Šta je novo?

Električna vozila i punjači

Slažem se @Earth. To su tačni trendovi, ali će zamena dizel/benzin vozila trajati duže od 2030. sigurno. Pogotovo u siromašnijim zemljama.
U Srbiji se godišnje kupi možda 20-30k novih vozila. Tim tempom trebaće nam godine da na našim ulicama i putevima vidimo uglavnom električne automobile.
 
Potpuno je nerealno brzo zanemeniti autopark.
Da bi se to desilo:

1. treba investirati u nove izvore energije jer ovakva mreža NE MOŽE da podrži masovno punjenje automobila - za ovo trebaju godine
2. treba investirati u infrastrukturu - od punjača, preko preorjentacije servisa na električna vozila itd...

Zatim, cena jednog KW/h energije u vožnji, kada se poredi cena EL automobila i regularnog i dalje je daleko daleko veća - najviše zbog skupih baterija koje treba menjati na svakih X stotina hiljada km... cena baterija treba mnoooogo da padne da bi se trošak izjednačio sa klasičnim automobilima.

Earth, solarni paneli ne mogu da se koriste za punjenje - nije automobil mobilni telefon.
Treba obična mreža za dugotrajno punjenje ili skupi punjači velike snage za brzo punjenje... velika je to zavrzlama i problem ukoliko recimo imaš milion EL automobila.

Dok tehnologija ne uznapreduje da obezbedi autonomiju kao kod klasičnog automobila, uz brzinu punjenja kao kod klasičnog automobila, uz troškove po KW/h energije, teško ćemo odustati od klasičnih automobila. Postoji veliki hype oko svega što je i dobro i loše - dobro je jer gura investicije u inovacije i razvoj tehnologije, a loš je jer ljudi očekuju previše u prekratkom roku.

Moje mišljenje je da ćemo imati miks - gradska elektro vozila i klasična vozila za duža putovanja.
Ovo već ima smisla, dok tehnologija ne smisli nešto radikalno efikasnije.

Takođe predstoji i nam i socijalni uticaj jedne ovakve migracije.
Sa jedne strane, treba mnogo novca da bi se energetski izvori dopunili da servisiraju povećanu potrošnju. U vreme današnjeg eko talibanstva, ovo je veoma teško ostvarivo, sve i da ima para - a ima zemalja koje i nemaju pare, pa moraju da se zadužuju. Dakle, imaš negativan uticaj na budžet po ovom osnovu.
Sa druge strane, smanjenje prodaje goriva smanjuje i budžetske prihode od akciza. Ovo mora nekako da se nadomesti. Sviđalo se to kome ili ne.

Sve u svemu, biće ovo i tehnički i ekonomski izazov za današnju civilizaciju i mnogo se karte moraju izmešati nanovo da bi se uspostavila neka nova ravnoteža. A do tada, po pravilu, živiš u nestabilnim vremenima, sa svim svojim negativnim efektima.

Ja se u principu radujem vremenu kada civilizacija migrira sa fosilnih na druge vrste pogona u slučaju saobrćaja.
Ali nikako se ne radujem vremenu koje ćemo morati da proživimo i preživimo dok se taj proces konačno ne završi.
 
Retro-electric-smart. :)

Electro Mobil S.jpg

"Prototype of the Romanian electric car built in 1989, at the Electromures Factory in Târgu Mureș, at the request of the director Ioan Oltean. The electronic check was designed and carried out by Zoltan Tot. Eastvan Sambo and Sandor Sambo, as well as other experts from the mechanical prototype department and the electronics workshop did a lot of work on building the car. Sandor Sambo is on the ruffle during the first test."
 
Solarni paneli mogu da se koriste,za punjenje automobila,samo je potrebno postaviti više panela.Solarnim panelima,takođe drastično pada cena.Nekada su koštali desetine dolara za "wat"snage,a sada su oko 50 centi za wat snage,koliko sam ja čuo,pre nekog vremena.To znači,da za 1000 dolara može da se kupi 2kw snage,solarnih panela,što je malo više od "plivajućeg zamajca".Da ne pominjem boš pumpu,eger ventil,senzor radilice,dizne i slične mučitelje našeg naroda.Ova snaga bi bila dovoljna za vožnju po gradu,a za duža putovanja bi se koristili punjači pored puteva.Cena je pala i regulatorima punjenja za solarne sisteme na 30-50 evra,zatim pretvaračima na 220volti i ostaloj opremi.Naša država najavljuje mogućnost sklapanja ugovora sa elektrodistribucijom,da solarni paneli,preko regulatora,budu direktno vezani na distributivnu mrežu,pa nam onda ne bi trebali nikakvi akumulatori,za skladištenje struje.Kad imamo višak struje,to bi išlo u mrežu,a kad više trošimo,onda bi povlačili struju iz mreže.Ukoliko bi trošili više,plaćali bi razliku,a ukoliko bi trošili manje disribucija bi plaćala nama.Ko ima plac dovoljne veličine(proveriću koliki),moći će dodavanjem sve više panela,da počne da živi od toga,i to sedenjem kod kuće.Punjenje automobila bi tada bila dečija igra.
 
Дачиа спринг може да се пуни на 2.3 kw
Europe
Charging an EV in Europe differs by country. Some European countries primarily use 1-phase connections to the grid, while other countries are almost exclusively using a 3-phase connection. The table below shows all possible ways the Dacia Spring Electric can be charged, but some modes of charging might not be widely available in certain countries.

Type 2 (Mennekes - IEC 62196)

Charging Point Max. Power Power Time Rate
Wall Plug (2.3 kW) 230V / 1x10A 2.3 kW 13h45m 12 km/h
1-phase 16A (3.7 kW) 230V / 1x16A 3.7 kW 8h45m 19 km/h
1-phase 32A (7.4 kW) 230V / 1x29A 6.6 kW † 5 hours 34 km/h
3-phase 16A (11 kW) 230V / 1x16A 3.7 kW † 8h45m 19 km/h
3-phase 32A (22 kW) 230V / 1x29A 6.6 kW † 5 hours 34 km/h
† = Limited by on-board charger, vehicle cannot charge faster.

Fast Charging (10 -> 80%)
Rapid charging enables longer journeys by adding as much range as possible in the shortest amount of time. Charging power will decrease significantly after 80% state-of-charge has been reached. A typical rapid charge therefore rarely exceeds 80% SoC. The rapid charge rate of an EV depends on the charger used and the maximum charging power the EV can handle. The table below shows all details for rapid charging the Dacia Spring Electric.

Max. Power: maximum power provided by charge point
Avg. Power: average power provided by charge point over a session from 10% to 80%
Time: time needed to charge from 10% to 80%
Rate: average charging speed over a session from 10% to 80%
Europe
Combined Charging System (CCS Combo 2) *

Charging Point Max. Power Avg. Power Time Rate
CCS (50 kW DC) 30 kW † 20 kW † 59 min 120 km/h
CCS (100 kW DC) 30 kW † 20 kW † 59 min 120 km/h
CCS (150 kW DC) 30 kW † 20 kW † 59 min 120 km/h
† = Limited by charging capabilities of vehicle

Actual charging rates may differ from data shown due to factors like outside temperature, state of the battery and driving style.

* = Optional in some countries
 
Problem je sto malo ko ima na ulici pristup struji za nocno punjenje. Zivim u gradu gde mi je parking za kola 100m od stana, tako da bih svakako morao da idem u neki charging park i da punim kola na punjacu. Sad ako pogledamo da punimo kola oko 1m na pumpi, mozda 3-4 ukupno sa placanjem, mogu da zamislim ako to treba da bude 10x duzi period na sta bi to licilo, makar u Srbiji.

Sent from my STF-L09 using Tapatalk
 
Sve su to sitnice,svaka bandera,fenjer,stub u gradu imaju neki kabal,treba prepakovati instalacije i dodati Ubitricity sistem sa kodiranim kablom i taj problem je rešen.Ključno sto ljudi u elektrifikaciji ne vide je energija u svakom od tih vozila ,kamiona,autobusa,radnih mašina koju je vrlo lako vratiti nazad u mrežu i time svaki auto postaje proizvodjac struje.(ne mora nužno biti baterija već i sama goriva ćelija)...Kako , jednostavno na poslu preko dana auta se pune jeftinom strujom(ili hidrogenom ako se tako pokaže kao povoljniji i dostupnijim) iz vetra,sunca, vode itd..Uvece prodaju tu struju mreži.Sistem se zove V2G. Benefit bukvalno dzabe voznja.Problem trenutno broj ciklusa baterije,tj garancija.Bice resen novim generacijama baterija.Drugi problem odakle ta jeftinina struja, trenutno se reševa izgradnjom HVDC dalekovoda(kabal sa dve žice) čime se povezuju svi izvori obnovljive energije u EU i svetu.Norveska,Nemacka,Italija,Britanija.Ocekivano vreme realizacije i primene je posle 2030-35.Do tada sve ovo deluje haotično naravno.Stvar je ovde mnogo kompleksnija od samog punjenja ili dometa a mora se i svest ljudi promeniti.
9ff97bbca74e75eee9ab19b630b9da8d.jpg
 
Oćeš da kažeš batali Bitcoin kupuj baterije pa kupuj jeftino struju a uveče skupo prodaj ? Glupo da kupiš vozilo da bi ceo dan visilo na banderi.
Zar nije struja jeftina noću (kad je manja potreba i ima viška) ili i to planiraju da zeznu ?
Pitanje je da li mreža javne rasvete može da istrpi toliko opterećenje ? Verujem da ne .
 
Nema tu baš zarade,većina bi bila zadovoljna da na kraju meseca ima trošak za gorivo 0 uz malo egzibicije.
Potrošnja ima dva pika jutarnji i popodnevni,tada bi rezerve u vidu baterijskih vozila zaravnile krivu kao što se u tom trenutku u ED sistem uključujuju dodatni generatori takozvanog brzog odziva.U obnovljive izvore se sve više ulaže i već pojedine mreže imaju viškove energije koje bi dobrom Hvdc interkonekcijom mogli drugi iskoristiti,auta jesu jedan od pravaca ali ako realno dodje do proboja u razvoju baterija,citaj padu cena uz bolje performanse,onda i sama skladišta mogu postati jeftinija za gradnju ali je svakako glupo ne iskoristiti toliku energiju koja čuči u svakom od auta.Od velike pomoći bi bili bežični punjači i pretvarači jer bi svako parking mesto bilo hub za punjenje i prodaju struju a iskljčilo bi potrebu da čovek kači kablove...Ovi punjači u banderama (naravno da se kablaža mora preraditi, svetiljke promeniti na Led i taj modul untar bandere uključuje i rasvetu a i odobrenje za punjenje ako je pretplatnik aktivan)su spori i imace snagu do max 7kw(Simens ih pravi)ali sasvim dovoljno za dnevne potrebe...Ima tu mnogo ali... Ali jedno je sigurno da za 15 godina ništa isto biti neće.
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=874135#p874135:2auk33e7 je napisao(la):
Perkan » 24 Aug 2021 10:22 am[/url]":2auk33e7]

Zatim, cena jednog KW/h energije u vožnji, kada se poredi cena EL automobila i regularnog i dalje je daleko daleko veća - najviše zbog skupih baterija koje treba menjati na svakih X stotina hiljada km... cena baterija treba mnoooogo da padne da bi se trošak izjednačio sa klasičnim automobilima.

Earth, solarni paneli ne mogu da se koriste za punjenje - nije automobil mobilni telefon.
Treba obična mreža za dugotrajno punjenje ili skupi punjači velike snage za brzo punjenje... velika je to zavrzlama i problem ukoliko recimo imaš milion EL automobila.

Neki dan je Elon Musk govorio o tome i definitivno mislim da se ide ka tome. Sve sto ce uraditi jeste da ce se destimulisati voznja vozila na gorivo tako sto ce se uvesti zestoki porezi na njih. Sto u proizvodnji, sto u prometu, sto u gorivu. Oporezivace ih zesce gde stignu. CO2 porez.

Sto se tice solarnih panela mogu da pune elektricna vozila ali je samo pitanje koliko ce to da traje. Teslina baterija je 90 ili 100 kW.
Ako uzmes recimo 15 kW panela (snage) mozes da punis (u teoriji) 15 kw na sat. Problem nisu solarni paneli vec baterija.
Tesla Power Wall je 7.5 kWh. Znaci realno bi mi trebalo 10 baterija da bi punio nocu. Zato punis danju.

Ja na primer kada punim Teslu na javnim mestima (osim superchargera) nigde nije to toliko bas tako brzo.
Otprilike 15-18 km na sat punjenje. Dok na superchargeru moze da bude i 120-150 km na sat.

Takodje sto je baterija praznija to ide brze punjenje a kako si pri kraju tako ume da ga odugovlaci zesce.

Precicemo svi na elektricna vozila do 2050te.
Do 2030. bice vecina na elektricni pogon ali ne svi.
 

Prilozi

  • 0-02-0a-c8ff26db9fc96380afc05d3c5be7ef75a84ec4303d9f36a0557edb89278d466a_1c6da71ae44434.jpg
    0-02-0a-c8ff26db9fc96380afc05d3c5be7ef75a84ec4303d9f36a0557edb89278d466a_1c6da71ae44434.jpg
    212,4 KB · Pregleda: 884
U Evropi su cene do 0.4eur/kWh na AC punjačima i do 0.6eur/kWh na DC punjačima u proseku (gruba računica).
 
Po tim cena uopšte nema velike razlike u odnosu na cenu klasičnog goriva.
 
Cak je i skuplje za nekih 10-20 %, onako na brzinu po gruboj racunici.

A ono za punjenje baterija pa vracanje u mrezu, je teska glupost.
Time se nepotrebno povecava broj ciklusa punjenja/praznjenja koji je ogranicen, i onda ce baterija morati brze na zamenu.
Udar na dzep i ekologiju samo takav.
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=875929#p875929:3ma12hb4 je napisao(la):
Žika » 30 Aug 2021 05:16 am[/url]":3ma12hb4]I koliko ispada 1 kW tj koliko košta 100 km ?
16 milja napunis za $2.5 ali malo kraduckaju.
Posle 2 sata punjenja cena je $3.5 za 16 milja.

Znaci za 100 km je $11.6.
Na superchargeru je free for life ako si kupio Teslu do 2017. godine.

Kod kuce ako je nocu je oko $10 za 350 km.
 
Neki ljudi pune na kućnim utičnicama, ali i tu je cena. 0.2-0.3eur/kWh (makar u Nemačkoj). Postoje i besplatni punjači po gradovima.

Sa druge strane, cena na autoputu može biti i do 0.7-0.8eur/kWh.

Cene koje sam izneo u postu iznad su bazirane na računici iz Nemačke, a i cena su na "gornjoj granici".
Sa druge strane, ja radim u firmi koja priprema model pretplate, tako da će se za paket od 49eur za mesec dana moći puniti bilo gde u gradu, koliko god puta da neko želi.
 
Па, то је повољно, чак и ко не вози много: мени свака посета пумпи изађе на више.
 
Наравно да ће када се омасове електрична возила струја драстично да поскупи тако да ће трошкови изаћи на исто као данас фосилна горива.
 
Ako bude isto bićemo na konju, plašim se da će ovo biti skupa zabava. Plus će se opterećenje preliti i na ljude koji nemaju automobil.

Skoro pročitah da je neko istraživanje pokazalo da je trošak održavanja električnog automobila značajno veći od troška održavanja kola sa sus motorom. Pa onda ide brdo opravdanja zašto je to tako. A to im je bio jedan od najvećih aduta u korist električnih vozila.
 
То са одржавањем нема никакве логике, требало би да је обрнуто - али авај, код корпорација је све могуће.
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=876030#p876030:24tftfc7 je napisao(la):
StariPosmatrač » Pon Avg 30, 2021 12:57 pm[/url]":24tftfc7]Ako bude isto bićemo na konju, plašim se da će ovo biti skupa zabava. Plus će se opterećenje preliti i na ljude koji nemaju automobil.

Skoro pročitah da je neko istraživanje pokazalo da je trošak održavanja električnog automobila značajno veći od troška održavanja kola sa sus motorom. Pa onda ide brdo opravdanja zašto je to tako. A to im je bio jedan od najvećih aduta u korist električnih vozila.

Interesantno, imas neki link?

Poskupece struja, tj verovatnije je da ce napraviti razlika po tome gde se troši. Potpuno je realno da se implementira da svaki auto ima "brojilo" koliko je struje "ušlo u njega" i ta struja će se posebno tarifirati. Možda cena kwh bude ista, ali akciza bude veća, kao ona za naftne derivate. Teško će se države odreći svog dela kolača. Znači možeš ti i da se puniš kući, ali struja za auto će se posebno evidentirati i tarifirati.

Ali, slažem se sa Radovicem, koliko god da struja poskupi, derivati će još više. Kažnjavanje onih što troše derivate će biti glavni motiv za vozače da pređu na struju.
 
Vrh