Šta je novo?

Demografija (statistika,analiza,projekcija)

Да, зато што то колико су људи спремни да плате није објективна вредност већ субјективна, зависи од људи.

Било је очигледно да ти виђење обликује чињеница да припадаш интелектуалној класи која се нада да ће стећи компаративну предност у економији на штету мануелних (и сличних) радника али ово за "уга буга црнца из џунгле" је заиста било комично пренаглашен израз твоје позиције и презира

Сваки посао доприноси онолико колико су људи спремни да плате за њега и то значи да ти ниси ишта вреднији као радник од "уга буга црнца" ако више користи људима него ти.
 
Да, зато што то колико су људи спремни да плате није објективна вредност већ субјективна, зависи од људи.

Било је очигледно да ти виђење обликује чињеница да припадаш интелектуалној класи која се нада да ће стећи компаративну предност у економији на штету мануелних (и сличних) радника али ово за "уга буга црнца из џунгле" је заиста било комично пренаглашен израз твоје позиције и презира

Сваки посао доприноси онолико колико су људи спремни да плате за њега и то значи да ти ниси ишта вреднији као радник од "уга буга црнца" ако више користи људима него ти.
Ali ti tvrdis da ne postoji 'objektivna' vrednost rada, a onda konstantno koristis 'koliko su ljudi spremni da plate za njega' kao neku eto random vrednost jer ljudi vise vole programere od cistacica.

Zasto ljudi vise placaju programere? Zato sto programer napravi program koji automatizuje 10 procesa i koji ako koristi X ljudi sve te ljude ubrzava za Y procenata. Sto na kraju dovodi do toga da ta kompanija (ili njeni klijenti) prave vise proizvoda i imaju vecu zaradu, cesto daleko vecu nego sto je trosak programerske plate. Znaci itekako postoji objektivna 'veca vrednost' necijeg rada u kapitalizmu, zapravo kapitalizam je do sada ekonomski najuspesniji model bas zbog toga sto najbolje otkriva tu 'vecu vrednost' i efikasno usmerava kapital ka njoj.

I tu automatizaciju o kojoj pricas nece doneti cistacice i vozaci, vec inzenjeri, programeri, dizajneri, ekonomisti itd. Nece ona s neba pasti vec neko mora da je osmisli napravi i sprovede. E zato su ljudi spremni takve ljude da plate vise. Ostalo je sve prizeman populizam.
 
Kažem, preseliće se u manja i jeftinija mesta. Ne mora ni da kupi, izdavaće najpre. Njih 5 radnika u jednoj kući, i voziće autobus. Pa će da rade i skupljaju polako, pa će da dovedu još i da kupe ili iznajme još kuća. Sve je to već viđeno u drugim zemljama.

A premda neki neće ništa ispod Evrope i državne socijalne cucle tamo, ima ih mnogo iz Afrike i Azije kojima je i kmetovski život u Srbiji bolji nego bilo povratak u matične zemlje, gde bi tek bili robovi.
Мислиш да ће имати паре за станове по Лазаревцу са 800€ платом?
 
Mislim.

A objasnio sam gore i kako to mislim.

Da su visoke cene zakupa i nekretnina validna i realna prepreka protiv migranata, ne bi cela Evropa bila pod najezdom razne gamadi i goluoguzije. Gore nego ove kod nas.
 
Poslednja izmena:
Код нас цене рада не прате цене трошкова живота, рачунајући ту и кирије или куповину некретнине.
Садашњи радници из иностранства долазе у плаћен смештај са храном. Имаш стотине шриланчана које су довеле успешне газде попут чувеног Тамнаве да возе аутобусе за 800€, али са смештајем и плаћеном храним, и имаш 0 пакистанаца и авганистанаца од њих милион који су прошли кроз Србију да су остали овде нешто да раде.
 
Nadam se da ćeš biti u pravu i da se niko od njih neće predugo zadržavati ovde. Inače teško nama sa tim najezdama.

Naravno, u međuvremenu ne zameri ako opet naletiš na neki moj post u kome imam pesimistične i crne prognoze po tom pitanju. Jer nije iza toga želja da dođem i kontriram tebi. Nego toliko je turbulentno i nenormalno vreme u kome živimo (a još kad živiš u Srbiji to se množi sa 3) da ne mogu da ne budem vrlo zabrinut i pesimističan povodom budućnosti, pa samim tim i povodom tih migracija. Sa svakom novom vešću i razvojem događaja na tu temu raste zabrinutost kuda će nas ovaj režim imbecila i pokvarenštine odvesti i za koliko, i kome prodati.

Uostalom, strani radnici mogu ovde da budu problem čak i ako su samo privremeno tu i ako se vraćaju posle nekog vremena. Ako ih bude 100.000, dovoljno je da 1% bude problematično ili da prsne u nekom momentu, i da imamo neke incidente. A i opet imamo problem srozavanja cene rada, čak i ako su samo privremeno tu.

Ali da, nadam se da si u pravu i da se niko od njih neće trajno naseljavati ovde. Daj bože.

Naravno, ima ih par desetina koji bi mogli i hteli da se uspešno integrišu ovde, ali teška priča od toga. Bolje da se ne igramo s time.
 
Poslednja izmena:
,,.... Код нас цене рада не прате цене трошкова живота, рачунајући ту и кирије или куповину некретнине.... ,,

Samo da osvetlim još jedan aspekt
našu stranu zainteresovanosti za rad i uticaj na demografiju.

Naše povrtarske bašte su u glavnom zapuštene ili drasticno umanjene
Jednostavnom matematikom u mojoj praksi baštenski impunti plus rad i vreme su takvi da mesečna ušteda ubro ja povrce iz bašte ili kupio ga na pijaci ili prodavnici na mesečnom nivou mi je razlika oko 3.000 din.
Prilikom kupovine ne gubim vreme niti snagu i trud. Baštenska korist ogleda se samo u zravijem kvalitetu.

I imamo istu sitaciju gde je vreme rada, i truda obesmišljeno .

Nekada je što više ruku u domacinstvima tj obimniji rad, pravilo višak proizvoda ,
Obesmišljavanjem rada obesmišljava se i veca potreba za više ruku u domacinstvima.

Trend ili nečiji plan , ne znam... ali pored svih ostalih demografskih smetnji treba uvrstiti i ovu debelo ometajucu.

Još ako Nigerijca , Indusa i dr. uvedemo u bašte , polja ... Demografska slika bitno ce biti drugačija.
Naročito što za jako male pare prodaju se seoske prazne kuce, te i njima bice dostupnije , što široko otvara vrata dobijanju državljanstva samo ako požele ... spajanje porodice i sve redom kako je vec gore napisano.
 
Poslednja izmena:
Да ли је реално замислити сад да ће неки незапослени људи из Индије, Гане, Шри Ланке, Непала, Бангладеша, Египта итд. да дођу у наша пуста села, купе за пар хиљада евра куће чије је реновирање једнако изградњи нове? И да се баве чиме?
 
,, ... Да ли је реално замислити .... ,,

Možda...
Ogromna sada pusta prostranstva nekih afro i aziskih delova , nekada prepuna sela koj su bili orjetisani na neku primitivniju poljoprivredu su opustela, zbog industijalizacije koja je pokupila vodu kojom su koliko toliko održavali poljoprivredu a sada u sušnu pustaru pretvorenu.
To je i izazvalo ,,dobrovoljni,, egzodus prvo u njihove gradove a po prepunjavanju, egzodus tog stanovništva se prelio i u komšiske tamnošnje države gde su smešteni po šatorima i barakama i zavise isključivo od socijalne pomoci.
To mu beše nastanak srži ovih azilatnih ruta. A ne ratovi. ( Pakistanci nisu imali ratnu sitaciju a koliko ih je ovuda prošlo...)
Ne verujem da su zaboravili
kako je lepo biti svoj na svome. Ne zaboravi da kod nas svaka okucnica može lepo da hrani svoju kucu. Ko ne bi to poželeo.
 
Да ли је реално замислити сад да ће неки незапослени људи из Индије, Гане, Шри Ланке, Непала, Бангладеша, Египта итд. да дођу у наша пуста села, купе за пар хиљада евра куће чије је реновирање једнако изградњи нове? И да се баве чиме?
У међувремену, десетине хиљада Срба, одлазе сваке године сезонски у Хрватску, трбухом за крухом (стомаком за хлебом).
 
Ali ti tvrdis da ne postoji 'objektivna' vrednost rada, a onda konstantno koristis 'koliko su ljudi spremni da plate za njega' kao neku eto random vrednost jer ljudi vise vole programere od cistacica.

Када кажем да не постоји "објективна" вредност рада мислим да не постоји не-субјективно правило вредности рада, већ да је вредност рада искључиво субјективна и зависи од одлука субјеката. Исто као што "не постоји објективно исправан укус" када је у питању музика значи да свако може да одлучи каква му се музика свиђа.

Zasto ljudi vise placaju programere? Zato sto programer napravi program koji automatizuje 10 procesa i koji ako koristi X ljudi sve te ljude ubrzava za Y procenata. Sto na kraju dovodi do toga da ta kompanija (ili njeni klijenti) prave vise proizvoda i imaju vecu zaradu, cesto daleko vecu nego sto je trosak programerske plate. Znaci itekako postoji objektivna 'veca vrednost' necijeg rada u kapitalizmu, zapravo kapitalizam je do sada ekonomski najuspesniji model bas zbog toga sto najbolje otkriva tu 'vecu vrednost' i efikasno usmerava kapital ka njoj.
Не, људи више плаћају програмере зато што процењују да им је то исплативије. Јако мали број програмера се уопште бави дизањем продуктивности, програмери су и они који праве игрице за губљење времена, системе за спемовање рекламама, аутоматизације превара итд. Бити програмер само по себи не значи да ће резултат програмирања бити раст продуктивности. То што је једини начин да се у капитализму остварује већи профит тај да се прода више ствари што захтева већу производњу је само једна мотивација за плаћање програмера да дижу продуктивност технологијом.

Заправо, управо је зато и добро да се не увози јефтина радна снага јер то подстиче капиталисте да паре улажу у дизање продуктивности за исту количину рада уместо на јахте, скупе аутомобиле итд. Велика већина историчара сматра да је један од окидача индустријског капитализма управо била црна куга и масивно сажимање радне снаге чиме је вредност рада скочила а богаташи били принуђени да технологијом надокнађују недостатак радника. Многи тврде да земље попут Индије и Кине тада нису имале своју индустријску револуцију упркос условима за њу зато што су имале вишак јефтиних радника да обављају сваки посао.

Да је Европа након црне смрти могла да увози милионе Индијаца да замени преминуле Европљане вероватно не би никад изашла из феудализма

I tu automatizaciju o kojoj pricas nece doneti cistacice i vozaci, vec inzenjeri, programeri, dizajneri, ekonomisti itd. Nece ona s neba pasti vec neko mora da je osmisli napravi i sprovede. E zato su ljudi spremni takve ljude da plate vise. Ostalo je sve prizeman populizam.

Па добро, нека плате више, то уопште није спорно. Спорна је идеја да чистачице и возачице треба платити мало. Нека плаћају чистачице и возаче пуно а програмере, инжињере (итд.) плаћају још више. Уместо да тај новац улажу у приватна острва и мега јахте. Та неолиберална теорија која заступаш служи првенствено да богати капиталисте а плате радника држи што нижим, колико год да продуктивност порасте. И то води до лоших економских резултата.

"Развијене земље" последњих 50 година режу порезе за богаташе, минимизују плате радника кроз увоз странаца, дижу продуктивност и вештачки пумпају тражњу кроз задуживање. Та игранка се показала лошом јер радници све горе живе, средња класа нестаје, новац се централизује у рукама неколико моћника, демократија се урушава, економија постаје преоптерећена дуговима а и поред њих, радници више немају новца да троше и купују све те високопродуктивно произведене производе и услуге. Тј. развијене земље се суочавају са од Маркса предвиђеном кризом прекопроизводње. Сада политичари воде трговинске ратове ко ће коме да извезе вишак робе и услуга јер њихови радници немају довољно високе плате да би приуштили сопствену производњу.
 
У међувремену, десетине хиљада Срба, одлазе сваке године сезонски у Хрватску, трбухом за крухом (стомаком за хлебом).
Али се нико није населио у Хрватску, не?

,, ... Да ли је реално замислити .... ,,

Možda...
Ogromna sada pusta prostranstva nekih afro i aziskih delova , nekada prepuna sela koj su bili orjetisani na neku primitivniju poljoprivredu su opustela, zbog industijalizacije koja je pokupila vodu kojom su koliko toliko održavali poljoprivredu a sada u sušnu pustaru pretvorenu.
To je i izazvalo ,,dobrovoljni,, egzodus prvo u njihove gradove a po prepunjavanju, egzodus tog stanovništva se prelio i u komšiske tamnošnje države gde su smešteni po šatorima i barakama i zavise isključivo od socijalne pomoci.
To mu beše nastanak srži ovih azilatnih ruta. A ne ratovi. ( Pakistanci nisu imali ratnu sitaciju a koliko ih je ovuda prošlo...)
Ne verujem da su zaboravili
kako je lepo biti svoj na svome. Ne zaboravi da kod nas svaka okucnica može lepo da hrani svoju kucu. Ko ne bi to poželeo.
Мигранти исељеници нигде нису дошли да насељавају села. Мигранти сезонци често раде у пољопривреди, али не постају локални сељаци већ дођу да одраде посао, узму паре и иду кући.
Као и конобари и кувари сезонци, грађевинари и сл.
 
Не, људи више плаћају програмере зато што процењују да им је то исплативије. Јако мали број програмера се уопште бави дизањем продуктивности, програмери су и они који праве игрице за губљење времена, системе за спемовање рекламама, аутоматизације превара итд. Бити програмер само по себи не значи да ће резултат програмирања бити раст продуктивности. То што је једини начин да се у капитализму остварује већи профит тај да се прода више ствари што захтева већу производњу је само једна мотивација за плаћање програмера да дижу продуктивност технологијом.
Na cemuy god radili, programeri daju potencijalno asimetricnu vrednost u odnosu na to koliko kostaju. Sve sto si naveo, igrice, sistemi za spamovanje, automatizacija prevara, donosi profit, ako je uspesan, daleko veci nego posao koji odradi cistacica. Samo bivanje programerom ne garantuje da ce tvoj rad biti tako profitabilan ali tu i jeste trziste na kraju da to iznivelise. Svakako, za firme koje su u tome, dilema sta ce dati vecu vrednost i u ciju platu treba uloziti je debelo na strani programera.
Па добро, нека плате више, то уопште није спорно. Спорна је идеја да чистачице и возачице треба платити мало. Нека плаћају чистачице и возаче пуно а програмере, инжињере (итд.) плаћају још више. Уместо да тај новац улажу у приватна острва и мега јахте. Та неолиберална теорија која заступаш служи првенствено да богати капиталисте а плате радника држи што нижим, колико год да продуктивност порасте. И то води до лоших економских резултата.
Ako sve samo plate vise, bez ikakvog rasta produktivnosti, to je kao da nikome nisi ni digao plate, jer ce se sve to samo preliti u inflaciju. Ako svi mi proizvodimo isto a odjednom zaradjujemo duplo vise, nista nismo uradili sem sto smo novcu unistili vrednost.

Cak i kada eliminises potpuno kapitaliste iz price, recimo da imamo neki neokomunizam gde je svaka firma u rukama radnika koji jednako dele profit, ali opet mora da se svojim proizvodima bori na trzistu, koja ce firma bolje proci? Ona koja favorizuje i privlaci najnaprednije profesije za koje postoji sansa da joj ostvare profit koji znacajno prevazilazi troskove njihove plate, dok za niskokvalifikovane pozicije uzima siroko dostupne alternative iz zemalja treceg sveta, ili firma koja zarad socijalnog mira drzi plate koje bi lako mogla da placa manje visokim? Sta je za nas kao drzavu bolje?

Pri tom, mi nemamo situaciju da se gomila ljudi javlja za poziciju kasirke, pakera u McDonaldsu i cistacice, imamo problem da to niko nece da radi. Onaj ko hoce, vec je placen maltene blizu visokokvalifikovanog profesionalca. I sad se postavlja pitanje, dal i uvesti neke migrante koji ce olaksati i raditi poslove o kojima svakako nijedno dete koje danas raste ne masta da ih radi, time cineci usluge za sve nas jefitnijim, ili da zarad nekog bednjikavog populizma vestacki dizemo te plate toliko da cinimo zahtevnije i dugorocno isplativije pozicije manje atraktivnim.
 
Pri tom, mi nemamo situaciju da se gomila ljudi javlja za poziciju kasirke, pakera u McDonaldsu i cistacice, imamo problem da to niko nece da radi. Onaj ko hoce, vec je placen maltene blizu visokokvalifikovanog profesionalca. I sad se postavlja pitanje, dal i uvesti neke migrante koji ce olaksati i raditi poslove o kojima svakako nijedno dete koje danas raste ne masta da ih radi, time cineci usluge za sve nas jefitnijim, ili da zarad nekog bednjikavog populizma vestacki dizemo te plate toliko da cinimo zahtevnije i dugorocno isplativije pozicije manje atraktivnim.
Kasirke placene kao visokokvalifikovani profesionalac?
 
Vrh