Izašli su juče podaci za platni bilans do juna, te ću vam iste i podeliti:
- Deficit tekućeg računa je uvećan skoro duplo u odnosu na isti period 2024, i sada iznosi 1,991 mlrd evra. Ovome je po navici najviše doprineo deficit u robnoj razmeni od –3,45 mlrd €, kao i blagi pad suficita u uslugama (sa 1,46 mlrd € na 1,27 mlrd €).
- Najveći generator suficita u uslugama je (naravno) IKT sektor, koji i dalje raste (sa 1,94 na 2,22 mlrd €). Turizam takođe značajno doprinosi suficitu, ali nažalost nedovoljno da se nadomesti rastući deficit robe. Uvoz je, doduše, fokusiran na industrijske sirovine i opremu zbog snažnog „investicionog cikliusa“, kako kažu.
- Strane kompanije nastavljaju da pojačano povlače dobit iz zemlje, te je odliv na osnovu dividenti skočio sa 795 na 1 061 mlrd €.
- Doznake su blago pale (u sekundarnom dohotku smo doduše uvek u debelom suficitu), dok su izdaci naših rezidenata ka inostranstvu blago porasli, pa se i ovde suficit blago smanjio (oko 220 miliona).
- Što se tiče finansijskog račun (koji nam pokazuje kako se sve finansira, jelte), istakao bih sledeće: drastičan pad aktive, sa 4,48 mlrd EUR у prvoj polovini 2024. na svega 84,6 mil EUR у 2025. Mislim da je aktiva na najnižem nivou od 2024, kada je bila u blagom minus. Istovremeno, pasiva je smanjena sa 5,10 mlrd EUR на 2,20 mlrd EUR, te je minus na računu sada −2 115 mlrd EUR. Odnos aktive i pasive je tako pao sa oko 0.88 na 0,04, što govori da se deficit finansira prodavanjem rezervi i smanjenjem stranih investicija, što kratkoročno obezbeđuje likvidnost. Smanjenje deviznih rezervi je, ako dobro vidim, finansiralo oko 80% deficita.
- Da se primetiti i da su se portfolio investidije okrenule u korist aktive, odnosno da smo o prvoj polovini godine uložili više u strane hartije (232 mil EUR), nego što su uložili u naše (-268 mil EUR)
Zaključak je: Moraćemo da poboljšamo izvozne (robne) kapacitete, kako održivost ovog modela ne bi bila testirana nakon što (ako) presuše devize, da se zaključiti. Videćemo kako će se završiti ova godina (sa kolikim deficitom), ali cenim da poboljšanja biti neće bez održivije strukture finansiranja koja ne zavisi od rezervi centralne banke. Ali dobro, svaki model je dobar dok se ne pokaže suprotno.