Kao neke cene sad su oko 3800-3900. Koliko će to biti manje....ne znam. Ispod 3500 teško. A to nije onda zgrada za narodNe znam. Znacemo krajem meseca... Sigurno se cena krije do zadnjeg dana. Ne znam zašto ali tako sad svi rade, kopiraju BW

Kao neke cene sad su oko 3800-3900. Koliko će to biti manje....ne znam. Ispod 3500 teško. A to nije onda zgrada za narodNe znam. Znacemo krajem meseca... Sigurno se cena krije do zadnjeg dana. Ne znam zašto ali tako sad svi rade, kopiraju BW
Barem u Srbiji ne nedostaje optimizma! I pozitivne energije! To je isto velika razlika u odnosu na Zapad!vidi se da imas optimistican duh kao gastos![]()
Pa to ne znaci puno sa obzirom da je najmanji stan u fazi 2 49m2 i cak ni oni nisu rasprodati (ima 8 komada trenutno na prodaji).Gledam sad lamelu A (to je faza 2 kapiram?) skoro sve iznad 60m2 je slobodno. Imaju od 91.83m2 i uz njih 72.35, to ide teže izgleda. 56.10m2 idu čini se bolje dosta.
Kinezi nisu odmah uključili štampač. Čekali su da slegne prvo neko vreme. Da krene na dole. Sad je mnogo krenulo dole pa gledaju da to uspore.Rade, naravno, ali dokle god imaš opciju da samo uključiš štampač kad u suštini nešto ne ide dobro - crno nam. se piše. I svaki sledeći bailout ide po većoj ceni. Neodrživo skroz.
Evo, za koji drugi recept bi znala posrnula EU:
Produktivnost loša? Što ne kažete da palimo mašinu...![]()
EU ‘needs €800bn-a-year spending boost to avert agonising decline’
Report by Mario Draghi calls for additional investment to regain growth and prevent social unrestwww.theguardian.com
U US (bukvalno u svim državama) je mnogo mnogo lakše da radiš "posao". Od vođenja firmi, preko saradnje sa drugim firmama, pristupa globalnom talent pool-u i td... Plus birokratija je dosta manja nego u većini Evropskih zemalja (naravno i u Americi dosta zavisi u kojoj si državi, ali generalno je u svim državama US-a lakše sa te strane nego u EU) - pa se onda možeš fokusirati na core biznis.Meni kao software devu u EU nude raspon plata koji je 30-50% manji nego u USA i onda se cude sto sve IT / high tech firme idu u USA.
Da imaju jake subvencije u tom polju i da poslodavci daju kompetitivne plate Americi imali bi high tech a ne mid tech.
Najbolje ponude za posao mi ubedljivo dolaze iz USA i UAE, i to nije ni blizu poredjenja sa EU.
Mislim da si mnogo mlađi od mene pa mogu da komentarišem oko cena i svega. Dobijanje doma zavisi od proseka iz srednje škole ali i od primanja roditelja. E sad oko tih primanja obično ima dosta malverzacija. Problem na prvoj godini da se dobije dom je što se daje mnogo manji broj mesta nego na svim sledećim godinama. Zašto je tako ne znam ali tako je bilo oduvek i domovi su obično najlošije klase za brucoše.@Extroniks Ne kažem da treba da živi sama i da joj sve bude idealno, ali ne može svako ni da dođe do tog doma , ja sam dao primer đaka generacije i možda nekoga ko je kapacitet da bude na budžetu fakulteta/više škole, a gde su svi ostali.... Više nije ni do grada gde je fakultet lociran.....
@Filip 01 Znaš li za koliko novca ljudi danas nude sobu u domu tj. krevet i za koliko se ustupaju kartice za menzu a koliko je sve to isto bilo pre 3-5 godina ? Niko sada i ne ustupa iste jer se nema za kiriju i ostale troškove. Siguran sam da se u domovima služi kavijar, a pre 5 godina je bio pilav, mhm.....
Ma znam, malo se šegačim. Generalno nam je baš nisko učešće kredita u kupovini, pa se pitam u koje to ekstreme još može da ode... Ali očekujemo smanjenja kamata, tako da je sve ok. Ostaćemo na iznad 18%.Pa ima smisla, vece kamate znaci manje zaduzivanja, sto je i poenta vecih kamata.
Pa imamo slucaj na samo ovoj temi kako ljudi pricaju kako im po ovim stopama nema smisla stambeni kredit, sto povlaci zakljucak da po nekim nizim stopama ima smisla, pa se cekaju te nize stope znaci.
Polako Sale, nije baš sve tako straightforward, što bi rekli. Kao što smo videli, imaš ograničenje prosečna ponderisana kamatna stopa + njena 1/5. Ako referentna kamatna stopa pada (što očekujemo), plafon ne može da bude isti. Sad je 5.44%, a već tokom narodne godine lako može da dodje do 5%. Ako je plafon 5%, neće sve banke nuditi ono što ti je zakonski maksimum. Zašto misliš da će FED i ECB da obaraju kamate, a kod nas će sve da bude po istom?Oko 2.95% su provizije banaka. Na to se dodaje 3M Euribor.
Onaj negativni Euribor je anomalija. Ko je iskoristio- iskoristio je. To se nikad više ponoviti neće.
Računajte u najnajnajoptimalnijem scenariju 1.5-2% Euribora. To opet ispadne 5% na stambene.
Ovih 2.95 je veliki problem. Ranije je bilo oko 2.
Da ali ti pričaš o kamati samo. Provizija je fiksna. 2.95. to znači da 3m Euribor treba da bude oko 2% da bi bili na istom mestu kao danas. On je trenutno 3.46. ima tendenciju pada doduše. Ali taj pad je mali i spor. Treba od 12-18 meseci da bi se osetio od kad dodje do obaranja kamata od ECB.Polako Sale, nije baš sve tako straightforward, što bi rekli. Kao što smo videli, imaš ograničenje prosečna ponderisana kamatna stopa + njena 1/5. Ako referentna kamatna stopa pada (što očekujemo), plafon ne može da bude isti. Sad je 5.44%, a već tokom narodne godine lako može da dodje do 5%. Ako je plafon 5%, neće sve banke nuditi ono što ti je zakonski maksimum. Zašto misliš da će FED i ECB da obaraju kamate, a kod nas će sve da bude po istom?
U domu ima mesta za 10k studenata. Ukupan broj studenata je oko 100k. 1\2 je makar van Beograda. Ako sam pogrešio u brojevima, ispravite me. Trenutni trošak minimalni po studentu mora biti 300e. Realno je između 400-500evra ako je dete na budzetu. Za naš standard...za prosečne ljude.. mnogo je to para. Zato ljudi uzimaju kredite i prodaju sve i svašta da bi deci obezbedili studiranje.Mislim da si mnogo mlađi od mene pa mogu da komentarišem oko cena i svega. Dobijanje doma zavisi od proseka iz srednje škole ali i od primanja roditelja. E sad oko tih primanja obično ima dosta malverzacija. Problem na prvoj godini da se dobije dom je što se daje mnogo manji broj mesta nego na svim sledećim godinama. Zašto je tako ne znam ali tako je bilo oduvek i domovi su obično najlošije klase za brucoše.
Nema se za menzu... Dajte molim vas. Pa sada NE može biti teže i gore nego kad sam ja počeo studirati. Da li znate da je plata moje majke (apotekarka - ne tehničar) je bila 80 DM, a soba studentska kod baba preko puta fakulteta 150 DM i cena za bonove (ceo mesec sva tri obroka je bila oko 30DM). Znači hrana u menzi je bila kao trećina plate VSS osobe. To bi značilo prenešeno na današnje plate da samo bonovi (kartice) za menzu koštaju 300 eura!
Danas je NEUPOREDIVO bolje stanje i standard u odnosu na 1998 ili 1999 godinu. Plus posla za svakog ima da biraš. Ne kažem da je sve bajno, ali NEMATE pojma kako je bilo.
Tada u menzi mesa je bilo 1-2x nedeljno, sve ostalo sojine pljeskavice. Čaj bez šećera se služio (jer naravno šećera nije bilo nigde) - ja uvek kažem da me je Sloba naučio da pijem mleko i čaj bez šećera)) Prvo mi bilo čudno posle 5 dana se navikao i dan danas ne koristim šećer nigde. Posle 5.oktobra se kvalitet hrane značajno poboljšao, ali baš značajno.
Bio sam pre nekih 5 godina u menzi (kupio ekonomski bon) da pokažem deci gde smo jeli i svi smo jeli tamo. I dalje je hrana jako dobra i kvalitetna i NEMA redova. Pre su redovi bili ogromni. Sad čekaš +/-5 min. Stanje je sada mnogo dobro. A menze su BOLJE nego holandske (zato što ovde ni nemate menze)! Tako da je neuporedivo lakše studirati u Srbiji nego u NL barem što se logistike tiče. Inače ovo važi za sve zemlje Istočne Evrope u odnosu na Zapadnu Evropu koji nemaju kulturu da imaju menze i da imaju domove studentske. I ako imaju to je baš jako loše (kao naša Karaburma) ako mogu da poredim tako. Ali menze u najboljem slučaju imate samo ručak. Dok u zemljama Istočne Evrope je to mnogo bolje rešeno.
Menjam tri puta odgovorDa ali ti pričaš o kamati samo. Provizija je fiksna. 2.95.
Tako je SVUDA! Pogotovo u USA. Racunaj tamo pola miliona po detetu. I dalje je priustivo kod nas a dobijes univerzitet oko 400 mesta na Sangajskoj listi. Mislim da ova cifra je realna. Minimalna plata treba studentu. To je tako vise manje isto i u NL. To je realno.U domu ima mesta za 10k studenata. Ukupan broj studenata je oko 100k. 1\2 je makar van Beograda. Ako sam pogrešio u brojevima, ispravite me. Trenutni trošak minimalni po studentu mora biti 300e. Realno je između 400-500evra ako je dete na budzetu. Za naš standard...za prosečne ljude.. mnogo je to para. Zato ljudi uzimaju kredite i prodaju sve i svašta da bi deci obezbedili studiranje.
Tako je SVUDA! Pogotovo u USA. Racunaj tamo pola miliona po detetu. I dalje je priustivo kod nas a dobijes univerzitet oko 400 mesta na Sangajskoj listi.
Samo nek se gradi i ulaze!Dok se mi preganjamo oko studentarije, evo gde odoše novci...počeli smo opet da ulažemo investiciono i budemo glavni ulagači u turizam CG...umesto u BG komplekse
![]()
U nekretnine u Crnoj Gori najviše ulažu investitori iz Srbije
Najnovije vesti i video priÄe iz Srbije i sveta o najvažnijim dogaÄajima iz politike, sporta, biznisa, kulture, zdravlja. Budite uz Nin .www.nin.rs
...ode balon u CG!
Inače, prosečna kupovna cena onoga što klasifikuju kao "Existing own homes", što bi mi nazvali starogradnja je l te, je u julu bila 457,320€. To je skok od ukupno 36.72% u odnosu na 2020, koliko vidim. Ništa bez pola milke, što bi rekli.Evo malo ko misli da balon buca na zapadu
![]()
Huizenprijzen stijgen volgens Rabobank ook in 2025 hard door hogere lonen
De prijzen van woningen stijgen volgend jaar waarschijnlijk nog wat harder dan dit jaar, verwacht de Rabobank. Dit komt vooral door de aanhoudende woningschaarste en stijgende lonen.www.nu.nl
Predviđaju da će cene stanova i kuća u NL sledeće godina porasti za 10,7%!! Objašnjenje je zbog "većih plata") Tako da znate kuda plovi ovaj brod. I šta možete očekivati u Srbiji.
Upoređujemo dva različita sistema. Nemam pojma da li postoje menze i studentski domovi, a oni uopšte nisu ni bitni previše - bitan je kvalitet nastave i obrazovanja i kadar koji izlazi sa tih fakulteta.Inače ovo važi za sve zemlje Istočne Evrope u odnosu na Zapadnu Evropu koji nemaju kulturu da imaju menze i da imaju domove studentske.
Ja gledam samo ostale stvari koje je država ograničavala. Sve što ima neki limit tržišni akteri koriste kao minimum iako ima prostora za nižu cenu. 4 banke drže 90+% tržišta trenutno inače. Da se ne lažemo, itekako je sad po ovim cenama bankama rizik da plasiraju kredite. Samoinicijativno da spuste nema šanse.Menjam tri puta odgovor![]()
2.95% jeste spread (marža) kojom se banka "pokriva svoje troškove", ali ja sam ubeđen da usled ovog ograničenja ni to neće ostati nepromenjeno. Nelogično mi je na duže staze da ti je zakonski plafon recimo 5%, a da ti banka ne nudi ništa bolje od toga. Postoji i neka konkurencija među bankama, i oni moraju da održe poslovanje na dugi rok. Nije kao da će živeti na staroj slavi godinama unapred.