Šta je novo?

Ekologija ...vazduh,voda,buka,zelenilo,...

Dovoljno je i samo malo da založe, kad se natrpa đubre u peći i kada nema ni daška vetra da to ispomera i rasčisti, bude kao u gasnoj komori. Dugo godina sam pokušavao da prokljuvim šta je to što Beogradski vazduh čini tako groznim. Znao sam da nije samo do vlage jer vreme u Beogradu zna da bude teško i kada je vlažnost svega 30%. I onda sam skontao - potpuno odsustvo vetra. Evo npr kako je sada:

Vetar ISI 3 km/h
Udari vetra 5 km/h

To je smešno, računaj da vetra u Beogradu trenutno nema. Verovatno ni u Srbiji nije više za 20 km/h, što je opet premalo za ovakva zagađenja.
 
Poslednja izmena:
Dovoljno je i samo malo da založe, kad se natrpa đubre u peći i kada nema ni daška vetra da to ispomera i rasčisti, bude kao u gasnoj komori. Dugo godina sam pokušavao da prokljuvim šta je to što Beogradski vazduh čini tako groznim. Znao sam da nije samo do vlage jer vreme u Beogradu zna da bude teško i kada je vlažnost svega 30%. I onda sam skontao - potpuno odsustvo vetra. Evo npr kako je sada:

Vetar ISI 3 km/h
Udari vetra5 km/h

To je smešno, računaj da vetra u Beogradu trenutno nema. Verovatno ni u Srbiji nije više za 20 km/h, što je opet premalo za ovakva zagađenja.
Да, чим нема ветра онда је у Београду катастрофа, јесен, зима, пролеће загађење, а лети без ветра неподношљива врућина,
сећам се на пример почетком 2020. је била неоубичајена зима без ветра, без оне ледене кошаве и скоро без снега температура у плусу и биле су незапамћеним магле у јануару, није се видео прст пред оком.
 
Apsolutno.

Pre par godina u Skoplju gledam i baš analiziram zašto mi je na tamošnjih 40 stepeni podnošljivije nego ovde. Onda shvatim - pored toga što je suv vazduh pa ne idem svuda okolo mokar, stalno duva vetar (ili je bar tih dana duvao) i vazduh čini ''lakim'', podnošljivim.

Nešto pre toga u Egiptu - sipam malo vode na kameni pločnik i bukvalno gledam, ''u realnom vremenu'' što bi rekli, kako isparava u roku od 10 sekundi. Razbija toplota samo tako, ali em suvo, em vetar nosi svu tu paru koja se stvori.

A u Beogradu i zimi i leti, što se tiče vlažnosti i težine vazduha, kao da si ušao u saunu. Jedna varijanta saune je sa vrelinom i vlagom, druga varijanta je bez vreline ali zato sa smogom, da ti doda još malo težine na već nepodnošljivu vlagu (sada je vlaga 88% inače, što je skoro pa bolesno vlažno i u rangu Singapura).
 
Има ли неко конкретно објашњење откуд у Београду оволико загађење?
Индустрија је пропала и више не постоји, још није почела грејна сезона, па топлане не раде, а и ретко ко се сада греје на дрва, угаљ на 20 степени итд

Zato sto vecina gradjana koji se greju na cvrsto gorivo koristi vlazni i otrovni lignit koji se nigde na svetu ne koristi kao gorivo osim u najbednijim zemljama.
Uz to neki loze i djubre. Romi loze djubre, otpdno drvo pomesno sa zemljom, a pisao sma nedavno o jednom koji je pripremio tovar rashodovanih vojnickih cizama kao gorivo.

Pre dve nedelje, cim je bilo malo hladno, poceli su d apodgrevaju ujutru i uvece. tada sam mogao da vidim kako funkcionise zagadjivanje.
Recimo, jedan kod Sportske gimnazije, na Dorcolu uspevao je sam da zagadi citav kraj, recimo 150m oko sebe. Negde sam imao i fotografiju dima koji pada iz dimnjaka.
To je ono sto je jos neko pisao ovde.
Idite na takvo mesto da vidite.
Fenomen je da dim, videcete, pada, ostaje tu, ne odlazi nikuda,odnosno odlazi sporo, osim ako nema jaceg vetra.
Kada je sunce jako, vazduh pri zemlji moze da se zagreje i podigne oblak cestica i smrada, ali kad sunce zadje, oblak se opet spusta i dopunjuje iz lozista koje ljudi pale.


Eto to je glavna stvar. Posto produkt zagadjenja usled tezine, cestica i vlage ostaje tu i ne ide u visinu d abi ga vetar odneo, jedan sasvim mali broj takvih zagadjivaca moze da zagadi oko 200m oko sebe i da to zagadjenje dugo ostane tu, ako nema jaceg vetra.

Sad dodajte tome cinjenicu da oko Beograda postoje ogromna nehigijenska naselja. Citava Borca, Batajnica, Zeleznik, Bele Vode, Jainci, Mirijevo, MML, Kaludjerica, Vracar, sa uskim ulicama, Karaburma, delovi Vozdovca su ogromna nehigijenska naselja. Dominiraju gradjani koji loze otrovni lignit i djubre.

Drugi faktor je statusni momenat. Shik je da lozite i nocu, otkada postoje peci na pelat koje se same pune. Ako lozite nocu i grejete svaku sobu, vi ste glavni baja u MML-u.

Eto to je objasnjenje.
Trebalo mi je par godina da shvatim.
Zahvalan sam mnogim na ovom forumu koji su svojim pretpostavkama ucinili da arzmisljam i posmatram ove fenomene, ali da i odlazim na relevantna mesta.
 
Tuzno je, ponovicu, sto medju tzv naucncima apsolutno nema zaintersovanih za objasnjavanje ovog fenomena.
Rad na ovome ne dovodi do grantova, putovanja, hotela...
EU koja je sponzor i kontorlor nasih zivota sponzorise samo stvari koje su u njihovom intersu.
NJih zanima smao CO2 i SO2 iz nasih elektrana koji moze da stigne do njih.
Nas c eostaviti da se ugusimo u nasme smradu.
 
сећам се на пример почетком 2020. је била неоубичајена зима без ветра, без оне ледене кошаве и скоро без снега температура у плусу и биле су незапамћеним магле у јануару, није се видео прст пред оком.
ovo je svakodnevnica u istočnoj srbiji gde ne postoji košava već je umesto nje tih dana gusta magla, tamo smog traje od oktorba do aprila skoro bez prestanka, ovde barem i produva nakon par dana dok se ne desi nešto poput te zime

beograd je malo mače u odnosu na gradove u kotlini, s druge strane se slažem da je preko leta ubedljivo najnepodnošljiviji grad i ja iskreno veće zagađenje osećam u tom periodu nego preko zime, verovatno zbog toga što sam video na šta te zime liče u drugim gradovima

evo sada sam nakon ovog što sam napisao skoknuo da vidim da li i podaci potvrđuju ovo što pričam i naravno da potvrđuju.. odnos zagađenja preko leta i zime je mnogo manji u bg-u nego u ovim gradovima jer ima više vetra i manje je privatnih ložišta u odnosu na ceo grad.. ovi delovi bg-a su naravno i preko leta blago žućkasti zbog saobraćaja, tako da preko zime taman bonus budu ostali izvori, ali daleko od toga da je alarmantno na nivou kao u drugim gradovima, samo što se panika redovno diže najviše za bg jer je jedini grad iz srbiije u onoj svetskoj listi i što mediji ovde ne žele da gvirnu van njega i samo ponove tu svetsku listu.. Užice nije istok, ali sam ga namerno uzeo kao primer jer je u strmoj kotlini i naravno da "pobeđuje" u ovom poređenju, ali koliko puta ćemo čuti da je on najzagađeniji grad kod nas? ili to treba da znaju samo oni koji se nađu tamo

2022-10-13 01_25_50-Светско загађење ваздуха_ Индекс квалитета ваздуха у реалном времену.png
2022-10-13 01_25_58-Светско загађење ваздуха_ Индекс квалитета ваздуха у реалном времену.png
2022-10-13 01_26_06-Светско загађење ваздуха_ Индекс квалитета ваздуха у реалном времену.png
2022-10-13 01_26_25-Светско загађење ваздуха_ Индекс квалитета ваздуха у реалном времену.png
2022-10-13 01_27_22-Светско загађење ваздуха_ Индекс квалитета ваздуха у реалном времену.png
2022-10-13 01_28_24-Светско загађење ваздуха_ Индекс квалитета ваздуха у реалном времену.png
 
@Dzigi Bau
Noćima unazad temperatura ide oko 10°C, a ništa bolja slika nije bila ni tokom septembra. Ako predsednik nastavi da se igra štednje goriva, mazuta, gasa i sl. , iako se do juče, po dobrom starom običaju hvalio kako smo prvi i jedini u regionu koji su obezbedili rezerve za celu grejnu sezonu, ima da vrlo brzo Srbiju uvede u totalni mrak. Pritom ne mislim metaforički.
 
Zato sto vecina gradjana koji se greju na cvrsto gorivo koristi vlazni i otrovni lignit koji se nigde na svetu ne koristi kao gorivo osim u najbednijim zemljama.
Uz to neki loze i djubre. Romi loze djubre, otpdno drvo pomesno sa zemljom, a pisao sma nedavno o jednom koji je pripremio tovar rashodovanih vojnickih cizama kao gorivo.

Pre dve nedelje, cim je bilo malo hladno, poceli su d apodgrevaju ujutru i uvece. tada sam mogao da vidim kako funkcionise zagadjivanje.
Recimo, jedan kod Sportske gimnazije, na Dorcolu uspevao je sam da zagadi citav kraj, recimo 150m oko sebe. Negde sam imao i fotografiju dima koji pada iz dimnjaka.
To je ono sto je jos neko pisao ovde.
Idite na takvo mesto da vidite.
Fenomen je da dim, videcete, pada, ostaje tu, ne odlazi nikuda,odnosno odlazi sporo, osim ako nema jaceg vetra.
Kada je sunce jako, vazduh pri zemlji moze da se zagreje i podigne oblak cestica i smrada, ali kad sunce zadje, oblak se opet spusta i dopunjuje iz lozista koje ljudi pale.


Eto to je glavna stvar. Posto produkt zagadjenja usled tezine, cestica i vlage ostaje tu i ne ide u visinu d abi ga vetar odneo, jedan sasvim mali broj takvih zagadjivaca moze da zagadi oko 200m oko sebe i da to zagadjenje dugo ostane tu, ako nema jaceg vetra.

Sad dodajte tome cinjenicu da oko Beograda postoje ogromna nehigijenska naselja. Citava Borca, Batajnica, Zeleznik, Bele Vode, Jainci, Mirijevo, MML, Kaludjerica, Vracar, sa uskim ulicama, Karaburma, delovi Vozdovca su ogromna nehigijenska naselja. Dominiraju gradjani koji loze otrovni lignit i djubre.

Drugi faktor je statusni momenat. Shik je da lozite i nocu, otkada postoje peci na pelat koje se same pune. Ako lozite nocu i grejete svaku sobu, vi ste glavni baja u MML-u.

Eto to je objasnjenje.
Trebalo mi je par godina da shvatim.
Zahvalan sam mnogim na ovom forumu koji su svojim pretpostavkama ucinili da arzmisljam i posmatram ove fenomene, ali da i odlazim na relevantna mesta.
Sve to što si napisao je odavno definisano:
 
Dobro.
Ali uz dodatak da dim od loseg lignita pod svim okolnostima ostaje pri zemlji.
 
  • Sviđa mi se
Reagovanja: ozu
Суочене са растућим ценама енергије и потенцијалним нестанцима струје, многе владе ЕУ попуштају правила сече и охрабрују људе да спаљују дрва како би своје домове загрејали, пише Политико, претећи катастрофом за ионако крхке шуме у Европи.

zelena agenda ubrzano se pretvara u svoju parodiju a Evropa kao nekada perspektivni kontinent bogatstva i kulture propada
 

Gde su sada Djilas i Marinika......
 

Окупљни у "Шодрош кампу", који се противе уништењу приобаља ради изградње четвртог моста преко Дунава у Новом Саду, апеловали су на Новосађане да хитно дођу вечерас да им помогну јер их "полиција опкољава".​

 
Знам колико су он и његов брат генерално кринџ али ово је добар клип, поготово што нуди једно од решења да нам воде буду чистије и штити их од суша које ће бити све учесталије у наредним деценијама

 

Počela akcija pošumljavanja „Srbija sadi“


U Park šumi Borkovac, kod Rume, počelo je sađenje 1.000 stabala drveća, a po najavi ministarke Srbije za zaštitu životne sredine, narednih dana biće posađeno više od 50.000 sadnica u 30 gradova i opština u Srbiji.

Irena Vujović koja je sa rukovodstvom Opštine Ruma prisustvovala početku pošumljavanja, istakla je da se pošumljavanje realizuje u okviru zajedničke akcije njenog ministarstva i lokalnih samouprava, pod nazivom „Srbija sadi“, objavilo je Ministarstvo.

Ona je istakla da je pošumljavanje od velike važnosti za zaštitu životne sredine i čistiji vazduh u Srbiji.

„U opštini Ruma, pored Park šume Borkovac, u toku je i ozelenjavanje putnih pravaca na dve lokacije. Samo u ovoj opštini će biti posađeno više od 3.800 novih sadnica“, poručila je ona.

Vujović je naglasila da je njeno ministarstvo ove godine podržalo projekte pošumljavanja i ozelenjavanje u 43 lokalne samouprave, dodajući da su neki gradovi i opštine već završili projekte.

„Jesenju sezonu sadnje počinjemo zajedničkom akcijom, jer želimo da podignemo svest o značaju pošumljavanja za kvalitet životne sredine, a samim tim i za kvalitet života svih nas. Realizacija ovakvih projekata potrebna je u svakoj lokalnoj samoupravi, a naročito gradovima i opštinama u AP Vojvodini, gde je manja pošumljenost u odnosu na ostatak Srbije“, rekla je Vujović.

Vujović je navela da su ove godine u Rumi, uz podršku njenog ministarstva, sanirane divlje deponije u Кraljevcima i Dobrincima, a kao najznačajniji projekat istakla je zamenu 50 godina stare mazutne kotlarnice u centru Rume.

„Nastavićemo da ulažemo u projekte koji daju rezultate i doprinose čistijem vazduhu, zdravijoj životnoj sredini i boljem kvalitetu života. Sve aktivnosti koje sprovodimo iz godine u godinu, uključujući i pošumljavanje, u skladu su sa Zelenom agendom, čija je implementacija od ključnog značaja za dobrobit sadašnjih i budućih generacija“, poručila je Vujović.​

1668080172-IMG-20221110-WA0036-900x600.jpg


 

Akreditovana laboratorija JKP „Gradska čistoća”


Služba laboratorijskih ispitivanja Sektora ekologije i unapređenja životne sredine Javnog komunalnog preduzeća „Gradska čistoća” zvanično je dobila sertifikat o akreditaciji kojim je potvrđena kompetentnost za obavljanje poslova laboratorijskog istraživanja i molekularno-genetičkih ispitivanja biološkog materijala poreklom od životinja. Sertifikat je dodelilo Akreditaciono telo Srbije, saopšteno je iz Javnog komunalnog preduzeća „Gradska čistoća”.

Akreditacija važi četiri godine, sa obaveznom godišnjom kontrolom laboratorije koju sprovodi Akreditaciono telo Srbije. Sektor ekologije i unapređenja životne sredine u okviru svojih nadležnosti obavlja mere kontrole i smanjenja populacije glodara, komaraca i krpelja, kao i mere dezinsekcije i deratizacije na javnim površinama 17 beogradskih opština.

Od aprila do oktobra svakodnevno se sprovodi monitoring komaraca, krpelja i glodara, a zatim se prikupljeni uzorci podvrgavaju daljem laboratorijskom ispitivanju. Uzorci komaraca se analiziraju na prisustvo virusa Zapadnog Nila, uzročnika istoimene groznice, kao i na prisustvo parazita Plasmodium, izazivača malarije, dok se uzorci krpelja analiziraju na prisustvo bakterije Borelia burgdorferi, uzročnika Lajmske bolesti kod ljudi, a uzorci bubrega glodara analiziraju se na prisustvo bakterije Leptospira, uzročnika leptospiroze kod ljudi.

Akreditacija laboratorije „Gradske čistoće” potvrđuje efikasnost, stručnost i kvalitet metoda rada, koje će ovo preduzeće nastojati da održi i u narednim godinama, ali i opravda poverenje koje uživa kako u drugim institucijama tako i među Beograđanima, navodi se u saopštenju.

 

Почиње 13. Међународни фестивал зелене културе „Грин фест”


Тринаести Међународни фестивал зелене културе „Грин фест” почиње данас и трајаће до 25. новембра, у онлајн издању, саопштили су организатори овог фестивала.

Заинтересовани за животну средину, екологију, климатске промене, одрживи развој и сродне теме моћи ће да погледају укупно шест дугометражних, 45 филмова средњег и кратког метра, као и две панел-дискусије.

Панел-дискусије доносе разговоре са нашим највећим стручњацима на различите теме и биће преношене уживо на Фејсбук страници фестивала.

Први разговор почеће у среду, 23. новембра у 19 часова, када се одржава прва панел-дискусија – „Енергетска криза и транзиција: куда заправо идемо?”.

Програм Фестивала можете преузети на: https://greenfest.rs/wp-content/uploads/2022/11/GF-2022-program.pdf.

Сви садржаји су бесплатни и доступни на интернет-порталу Фестивала (www.greenfest.rs).

Овогодишње издање „Грин феста” подржали су Делегација Европске уније, Француски институт и Амбасада Француске, Фондација „Хајнрих Бел”, Секретаријат за заштиту животне средине Града Београда, Министарство културе РС, као и многобројни партнери и пријатељи фестивала.

 
Izašao je izveštaj o kvalitetu vazduha za 2021. Više manje je sve isto, samo što iz godien u godinu imamo sve više mernih stanica, pa sada i oni gradovi koji su bili "zeleni" su postali "ljubičasti". Naravno, bili su zeleni jer se nisu merile PM čestice koje su primarni izvor zagađenja u većini mesta.

Po ko zna koji put imamo dokaz o tome ko najviše zagađuje i koliki je udeo saobraćaja u tome.

PM10 i 25 2021.jpg

Zna se na koje čestice saobraćaj najviše utiče i koliko je često prekoračenje tih čestica. Ko ne zna neka pročita izveštaj, dosta smo već pisali o tome.

Ovaj benzipeiren je valjda najčešći kod paljenja plastike i gume i gle čuda, merna stanica u Zemunu ga najviše beleži. Mislim da je to stanica Tošin bunar, a tu je blizu onaj "Laudonov" šanac odakle se često osećaj miris paljevine kablova.

benzpiren 2021.jpg


Šta imamo dalje? Bor. Dobro da tamo imamo nekoga ko je zdrav :(

bro so2 2021.jpg


Iz godine u godine smo sve "ljubičanstveniji", objasnio sam gore zašto :(

katastrofa vayduh 2021.jpg


Ipak, SEPA nam kaže da nije sve tako crno ako gledamo evropske standarde

nije sve tako crno.jpg


Ovde su pokušali da nam objasne da promena boja na našoj skali nije ništa strašno. Ipak, ko se samo malo udubi u raspored boja, shvatiće zašto smo se pravili "pametni" i promenili granične vrednosti.

skala vazduh 2021.jpg


I za kraj barem nešto pozitivno - ambrozija je u opadanju, e sad, da li je to do klime ili suzbijanja - videćemo u narednim izveštajima.

ambrozija 2021.jpg


Ovo je jedan "dajdžest", u prilogu imate ceo izveštaj u PDF-u, pa preletite i vi preko njega.
 

Prilozi

  • Vazduh_2021.pdf
    7,2 MB · Pregleda: 146
Danas sam u Medaku morao masku da stavim zbog smrada. Bogami počelo i u grlu da štipa svašta nešto naneto iz odžaka sa zelenog brda i iz mokrih lugova. Čim sam stavio masku odmah se normalno disalo bez smrada. Inače pored svega toga osetio se i onaj miris snega. Da zlikovci ne lože bilo bi baš lepo napolju. Nije ni zima kad se dobro obuče.
 
Danas sam u Medaku morao masku da stavim zbog smrada. Bogami počelo i u grlu da štipa svašta nešto naneto iz odžaka sa zelenog brda i iz mokrih lugova. Čim sam stavio masku odmah se normalno disalo bez smrada. Inače pored svega toga osetio se i onaj miris snega. Da zlikovci ne lože bilo bi baš lepo napolju. Nije ni zima kad se dobro obuče.
Dobro si se izrazio. Narod je u stvari zao. Loze djubre da pristede za letovanje i nadaju se da ce komsija da im dobije rak.
Zvuci glupo ovo sto pise, al i na zalost, tako je.
Razgovarajte sa njima, naravno nece da kazu ono za komsiju, ali cere se i kazu " ko ih j..."
 
Људи не наседајте на лажне податке завода који служи само томе да пребаци одговорност за ову еколошку катастрофу са државе на народ. Овде је све лепо објашњено:


А ово су проценти пре него што су кренули масовно да ложе блато у електранама.
Prema podacima do kojih je došao tim naučnika sa više prestižnih univerziteta iz SAD, Kine i Kanade, sagorevanje uglja radi proizvodnje struje je odgovorno za 19,7% ukupnog zagađenja vazduha PM2,5 česticama u Srbiji. Drugi najveći izvor PM2,5 čestica je sagorevanje biomase u indivdualnim ložištima sa udelom od 16,4%, dok se na trećem mestu nalaze prirodni pesak i prašina sa 12,6%. Posmatrano na nivou Beograda, ugalj koji se sagoreva u termoelektranama ima još veći udeo i odgovoran je za više od četvrtine (26,3%) zagađenja PM2,5 česticama.
 
Ово би било још очигледније када би поставили званичне мераче у предграђима.
 
Imamo u Tošinom bunaru - iza Kilera.

Naravno da bi bilo još bolje da imamo u Grockoj ili Kaluđerici, ali taj senzor iza Kilera je na odličnom mestu.
Mnogi ljudi nisu svesni koliko jedna kuća sa lošim ogrevom može da zasmrdi ceo kraj.

Kačio sam već sliku sa Ade gde bukvalno jedna kuća (na Makiškoj strani) zasmrdi u krugu od 500m.
 
Vrh