Šta je novo?

Cene nekretnina

Regulativa je jedno, ali ako ljudi žele da rizikuju, ne znam tačno kako ih možeš odvratiti.

Ljudi kupuju stanove u izgradnji putem predugovora, a da to zabraniš, pravili bi neke ugovore o partnerstvu i sve bi ostalo isto.

Kako može država da spreči dve privatne stranke da naprave komercijalni ugovor?
 
Država može svašta, ali je praksa pokazala da trava ne raste kuda prođe njihova ruka. Država nek jača odbranu i pusti nas da trgujemo.

Ništa ja tu ne ne bi diro.
 
Nije sija nego vrat :)

Stvar je u tome, a p[ricali smo nebrojano puta, da u tim slucaju je kupac totalno nezasticen. Ako bi postojali mehanizmi obezbedjenja onda bi bila skroz druga prica. Opet ako neko hoce kroz partnerstvo da finansira projekt to mu niko ne moze zabraniti.
Opet, ne razumem kako je tačno kupac nezaštićen? Plaćaš etapno po stepenu izgrađenosti, dakle imaš uvid koliko zgrada napreduje i kada su milestones po kojima se vrši uplata. Naravno, ne možeš znati koliko je čelika ugrađeno u armaturu, da li je sendvič zid 15cm itd. ali mislim da to nije nie tema. Na kraju dana, već sam ti naveo da kada odeš u banku i deponuješ 500.000 EUR da bi kupio stan za uzvrat dobiješ samo jedan papirić, dokaz o uplati. Šta ako deponuješ 5 miliona EUR, opet ista stvar. Ako banka iz bilo kog razloga taj novac nezakonito prisvoji, ode u stečaj ili bilo šta drugo, kakvu garanciju imaš osim 50k eur koje garnatuje država? Za naknadu bilo koje štete iznad 50k EUR, moraš ići preko suda. Kako su tvoja prava zaštićena u tom slučaju? Ja ako već mogu da biram, radije bih kupio stan u izgradnji, izabrao sprat i orjentaciju stana i ostvario 30-40% rast vrednosti u periodu dok se zgrada se ne završi. Zašto me lišavati tog prava?
 
Regulativa je jedno, ali ako ljudi žele da rizikuju, ne znam tačno kako ih možeš odvratiti.

Ljudi kupuju stanove u izgradnji putem predugovora, a da to zabraniš, pravili bi neke ugovore o partnerstvu i sve bi ostalo isto.

Kako može država da spreči dve privatne stranke da naprave komercijalni ugovor?
Ma kakvom crnom partnerstvu. Investitor ne obezbedi temeljnu jamu, radnik upadne unutra i pogine- tuže mene kao suinvestitora i partnera. Neka hvala, ja bih samo da kupim stan i to je sve.
 
To bi se lako regulisalo ugovorom.
Zapravo ne bi. Ne znam da li si nekad gledao medjunarodne ugovore i najčešću klauzulu od svih "This is not partnership or agency". To je zato što se neke zakonske odredbe ne mogu tek tako odreći ugovorom, i naš ZOO postavlja ograničenja u smislu odricanja od solidarne odgovornosti. Dakle, suština je da ne želim bilo kakav partnerski odnos, samo želim da kupim stan i uđem u proces što je ranije moguće kako bih dobio najbolju moguću cenu i mogućnost izbora mikrolacije stana.
 
Opet, ne razumem kako je tačno kupac nezaštićen? Plaćaš etapno po stepenu izgrađenosti, dakle imaš uvid koliko zgrada napreduje i kada su milestones po kojima se vrši uplata.
Tako bi bilo u idealnom slucaju. Stvar je u tome sto osim davanja novca nemas nikakvu sigurnost da ce taj projekat biti realizovan onako kako je u projektu i da ce posle moci da se uknjizi.

Naravno, ne možeš znati koliko je čelika ugrađeno u armaturu, da li je sendvič zid 15cm itd. ali mislim da to nije nie tema.
Delimicno jeste jer treba da postoji neki nadzor koji ce imenom prezimenom i pod punom materjalnom i krivicnom odgovornoscu da stoji da je zaista ugradjeno onoliko celika koliko projekat propisuje. Nije tema, ja se nadam da to postoji ;)
Na kraju dana, već sam ti naveo da kada odeš u banku i deponuješ 500.000 EUR da bi kupio stan za uzvrat dobiješ samo jedan papirić, dokaz o uplati. Šta ako deponuješ 5 miliona EUR, opet ista stvar. Ako banka iz bilo kog razloga taj novac nezakonito prisvoji, ode u stečaj ili bilo šta drugo, kakvu garanciju imaš osim 50k eur koje garnatuje država?
Iz prakse mozemo da vidimo da ima vise zgrada koje ne mogu ni tehnicki prijem da prodju nego propalih banaka. Ako krenemo u totalni defetizam onda je kupovina stana takodje besmislena jer moze meteor da nas spici (doduse ako pogodi pod odgovarajucim uglom u Kosovo onda ce da nas utera u EU brze nego sto smo mislili) :D :D :D
Za naknadu bilo koje štete iznad 50k EUR, moraš ići preko suda. Kako su tvoja prava zaštićena u tom slučaju? Ja ako već mogu da biram, radije bih kupio stan u izgradnji, izabrao sprat i orjentaciju stana i ostvario 30-40% rast vrednosti u periodu dok se zgrada se ne završi. Zašto me lišavati tog prava?
OK, niko ti to ne brani da uradis.
 
Zapravo ne bi. Ne znam da li si nekad gledao medjunarodne ugovore i najčešću klauzulu od svih "This is not partnership or agency". To je zato što se neke zakonske odredbe ne mogu tek tako odreći ugovorom, i naš ZOO postavlja ograničenja u smislu odricanja od solidarne odgovornosti. Dakle, suština je da ne želim bilo kakav partnerski odnos, samo želim da kupim stan i uđem u proces što je ranije moguće kako bih dobio najbolju moguću cenu i mogućnost izbora mikrolacije stana.

Advokati bi već našli modalitet lako. To pitanje mi deluje kao apsolutno najmanji problem u celoj priči. Moja poenta je da je jako teško sprečiti dve privatne strane da naprave ugovor o transakciji, i kada bi se to branilo, cela stvar bi verovatno prešla na crno tržište, gde tek ne bi bilo nikakve zaštite za kupca. Ovako bar postoji mogućnost parnice.
 
U mom okruženju je dosta ljudi ili uzelo kredit ili se ozbiljno raspituje (valjda su to te godine). Fora je što se ti ne možeš raspitati o kreditnoj sposobnosti jer o njoj ne odlučuje kreditni savetnik. već kreditni biro. Naravno, svako ko ulazi u proceduru zna koliko opterećenje plate može da uzme i da je potreban stalan posao, ali to nije dovoljno i to ćete saznati tek kad uđete u proceduru.
Banka nažalost gleda mnogo više od toga pa su ovo bili neki razlozi odbijanja u prošlosti, a koje bi bilo fer predvideti kao višu silu:
  • firma u kojoj radi klijent je rizična, npr. odbijali su ljude iz IT jer je firma gde rade registrovala delatnost kao "konsultantske usluge"
  • slično kao gore, i pored dobre delatnosti, firma u kojoj radi klijent ima mali profit ili posluje sa gubitkom u poslednjih par godina ili ima malo zaposlenih (mikro preduzeće)
  • postoji zabeležba u kreditnom birou (ovo se može proveriti)
  • neki deseti razlog, npr procenitelj procenio stan manje (ređe se dešava)
Na prva dva, osim ako si odgovorno lice u kompaniji ne možeš uticati. Jednostavno se stavi klauzula da se predugovor raskida u roku od 30-45 dana ako ne dođe do sklapanja ugovora. Za banku je idealan klijent ko radi u mega korporaciji ili državnoj firmi sa visokom platom.

EDIT - kao prodavac, ako bih nekom na taj način uzeo kaparu, tj. svu ušteđevinu bih se iskreno plašio odmazde. Budimo ljudi da bi se dobrim vratilo

Посао под бројем 1.
Одбила ме Про кредит банка а изашла у сусрет Отп банка.
Не разумем ,зашто је проблем што сам запослен само 7 месеци и да ли ћу примати плату у будућности кад су узели хипотеку у трострукој вредности кредита? Такође не разумем саветника који ми је тврдио да неће бити проблема за кредит,тотално неозбиљно ,изгубио сам цело лето због папирологије.
 
Посао под бројем 1.
Одбила ме Про кредит банка а изашла у сусрет Отп банка.
Не разумем ,зашто је проблем што сам запослен само 7 месеци и да ли ћу примати плату у будућности кад су узели хипотеку у трострукој вредности кредита? Такође не разумем саветника који ми је тврдио да неће бити проблема за кредит,тотално неозбиљно ,изгубио сам цело лето због папирологије.
Meni je Kredium odmah savetovao da razmatram samo OTP i Intezu jer sve ostale banke mnogo rigoroznije gledaju vlasnike malih firmi za kredite.

Erste je npr bio voljan isto ali mora firma da bude solidarni duznik / jemac, i da se kreditno optereti.
 
Gledao sam nešto usputno rezultate banaka za prvih šest meseci, pa ako nekog zanima (možda nekog ko se zadužuje :D) kako izgledaju rezultati glavnih igrača za prvu polovinu godine (u 000 dinara). Odvojio sam samo "bitnije" kategorije:

BankaNeto prihod od kamataNeto prihod od naknada i provizijaUkupan neto prihodDobitak nakon oporezivanja
Intesa20.431.7418.152.35029.561.72415.748.148 (134.369 mil €)
Raiffeisen15.297.7688.090.47423.946.81714.240.143 (121.502 mil €)
Unicredit13.301.3164.489.08418.705.57711.940.208 (101.878 mil €)
OTP16.226.4065.588.45320.741.50611.882.951 (101.390 mil €)
NLB14.000.6714.720.83919.719.36910.237.209 (87.348 mil €)
AIK9.286.2212.343.01411.473.9759.906.488 (84.526 mil €)
 
Zanimljivo za raif, nit ih ima svuda em su skupi i neprijatni. Jedino što im dobro je aplikacija i inovacije al opet, skupo. AIK se dobro drži s obzirom da rade kao u staračkom domu, mada domaća i treba da bude jaka :)
 
Sto su rasle plate, rasle su.
Recenica iz teksta

Pa vi vidite kakva nam je perspektiva u buducnosti.
Jbg. Dešava se sve što sam najavljiivao godinu-godinu i po dana unapred.
Znamo kakvi su bili i komentari od dežurnih na moje pisanje
 
Vrh