Cene nekretnina

[nikola011]

Ali to je jako mala kvadratura i cena koja spada u granicu mogucnosti velikog broja kupaca. Tu i moraju da te oderu. Hteo bi novo, hteo bi lepu lokaciju, dobru firmu. Ima mnogo samaca poslovnih ljudi kojima ce to biti fenomenalno, a jeftino. To ce biti prodato za tu cenu ako je na lepom spratu.

Ako si porodican covek, ti ces gledati druge stvari. Evo npr. oglasa gde stan prodaje vlasnik, znaci bez agencije, uknjizen, papiri su znaci u redu, super sprat u zgradi, izvorno staje jako dobro, vidi se po parketu i prodaje ga za 1.300 evra/m2. Bezanijska kosa je upala u cenovnu klasu do 1.300e/m2 kao sto se vidi u tabeli, naravno da svuda ima ekstrema kao sto je taj stancic. Ali taj stancic ceka odabranog kupca koga ce sigurno naci.

http://www.mojkvadrat.rs/nekretnine/pro ... grad/77448

 

[laki72]

U ova teska vremena tesko je prodati cak i stan na dobroj lokaciji.

Da li vam se svidja stan? :lol:

http://www.mojkvadrat.rs/nekretnine/pro ... grad/78656

Mislis na ribu ili stan?
Pa sto se stana tice mogu ti reci da osim lokacije nista drugo tu nije vredno :kafa:

 

[nikola011]

Mislis na ribu ili stan?

Pa sto se stana tice mogu ti reci da osim lokacije nista drugo tu nije vredno :kafa:

:lol:

 

[nikola011]

Slicni smo kao okruzenje:

Kupnja samo "kešom"
Cijene stanova 16% niže nego 2008., kupuju samo najhrabriji
Izvor: VECERNJI LIST

Najveći pad cijena bilježe Pula (-1,6 posto) i Dubrovnik (-2,8 posto), a godišnji pad Zagreb (-3,9 posto) i Rijeka (-2,2 posto).
Novi padovi na tržištu nekretnina – prema najnovijim podacima portala Crozilla.com prosječne tražene cijena stanova pale su 0,5 posto mjesečno, 1,3 posto godišnje te 3,9 posto u odnosu na listopad 2010.godine. U odnosu na isti mjesec 2008. godine cijene stanova u prosjeku su pale 16 posto.
Najveći pad cijena bilježe Pula (-1,6 posto) i Dubrovnik (-2,8 posto), a na godišnjoj razini Zagreb (-3,9 posto) i Rijeka (-2,2 posto).
U Rijeci je tijekom listopada prosječna tražena cijena stana ostala jednaka rujanskoj, 1464 eura po četvornom metru, što je 2,2 posto manje no lani u istom mjesecu. U Osijeku su prosječne tražene cijene na mjesečnoj razini porasle za 1,8 posto, a na godišnjoj razini 0,6 posto, pa se za jedan kvadrat u prosjeku tražilo 966 eura. U Varaždinu cijene stanova na mjesečnoj razini porasle za 0,7 posto, a na godišnjoj razini pale za 0,8 posto. Tamo se za četvorni metar u prosjeku tražilo 1047 eura.
Pad cijena od 0,3 posto na mjesečnoj i 3,9 posto na godišnjoj razini bilježe stanovi u Zagrebu, a njihova je prosječna tražena cijena tijekom listopada iznosila 1714 eura po kvadratu. Cijene pulskih stanova, gdje se tijekom listopada za jedan metar kvadratni u prosjeku tražilo 1406 eura, na mjesečnoj razini bilježe pad od 1,6 posto, a na godišnjoj blagi porast od 0,4 posto.
U Splitu je, prema podacima portala Crozilla.com, tijekom listopada cijena stana iznosila 2131 euro po metru kvadratnom, a to je 0,6 posto manje no mjesec ranije te 0,4 posto manje no u istom mjesecu lani. Pad cijena od 0,2 posto na mjesečnoj te 1,5 posto na godišnjoj razini bilježe stanovi u Zadru, gdje se za jedan kvadrat u prosjeku tražilo 1577 eura.
Po prosječnoj cijeni od 3048 eura za četvorni metar tijekom listopada su se na portalu Crozilla.com oglašavali stanovi u Dubrovniku, a ta je cijena 2,8 posto niža no mjesec prije.

Najveći pad u središtu Zagreba
Najveći godišnji pad cijena bilježe stanovi u središtu Zagreba, a njihova je cijena pala 6,1 posto, a za jedan se četvorni metar u prosjeku tražilo 1947 eura. Pad od 0,6 posto na mjesečnoj i 3,9 posto na godišnjoj razini bilježe stanovi u Novom Zagrebu, a tijekom listopada njihova je prosječna tražena cijena iznosila 1426 eura.
Stanovi u zapadom dijelu grada na mjesečnoj razini bilježe pad cijena od 0,8 posto te pad od 3,3 posto na godišnjoj razini, a za jedan metar kvadratni, prema Crozillinim podacima, u prosjeku se tražilo 1658 eura. Najmanje promjene u cijenama bilježe stanovi u istočnom dijelu Zagreba, a njihove su cijene, kao i prošli mjesec ostale 1725 eura, dok su na godišnjoj razini pale 1,7 posto.
Statistike pokazuju da je situacija na tržištu nekretnina već mjesecima gotovo jednolična, iz mjeseca u mjesec cijene nekretnina bilježe lagana odstupanja koja u konačnici rezultiraju nižim cijenama, a s obzirom na to da nema naznaka promjene, za očekivati je da ćemo u tom tonu ući i u još jednu godinu.
Pri kupnji profitiraju kupci, najviše oni koji imaju gotovinu, a u kredite se upuštaju samo najhrabriji.

 

[nikola011]

Evo i one, za mene, najozbiljnije stvari koja regulise trziste nekretnina u Beogradu. Kako austrijski mediji prenose bice sve manje novca iz inostranstva. Taj priliv u najvecoj meri utice na cenu stanova u Beogradu. Kreditnih kupaca ima malo i bice ih sve manje.

Gastarbajteri bankrotiraju zbog pomaganja rodbini
Izvor: Kamatica, Vesti, 09.11.2012 11:31

Kriza je odavno pogodila i srpsku dijasporu, koja i pored sve teže finansijske situacije i dalje pronalazi način da pomogne familiji u otadžbini. Ipak, naši ljudi koji žive u inostranstvu složni su da je sve teže odvojiti novac za rodbinu u matici, ali i da će to raditi dok god to budu mogli.

Koliko pomoć najbližima u otadžbini može da utiže na život rasejanja možda najbolje govori studija Austrijske banke za razvoj, koja je pokazala da srpskoj dijaspori preti opasnost da zbog solidarnosti sa maticom upadne u klopku siromaštva.

Direktor Savetovališta za dužnike u Beču Aleksander Mali ocenjuje da su za polovinu dugova migranata odgovorne transakcije novca porodici u otadžbini.
- Transakcije u staru domovinu time su mač sa dve oštrice. Dok rođaci tim novcem mogu sebi nešto da priušte, za migrante koji šalju novac u novoj domovini to može da znači pad u siromaštvo - konstatuje austrijska studija.
Naime, migranti iz Austrije šalju svojim porodicama čak 780 miliona evra godišnje, dok je srpska dijaspora prva na listi sa zvanično poslatih 113 miliona evra. Odmah iza srpskog rasejanja nalaze se Turci, Poljaci i Česi sa po 70 miliona evra, ukazuje studija, dodajući da se veći deo novca ne upućuje preko banaka već drugim putevima.

Ono što je zabrinjavajuće, sve češći su slučajevi da migranti uzimaju i kredite u inostranstvu kako bi pomogli familiju u otadžbini. S druge strane i slanje novca kući zna da košta, pa tako mnoge finansijske institucije nude transfere - uz velike troškove.

Tako, na primer, za iznos od 100 evra može biti plaćena i taksa do 17,50 evra, što je relativno visok trošak za mali iznos. Zbog toga mnogo novca pre svega nose sa sobom u otadžbinu, ili autobusom šalju pare kući.

Mnogo novca neformalnim putem dospeva do krajnjeg korisnika, pa veći deo tokova novca u inostranstvo nije obuhvaćen statističkim podacima, pokazuje austrijska studija u kojoj se navodi i da godišnje svaki migrant, u proseku, u svoju zemlju šalje između 4.000 i 4.500 evra.

 

[laki72]

Evo i one, za mene, najozbiljnije stvari koja regulise trziste nekretnina u Beogradu. Kako austrijski mediji prenose bice sve manje novca iz inostranstva. Taj priliv u najvecoj meri utice na cenu stanova u Beogradu. Kreditnih kupaca ima malo i bice ih sve manje.

Gastarbajteri bankrotiraju zbog pomaganja rodbini
Izvor: Kamatica, Vesti, 09.11.2012 11:31

Kriza je odavno pogodila i srpsku dijasporu, koja i pored sve teže finansijske situacije i dalje pronalazi način da pomogne familiji u otadžbini. Ipak, naši ljudi koji žive u inostranstvu složni su da je sve teže odvojiti novac za rodbinu u matici, ali i da će to raditi dok god to budu mogli.

Koliko pomoć najbližima u otadžbini može da utiže na život rasejanja možda najbolje govori studija Austrijske banke za razvoj, koja je pokazala da srpskoj dijaspori preti opasnost da zbog solidarnosti sa maticom upadne u klopku siromaštva.

Direktor Savetovališta za dužnike u Beču Aleksander Mali ocenjuje da su za polovinu dugova migranata odgovorne transakcije novca porodici u otadžbini.
- Transakcije u staru domovinu time su mač sa dve oštrice. Dok rođaci tim novcem mogu sebi nešto da priušte, za migrante koji šalju novac u novoj domovini to može da znači pad u siromaštvo - konstatuje austrijska studija.
Naime, migranti iz Austrije šalju svojim porodicama čak 780 miliona evra godišnje, dok je srpska dijaspora prva na listi sa zvanično poslatih 113 miliona evra. Odmah iza srpskog rasejanja nalaze se Turci, Poljaci i Česi sa po 70 miliona evra, ukazuje studija, dodajući da se veći deo novca ne upućuje preko banaka već drugim putevima.

Ono što je zabrinjavajuće, sve češći su slučajevi da migranti uzimaju i kredite u inostranstvu kako bi pomogli familiju u otadžbini. S druge strane i slanje novca kući zna da košta, pa tako mnoge finansijske institucije nude transfere - uz velike troškove.

Tako, na primer, za iznos od 100 evra može biti plaćena i taksa do 17,50 evra, što je relativno visok trošak za mali iznos. Zbog toga mnogo novca pre svega nose sa sobom u otadžbinu, ili autobusom šalju pare kući.

Mnogo novca neformalnim putem dospeva do krajnjeg korisnika, pa veći deo tokova novca u inostranstvo nije obuhvaćen statističkim podacima, pokazuje austrijska studija u kojoj se navodi i da godišnje svaki migrant, u proseku, u svoju zemlju šalje između 4.000 i 4.500 evra.

Nikola, Ovaj clanak nema nikakve veze sa cenom nekretnina u Srbiji.

Clanak je , ako je objavljen u Austriji vise zalopojka kako im se odliva kapital, gle molim te jos bez bankarske provizije.
Realno ta suma koju su izneli, je nikakav novac u odnosu na broj nasih drzavljana u Austriji.
Po ovom clanku grubo racunano, svaki drzavljanin Srbije svake godine iznese u maticu 350-450 EUR za pomoc rodbini.
hahahahaa :laugh:
pa pod pretpostavkom da je taj rodjak kupio stan na kredit, to mu je samo za 1 mesecnu ratu!!!
I posto ne znam izvor ovog clanka sto je `kamatica` objavila, molio bih te da preneses nasim nekadasnjim severnim susedima da je iznos koji Srbi iznesu bar petostruko veci :laugh:

 

[nikola011]

Clanak u potpunosti ima veze sa nekretninama. Mi smo jedina zemlja na svetu sa stravicnim prilivom iz inoostranstva i verovatno jedna od najcudnijih nacija gde citav zivot radis sa strane, a onda dodjes pred kraj zivota u Beograd da se izmrcvaris umesto da uzivas negde u Spaniji, Grckoj, bilo gde na moru.

Nisi citao tekst do kraja, rekli su da prosecno svaki imigrant posalje od 4.000 i 4.500 evra godisnje. Ne razumem ni tvoje procene, jedino ako imas merodavan podatak o broju nasih u Austriji koji tamo rade.
Taj podatak se poklapa sa ljudima koje ja poznajem, jednom tipu sestra iz Kanade salje oko 400 evra mesecno vec deset godina.
Pogledaj malo forum o Belvillu, pa tamo je barem 30% ljudi iz dijaspore koji su nekretninu kupili kao nesto vredno. Moj kolega je kupio stan u Stepi i otisao u Ameriku, sad ga izdaje. Na forumu Stepe kazu da ima mnogo ljudi koji izdaju stanove. Jos uvek se stravican broj stanova kupuje najvise za kes i to prilivom iz inostranstva. Nema ovde bas toliko onih koji mogu da ga zarade. Oni uglavnom ulaze u kredit.

Kad nasi iz dijaspore sirom sveta prestanu da gledaju Beograd kao Bozju prestonicu, tada ce se sigurno ozbiljnije poljuljati trziste. Ili ako i tamo stvarno vise ne cvetaju ruze pa prestanu da salju toliki novac odatle.

 

[laki72]

dok je srpska dijaspora prva na listi sa zvanično poslatih 113 miliona evra

Mnogo novca neformalnim putem dospeva do krajnjeg korisnika, pa veći deo tokova novca u inostranstvo nije obuhvaćen statističkim podacima, pokazuje austrijska studija u kojoj se navodi i da godišnje svaki migrant, u proseku, u svoju zemlju šalje između 4.000 i 4.500 evra.

koliko je clanak neozbiljan govore samo ova 2 citata.
Ne bih dalje komentarisao, ali tvrdim da ovo nema nikakve veze sa cenom nekretnina.

 

[nikola011]

Sa "zvanicno poslatih" 113 miliona.
Austrijska studija procenjuje da neformalno svaki emigrant prenese 4.000-4.500 evra godisnje.

Ja stvarno ne razumem sta je tu tebi nelogicno i neozbiljno.

I rekao sam ti zasto iam mnogo veze sa cenom nekretnina. 30% beogradskih nekretnina je kupljeno novcem koji ulazi sa strane od nasih gradjana.

 

[laki72]

Znas kako Nikola?
Ja zaista ne razumem da ti ovo ne vidis:
113.000.000 / 4000 = 28.250
po tome je 28250 nasih drzavljana tamo.

problem ovog clanka tako nespretno napisanog je taj sto u Austriji ima oko 300.000 Srba!
izvod iz jednog od clanaka: Nach Schätzungen leben in Österreich rund 300 000 Serben.

Eto to mi je nelogicno i neozbiljno.

 

[nikola011]

Stavio sam pod navodnicima "zvanicno poslatih". To znaci da je regularno, putem bankarskog sektora poslato 113 miliona evra a austrijske studije procenjuju da realno svaki imigran salje, sto regularno, sto spekulativno 4.000-4.500 evra godisnje.
Da li ti je sada razumljivo?

 

[laki72]

Nikola Nikola....
Jel se ti to malo pravis neuk?
Dal je tebi covece jasno da to slanje nije samo puki dzeparac??? Ili kupovina stana kako ti mislis?
Dal je tebi jasno da veliki broj nasih emigranata pomaze stare i bolesne roditelje ovde ?
To sto ti tumacis da je ovo u bilo kakvoj vezi sa cenom nekretnina u Srbiji ili Beogradu to je tvoje pravo, ali moje tumacenje je da nema nikakve veze.

i uostalom cena nekretnina je trzisna jer dokle god svi budu (morali) da hrle u BGD traznja ce biti velika.
kada kao gradovi profunkcionisu Cacak, Nis, Krusevac, Subotica, Vranje, Kragujevac, Uzice, cene nekretnina ce u Beogradu drasticno pasti.
Bojim se nazalost da se to nece skoro desiti.

 

[nikola011]

Ne kazem da neko ne posalje roditeljima za lecenje i sl. ali to je samo kap u moru sta dijaspora radi u Srbiji. Evo ti istrazivanje amerikanaca gde se zna da dijaspora cini 13% BDP-a Republike Srbije?! Da li ti znas sta znaci neki takav podatak, koliko je to zastrasujuce, to je vise nego sto cini nasa cisto industrijska proizvodnja.

Neki lik u Cacku skoro je kupio 7. stan, sin mu salje pare iz Svedske i on kupuje stanove od 40tak m2 i izdaje ih. Pa pogledaj forum Belvilla, tamo je vecina kupila stan kao "vikendicu" i najvise im odgovara lokacija zbog veze sa aerodromom. Neki kupili po vise stanova pa ih full renovirali za lux iznajmljivanje.
Moj drug kupio stan u Stepi i otisao u Ameriku, sad ga izdaje. Na forumu Stepe kazu da su u mnogo stanova podstanari, sve to kupljeno za kes. Odakle mislis da dolazi toliki kes? Mislis da stvarno ovde toliko ljudi moze toliko da zaradi?

U Srbiju je tokom 2011. godine stiglo neverovatnih 5,5 milijardi! Mali deo je otisao za lecenje (u Srbiji je i dalje najveca smrtnost u Evropi), sve u potrosnju ili stednju u nasim bankama.
Meni je to totalno cudno. Ja nikada tako ne bih razmisljao. Gledao bih da svoje sa tim novcem izvucem iz ovog jada i cemera, a ne da mi se Svilajnac hvali kako ima najvise ljudi u dijaspori i kako ima najvece kuce sa najvise kamenih lavova na kapijama u Srbiji. Vecina je uludo utrosen novac.

Dijaspora drzi trziste nekretnina Srbije u svojim rukama. Nema ovde vise ko od svog zaradjenog novca po ovim cenama vise da ga kupi cak ni na kredit.

Zemlje jugoistočne Evrope imaju mnogobrojnu dijasporu koja svake godine značajnim novčanim iznosima doprinese jačanju njihovih budžeta.
Agencija Anadolija istražila je koliko, zaista, građani zemalja regiona koji žive u inostranstvu doprinose ekonomskoj stabilnosti država svog porijekla.

Prema posljednjim podacima Svjetske banke (WB), najviši prilivi novca iz dijaspore zabilježeni su u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Državljani ove dvije zemlje bivše Jugoslavije, koji su razasuti širom svijeta, učestvuju sa po 13 posto u BDP-u matičnih država.

Predsjednik Svjetskog saveza dijaspore BiH (SSDBiH) Zaim Pašić kazao je da se svake godine u BiH sliva veliki novac iz dijaspore. To, kako kaže, ima ogroman značaj za bh. ekonomiju.
“Značaj priliva novca iz dijaspore je ogroman, ali bi rezultat mogao biti i veći da je više interesa određenih institucija države BiH”, kazao je Pašić.
Također, albanska dijaspora matičnu državu godišnje pomaže sa golemim iznosima novca, te učestvuje u 11 posto BDP-a, dok Makedoniji dijaspora osigura pet posto BDP-a.

Samo u 2010. godini državljani Srbije koji žive u inostranstvu su u matičnu državu uputili 5,6 milijardi američkih dolara (USD). Slijedi bh. dijaspora koja je u tu balkansku državu plasirala 2,2 milijarde dolara. Dijaspora je u Hrvatsku uložila 1,6 milijardi, u Albaniju 1,3 milijarde, u Makedoniju 0,5 milijardi, a Sloveniju 0,3 milijarde dolara.

Od 2000. godine do kraja 2011. godine po osnovu deviznih doznaka u Srbiju je ušlo više oko 40 milijardi dolara. To je važna finansijska injekcija koja je Srbiji omogućila da lakše prebrodi tranzicioni period. Također, srbijanska dijaspora je tokom 2011. godine, uprkos posljedicama ekonomske krize, u matičnu državu poslala skoro 5,5 milijardi dolara.

Priliv novca ostvaren u BiH od 2003. do 2010. godine iznosi ukupno oko 18 milijardi dolara, godišnji iznosi su se kretali od 1,7 do čak 2,7 milijardi dolara.
Prema podacima Centralne banke BiH, samo u protekloj godini u BiH se posredstvom bankarskih računa, ali i neformalnim kanalima, iz dijaspore slilo oko 3,4 milijarde KM, što je za 180 miliona KM više u odnosu na prethodnu godinu.
Prema istom izvoru, u prvih šest mjeseci ove godine iz dijaspore je u BiH stiglo 1,66 milijardi KM, što je za tri miliona KM više u odnosu na isti period prošle godine, kada je stiglo 1,63 milijarde KM.

Sa takvim prilivom, doznake radnika iz inozemstva predstavljaju između 13 i 14 posto BDP-a zemlje, što je duplo više od prosjeka zemalja jugoistočne Evrope. Dijaspora je, očito, ključni pokretač potrošnje i značajan mehanizama ekonomske stabilnosti zemlje.

Imajući u vidu činjenicu da se nominalni BDP zemlje kreće oko 25 milijardi KM evidentno je u kolikoj mjeri priliv novca iz inozemstva doprinosi finansijskoj stabilizaciji balkanskih država.
Ekonomski stručnjaci potvrđuju da ovakvi podaci pokazuju da platežna moć stanovnika u BiH i dalje u velikoj mjeri zavisi od novca iz dijaspore, te da je platni bilans BiH u značajnoj mjeri uvjetovan prilivom gastarbajterskog novca.
Štaviše, ovo su samo djelomični pokazatelji ako se ima u vidu činjenica da Centralna banka BiH bilježi samo priliv novca koji pristiže preko bankarskih računa, dok značajan dio sredstava porodice ili rodbina u zemlju unose u kešu.
Naime, Pašić podsjeća da bh. dijaspora na više načina unosi ogroman novac ekonomiju svoje zemlje.

“Također, važno je istači da se sredstva unose i putem humanitarnih aktivnosti kao i ulaganjem dijaspore u obnovu stambenih objekata i infrastrukture u lokalnoj zajednici”, izjavio je predsjednik Svjetskog saveza dijaspore BiH.

Prema istraživanju Svjetske banke, najveći priliv novca iz dijaspore zabilježen je u Tadžikistanu. Državljani te zemlje su sa 35 posto doprinijeli matičnom BDP-u.
Slijedi Tongo sa 28 posto, Lesoto sa 25, Moldavija i Nepal sa 23 i Liban 22 posto učešća u BDP-u.

S druge strane, zemlja iz koje se vrši najviši odliv novca u druge zemlje svijeta jesu
Sjedinjene Američke Države (SAD) sa 48,3 milijarde američkih dolara godišnje. Slijede Saudijska Arabija sa 26, Švicarska 19, Rusija 18, Njemačka 16 i Italija 13 milijardi dolara.

http://www.chicagoraja.net/2012/10/29/d ... asava-bih/

 

[laki72]

Evo ti istrazivanje amerikanaca gde se zna da dijaspora cini 13% BDP-a Republike Srbije?! Da li ti znas sta znaci neki takav podatak, koliko je to zastrasujuce, to je vise nego sto cini nasa cisto industrijska proizvodnja.

Nadam se da si svestan da ovo nije posledica ogromnih `donacija` dijaspore vec nestanak industrijske proizvodnje u Srbiji.

Moras da shvatis jednu stvar. LJudi ulazu novac tamo gde oni misle da treba. Razlozi su razliciti. Svako ima svoj.
Kazes da neko iz dijaspore kupuje `precenjen` stan u Beogradu da bi ga izdavao.
Da li zaista mislis da je neko blesav da kupuje stan za recimo 60.000EUR da bi ga izdavao za recimo 300EUR ?
To znaci da on svesno 20 godina ceka da povrati ulozeno. Ne nisam pogresno izracunao Nikola, jer potrebno je i odrzavati taj stan, ulagati u tekuce odrzavanje.

I sve kada bi ta ista dijaspora prestala da salje lovu, to bi se na cene nekretnina odrazilo samo posledicno, kroz jos siromasnije drustvo. Neminovno , to bi uzrokovalo jos vecu nemastinu svih, pa i ljudi kojima je potreban stan, tako da nominalno bi stan bio jeftiniji, ali efektivno mogucnost da se dodje do istog bila bi ista, ako ne i manja.
(kao sto je sad teze doci do stana nego pre 5 godina iako je cena m2 manja, ali su i plate daleko manje)


Ja razumem tvoju zelju da cene nekretnina drasticno padnu, jer koliko sam shvatio ti planiras da kupis stan, ali moje je stanoviste da daljeg znacajnijeg pada cene nece biti, bez obzira na slab promet istih.

 

[nikola011]

Niko ovde ne govori o svojim zeljama nego cinjenicama. Cene, kao sto sam znas idu nanize, tu smo da ih komentarisemo, kojom brzinom, dinamikom i koji sve faktori mogu da uticu na njih.

Ne znam ni zasto je bitno sta su cije zelje, neko iznese neku tezu, a drugi je ospori drugim cinjenicama i to je sustina.

Vidis da si i sam rekao da bi cena nekretnina pala sa manjim prilivom novca iz dijaspore, to sam i ja rekao, na kraju smo se slozili. Da li ce nasa dijaspora uci u ozbiljniju krizu sa novcem, ne znam, navodim tekstove koji ukazuju na tako nesto. Videcemo kakvi ce biti podaci o prilivu za 2012. godinu. Nije bilo pada priliva u 2011. u odnosu na 2012.

 

[laki72]

NIkola ja cu ti samo jos jednu stvar reci i obecavam da vise necu polemisati sa tobom na ovoj temi.
To sto ti ocekujes nece se desiti . cene nekretnina u beogradu su najveci pad dozivele za vreme NATO agresije i bombardovanja.
Nedugo zatim cene su ponovo krenule uzlaznom putanjom. Veliki broj nasih sugradjana nema svoj krov nad glavom. Takodje jedan veliki broj onih koji su ga `kao` resili kupio je najmanje moguce stanove i oni realno nisu trajno resenje.
VOlis primere? Evo jednog.
Pre nekoliko godina moj prijatelj je na jedvite jade kupio stan od 50-tak kvadrata u Zarkovu. stan je po strukturi `jednoiposoban`.
Presrecan covek, konacno svoj na svome. Sjajno. Medjutim vreme prolazi... Klinci koji su tada bili decica, sada su momcic od 15 godina i devojcica od 13. Sta mislis mogu li oni imati svoje parce u tom stanu? treba li da spavaju u jednoj (mada je bolji opis !/2 sobe) u koju mogu da stanu 2 kreveta samo tako da se postave jedan pored drugog?
Znaci realno bi tom mom prijatelju trebao bar dvoiposoban stan.
znas li koliko nasih sugradjana , odraslih ljudi zasniva svoje nove porodice u momackoj ili devojackoj sobi u stanu svojih roditelja?
Mislis li da oni nisu zainteresovani za kupovinu stana?
I jos jedna vrlo bitna stvar. Stambeni fond Srbije stari kao i sve drugo. Sve ima svoj vek pa i neki stan i zgrada u kojoj je.
znaci i vlasnici stanova u takvim zgradama su potencijalni kupci novih, i pre ili kasnije ce morati to da urade.

p.s. (izvinjavam se za of)
Imam jednu teoriju, mozda pogresnu, ali me niko do sad nije uspeoda razuveri u to.
Onome kome je SVE skupo nije problem cena, vec su mu problem primanja. Trenutna kriza u svet, ne ulazeci u to da li je namerno izazvana ili se spontano desila, je odlican paravan za veliku pljacku naroda sirom sveta.
Takva pljacka je prisutna i kod nas:
1. Ako je cena nekretnine kao u nekoj evropskoj zemlji, logicno je da svi u lancu od izgradnje do prodaje imaju plate priblizne toj evropskoj zemlji.
2. ako je gorivo , priblizno kao u Nemackoj ili Austriji, logicno je da i pumpadzija ima platu kao da tamo radi, zar ne?
3. Ako je cena jogurta u Srbiji 1EUR kao i u zapadnoj evropi (ili priblizno) logicno bi bilo da i farmer, preradjivac i trgovac tim jogurtom imaju plate priblizne zapadu, zar ne?
Kada bi to tako bilo, oni bi omali novca da trose, pa bi imali i ti ja i svi drugi.
Lancana reakcija.
Medjutim situacija nije takva. Situacija je da Tajkuni sa parama ovog naroda kupuju sta im se prohte.
Situacija je da se `poklonjena jahta` vredna 250.000 zaboravi u prijavi imovine politicara...
E zato velika vecina nema za hleba a kamoli za stan.

U zemlji u kojoj neko za 15-tak godina stekne kapital od nekoliko milijardi EUR i pri tom je `ugledan` gradjanin, nemoj ocekivati nikakav boljitak

Jos jednom se svim forumasima izvinjavam za diskusiju van teme, a tebi Nikola jos jednom da pozelim da nadjes stan na lokaciji koja ti odgovara, za sto manju cenu po kvadratu.

 

[nikola011]

Ti kada polemises izvlacis iz konteksta samo stvari koje se uklapaju u tvoju teoriju, a sve ostalo zaboravljas.

Kada si pomenuo tvog druga iz Zarkova, normalno je da treba da se prosiri, ili jednu nekretninu podeli na dve. I po tvojoj logici non stop treba praviti nove nekretnine i kraj price. Zaboravio se da je demografija u Srbiji takva da trenutno vise umire nego sto se radja. Javlja se visak stambenog prostora sa neke druge strane. Sta je sa objektima u kojima zive njegovi, ili njegove zene? Nisu mozda iz Beograda, ali poseduju nekretnine koje mogu da se prodaju. Mnogo ljudi danas nema decu i imovinu nasledjuju blizi rodjaci. Nije to bas tako prosto kao sto ti pretpostavljas. Demografija pokazuje da nekretnina u Srbiji ima dovoljno, samo je problem sto su one postale veliki biznis u Beogradu. Cena gradnje je ista svuda u Srbiji, ali cenu nekretnine u 60% cini cena zemljista na koju utice atraktivnost grada, zemlje, ... Ne moze nekretnina da se poredi sa naftom ili secerom. Ona nema cenu koja je cist produkt ulozenog materijala.

Bice logicno da kod nas 1l jogurta vezes za cenu rada u Nemackoj kada stepen razvijenosti proizvodnje i broj zaposlenih, kao i subvencije koje daje drzava bude isti u obe zemlje. Kod nas drzava nema za subvecije zato sto ima 30% laznih penzionera i visak zaposlenih u bilo kom drzavnom sektoru. Zato se jogurt u Nemackoj i Srbiji ne moze porediti.
KOd pumpadzija takodje. Tamo ima manje zaposlenih, gorivo je ipak skuplje, obrt je sigurno 10 puta veci pa njihov radnik moze vise da zaradi.

Ti poredis dve stvari samo sa jednim faktorom i pitas da li je to logicno. Pa naravno da nije.

 

[laki72]

Sta je sa objektima u kojima zive njegovi, ili njegove zene? Nisu mozda iz Beograda, ali poseduju nekretnine koje mogu da se prodaju.

pa prvo, jos su zivi, jedino da ih ubije... (kakvo pitanje ti postavljas) :bash:
po tebi se za vrednost nekretnine u Leskovcu, Priboju ili Kikindi moze kupiti nesto `ozbiljno` u Beogradu? :o


Off zadnji put na ovoj temi (obecavam )

Bice logicno da kod nas 1l jogurta vezes za cenu rada u Nemackoj kada stepen razvijenosti proizvodnje i broj zaposlenih, kao i subvencije koje daje drzava bude isti u obe zemlje

Ako se za subvencije i mogu delimicno sloziti, mada one ne idu na maloprodajnu cenu, vec proizvodjacu, ovo ostalo ti zaista ne pije vodu.
Kompanija Meggle ima mlekaru u Kragujevcu, sta mislis da oni imaju hiljade i hiljade zaposlenih? Toliko o tome.

KOd pumpadzija takodje. Tamo ima manje zaposlenih, gorivo je ipak skuplje, obrt je sigurno 10 puta veci pa njihov radnik moze vise da zaradi.

da li je i u Sloveniji obrt 10 pita veci ?

 

[MilisaV]

malo su vam glupa poređenja.


u cenu goriva kao takvog plata pumpadžije ulazi možda sa 1% cene, možda i manje. i ta plata ne zavisi od toga koliko pumpa zarađuje, nego zavisi od tržišta rada. a tržište rada trenutno kaže da ljudi sa nižom i srednjom stručnom spremom treba da se šutiraju nogama u dupe od sreće ako imaju platu 500 eura.

 

[nikola011]

pa prvo, jos su zivi, jedino da ih ubije... (kakvo pitanje ti postavljas) :bash:
po tebi se za vrednost nekretnine u Leskovcu, Priboju ili Kikindi moze kupiti nesto `ozbiljno` u Beogradu? :o

Pa ako bas svi hoce u Beograd onda ce morati da zarade i to zadovoljstvo doplate.
Moj brat, kada je kupovao stan u Beogradu, najpre je prodao stan svojih roditelja koji su u jednom malom mestu kupili garsonjeru umesto dvosobnog stana jer su ostali sami da zive, a on je ostatak novca iskoristio za ucesce u kreditu. Ti imas brdo mladih u Beogradu kojima su roditelji ostali u trosobnim stanovima sami, a deca se odvojila i cak zive privatno.
Ali porezi u Srbiji na nekretnine su jako mali, sto srbima danas omogucava da postanu nacija sa najvecim brojem kvadrata stambenog prostora u Evropi pored Grcke i Spanije. Sta ti to govori, jel nam lepo drustvo uspesnih? Ne moze to tako, ne mogu roditelji da nastave da zive u nekretnini u kojoj su ziveli sa decom, a da deca sada jos kupe dodatnu nekretninu. Pa kad bi svako ko se rodi morao u novu nekretninu, gde bi nam bio kraj.

Moj drug zivi privatno sa devojkom, ima svoj stan u Kraljevu, trosoban, a njeni trosoban u Beogradu i sada zive sami. Oni razmisljaju da kupe svoj stan na kredit. Naravno da ni njegovima ni njenima ne pada na pamet da nesto menjaju jer su se navikli da zive u tim svojim stanovima, a mladi neka se snalaze. Pa to u racionalnoj ekonomiji ne moze da ide tim tokom.

 

[nikola011]

http://www.dnevnik.rs/ekonomija/parcela ... redi-15000

 

[nikola011]

http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/ak ... ih-kredita

 

[guverner]

http://www.dnevnik.rs/ekonomija/parcela ... redi-15000

Ne uzimaj ovakve članke "zdravo za gotovo".Nije baš sve tako.Mnogo je to kompleksnije nego što izgleda na prvi pogled. :kk:

 

[nikola011]

Ne uzimaj ovakve članke "zdravo za gotovo".Nije baš sve tako.Mnogo je to kompleksnije nego što izgleda na prvi pogled. :kk:

Pa ako si procenitelj odaj nam malo tajne nekih vecih stvari. Mene npr. zanima kolika je sada cena zemljista oko Orlovace? Pre par godina se pricalo da je neka firma davala neverovatne cifre za to zemljiste i da je veliki deo kupila. Sada kad podjes Ibarskom vidis one jadne znakove "zemlja na prodaju" sa brojevima telefona kao da ga poklanjaju. Verujem da ga ne poklanjaju, ali vidim da ga nikako ne prodaju i izgleda mi krajnje jadno kad su spali na to da ga onako oglasavaju, a da nisu uspeli da ga prodaju preko agencija nekim "velikim bosovima". Meni je npr. onaj deo Beograda fenomenalan za neki razvoj, bilo urbani, bilo industrijski, zato me i cudi da oni jadni oglasi stoje tamo toliko dugo.

 

[mekbejn]

Ja se iskreno nadam da će pad potražnje za kreditima dovesti do pristiska na NBS da se smanji učešće na 10 ili bar 15%.