekvence.

U Srbiji nije došlo do kolapsa zbog dobre povezanosti sa susedima, gde su dalekovodi imali dovoljan kapacitet, ali i blizine elektrana u Crnoj Gori. Hrvatska ima problem na jugu jer je povezana sa Bosnom preko 220 kV. A ako izpadne u Bosni, nemaju dovoljno kapaciteta preko drugih dalekovoda u Hrvatskoj. Sistem je napravljen za Jugoslaviju i danas su to crne tačke loše povezanosti unutar svih zemalja bivše Jugoslavije. Samo je Slovenija do sada izgradila 2x400 kV između nuklearke i Ljubljane kako bi izbegla prekide zbog mogućeg prekomernog fizičkog izvoza u Italiju.
 
Hvala. Najzad jedno detaljnije objašnjenje. Mene je zbunila činjenica da je Crna Gora imala raspad sistema a da je istovremeno drastično povećala izvoz u Srbiju. Tj. logika mi je bila: Zar oni koji imaju problema neće prvo sebi da pomognu? Pa sam pod utiskom one Vučićeve reklame iz novina i citiranja nekog njihovog "eksperta" naknadno pomislio da je možda ipak moguće ono što se tamo tvrdi, da je to dodatna energija iz Italije koja prvo podmorskim kablom i zatim dalekovodima samo prolazi kroz Crnu Goru. Međutim greška u razmišljaju mi je bila da ovaj raspad sistema nije bio pitanje trenutnog nedostatka proizvodnih kapaciteta, nego prenosnih. Zatim da je Crnogorska TA Pljevlja odmah pored granice Srbije, da HE Piva nije daleko i direktno je, sa 2 dalekovoda, povezana sa TA Pljevlja, i da na kraju severni deo Crne Gore uopšte nije doživeo raspad kao što je prvobitno pisalo u novinama. Tako da je izgleda presečena veza između severa i juga Crne Gore (samo dva dalekovoda), pa su zato, kao što si rekao, dve Crnogorske elektrane na severu odjednom ostale bez ozbiljnijih potrošača u Crnoj Gori i da su zato viškovi njihove proizvodnje preusmereni u Srbiju. Tako smo u kritičnom trenutku dobili tih dodatnih 200 MW iz Crne Gore. I još 200 MW dodatnih sa Kosova, što je možda takođe iz Crne Gore. I onda još dodatnih 125 MW iz Makedonije.

Tako ispada da je to što smo dobro prošli samo posledica činjenice da se graničimo sa više stranih zemalja i sa više bivših Jugoslovenskih republika, a u Jugi je i zbog političkih principa ravnopravnosti prosto morala da postoji dalekovodna veza između svih susednih republika. Pa smo ispali dobro povezani sa svima. A njih sada ima zaista puno.

Elektroenergetski sistem Crne Gore.jpg
 
Poslednja izmena:
Čitajući vesti iz Crne Gore naleteo sam na jedan članak koji pokazuje da su oni udarili u plafon što se solarnih elektrana tiče. Pa to verovatno nigde na Balkanu neće ići tako lako kao što je ranije možda izgledalo.


CGES upozorava: Energetski sistem ne može da prihvati nove solarne elektrane

Last updated: 2023/12/21

Da bi prenosna elektroenergetska mreža mogla prihvatiti više od 30 novih solarnih i vjetroelektrana, koje su proteklih godina dobile urbanističko tehničke uslove (UTU), potrebno je ojačati prenosnu mrežu što može potrajati i više od jedne decenije, a te investicije bi se mjerile sa više stotina miliona eura, saopšteno je “Vijestima” iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES), većinski državne kompanije koja upravlja prenosnom elektroenergetskom mrežom.

CGES je još 2013. godine zatražio od tadašnjeg Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma da obustavi izdavanja novih UTU za izgradnju elektrana velike snage iz obnovljivih izvora, ali je Vlada nastavila da ih izdaje.

Do sada je podnijeto preko 40 zahtjeva za UTU većinom za velike solarne elektrane, a dosadašnje Vlade su izdale 30 takvih uslova za gradnju elektrane objekata ukupne instalisane snage oko 4.000 megavata (MW), svi postojeći proizvodni kapaciteti imaju oko 1.000 MW, što odgovara kapacitetima sadašnje prenosne mreže. Investitori će na priključenje morati da sačekaju dok ne dobiju analizu o mogućnosti priključenja.
...
“Aktuelni petogodišnji investicioni plan je na nivou od gotovo 200 miliona eura. Međutim, neophodno je znati da je izgradnja mreže značajno sporija od izgradnje solarne elektrane jer uključuje više složenih i zahtjevnih aktivnosti, među kojima je i obezbjeđenje prostorno-planskih i imovinsko-pravnih preduslova na velikim distancama, a koji su u nadležnosti drugih državnih organa. Ako govorimo o priključenju 4.000 MW elektrana, ojačanja prenosne mreže izvjesno je da će zahtijevati gradnju ili rekonstrukciju nekoliko stotina kilometara dalekovoda, čija gradnja može potrajati i više od jedne decenije, a čija vrijednost se mjeri stotinama miliona eura.
...
Ako ima više solarnih, potrebne i velike hidroelektrane

Problem je i što primjena člana 218c uslovljava trenutno rezervisanje prenosnih kapaciteta za priključenje ovih velikih solarnih elektrana, koji pripadaju takozvanim nestabilnim izvorima energije, čime onemogućava dalje planiranja razvoja energetike i ugrožava razvoj novih proizvodnih kapaciteta koje planira EPCG, a koje pripadaju takozvanim stabilnim i baznim elektranama koje su potrebne i za balansiranje energetskog sistema kada zađe sunce.

Što više ima solarnih elektrana, potrebno je i više izvora elektroenergije iz elektrana sa ujednačenom proizvodnjom, kako bi sistem ostao stabilan.

“Treba voditi računa da izgradnja nestabilnih izvora značajno smanjuje sigurnost snabdijevanja i dodatno nameće obavezu istovremenog planiranja razvoja stabilnih izvora, kao regulacije sistema, što u velikoj mjeri opravdava potrebu za izgradnjom velikih hidroelektrana”, navedeno je u informaciji o stanju u energetskom sektoru koju je nedavno usvojila Vlada.

Izvor: https://energetika.me/2023/12/21/cg...m-ne-moze-da-prihvati-nove-solarne-elektrane/
 
Međutim greška u razmišljaju mi je bila da ovaj raspad sistema nije bio pitanje trenutnog nedostatka proizvodnih kapaciteta, nego prenosnih.
Ako dobro pogledaš crnogorsku mrežu, onda vidiš zašto. Pao je 400 kV između Crne Gore i Bosne (tako piše na prethodnoj stranici). Svu energiju trebao je da apsorbuje 220 kV, ali ne mogu. Zato i izpadne zajedno sa trafostanicama u Podgorici (mreža je preslaba, previše snage preko trafota, jer struja želi da ide preko 220 kV), zbog čega se sva energija sa severa izvozila se u Srbiju. Dalekovodi iz Albanije nisu bili u pomoć jer nikada nemaju dovoljno struje. Sada uvoz iz Crne Gore 315 MW. Nedostatak izvoza/uvoza u BiH bile su domine koje su dovele do nestanka struje sve do Dalmacije, jer kako izgleda TS Trebinje u Bosni ostala bez dalekovoda. Ako padne sve na jugu Crne Gore, onda ni kabel iz Italije ne radi.
 
Jedna dobra vest iz energetike, cena električne energije za preduzeća je smanjena za oko 30%, pa je sada umesto 119,67 eura za MWh, 92,47 eura za MWh. Važi od maja ove godine.
 
  • Sviđa mi se
Reagovanja: ink

Ако је ЕПС имао прошлу рекордну годину, шта ће му кредит за 1/10 добити из те године а са оволико услова?

(c) As soon as practicable following the execution of the Loan Agreement and this Agreement, the Guarantor shall announce Serbia’s commitment to phase out the use of coal as soon as possible and in any case not later than by 31 December 2050 and this shall be reflected in new or updated versions of national strategic documents.

(d) The Guarantor shall have committed to working on establishing thermal power plant decommissioning milestones by 31 December 2030.

(e) The Guarantor shall ensure that the Auction 3-Year Plan is issued.

(f) The Guarantor shall adopt a regulatory framework for renewable energy auctions in line with the “Clean Energy Package” adopted by the European Commission and best European practice.

(g) The Guarantor shall ensure that Serbia’s first renewable energy auction is launched for not less than 400 MW of wind power capacity, in line with a process and timetable to be agreed between the Guarantor working in good faith with the technical advisory team advising the Ministry of Mining and Energy as part of EBRD’s programme supporting the implementation of renewable energy auctions in Serbia.

(h) The Guarantor shall support any legal and regulatory initiatives (including the adoption of changes to legislation) required to support the development of the intraday electricity market and for electricity market coupling in order to increase market liquidity and competitiveness.

(i) The Guarantor shall adopt a NECP by 30 September 2024, which shall provide for a target of over 45% of renewables in Serbia’s electricity generation mix by 31 December 2030.

(j) The Guarantor shall support the decarbonisation of the Serbian economy by recognizing significant potential for improvement of energy efficiency in Republic of Serbia through improvement of energy efficiency and promoting efficient use of energy sources, in particular (but without limitation), by supporting activities aimed at building and strengthening capacities of the Administration for Financing and Promoting Energy Efficiency for management of European Union funds, development and promotion of support schemes for energy efficiency investments at higher scale with specific focus on building renovation.

Сви закони о задуживању па и овај са 10 седнице Владе РС се могу видети на: https://www.srbija.gov.rs/prikaz/793339
 

Ако је ЕПС имао прошлу рекордну годину, шта ће му кредит за 1/10 добити из те године а са оволико услова?



Сви закони о задуживању па и овај са 10 седнице Владе РС се могу видети на: https://www.srbija.gov.rs/prikaz/793339
Lakoveran optimista bi rekao da je taj kredit za razvojno ulaganje u buduće proizvodne pogone
...
 
Lakoveran optimista bi rekao da je taj kredit za razvojno ulaganje u buduće proizvodne pogone
...
Пише да је намена "унапређење ликвидности", а овај кредит од 100 милиона и нису неке паре за озбиљну електрану, а ако стварно планирају да до 2050 замене термо капацитете и из нечега другог производе 30ТWh/год. мора се причати о милијарди ЕУР/год а и више.
 
Ове штеточине на власти су закопале не нас и нашу децу него и унуке.
 
Vrh