Šta je novo?

Cene nekretnina

Vezano za Euribor, neko je skoro delio prognozu kako ce do 2025. godine Euribor pasti na 2%. A kao izvor je uzeo neki sajt koji je daleko omasio sa svojim prognozama za 2023. godinu.
Uglavnom, evo jos par nekih procena vezano za Euribor:
Pogledajte prilog 168281

Pogledajte prilog 168282

Uglavnom, kao sto smo vec pisali, racunajte na to da verovatno nikad vise u istoriji necemo imati niske kamatne stope kao sto smo imali proteklih godina. Kamatne stope mogu pasti max 1% u odnosu na trenutni nivo u narednih 10 godina i to je verovatno to sto se tice pada kamatnih stopa (pre tog pada cemo imati i dalje manji rast).
Cak i OECD prognozira da pre kraja 2024. nece biti pada kamatnih stopa (https://data.oecd.org/interest/long-term-interest-rates-forecast.htm)
Pogledajte prilog 168283
Pa vi vidite da li ce novac i dalje biti obezvredjen, da li treba bezati iz kesa i kako ce to uticati na cene nekretnina.
Sa svim ovde rečenim se slažem. Do kraja godine će sve glavne centralne banke dizati kamate uključujući i NBS jer jednostavno moraju.
2. Imate zanimljiv članak da pročitate - da se keš povlači! Što znači da će keš opet postati najskuplja roba!

Znači u samo par dana jula povukli su 78 milijardi $ keša! Znam da na ukupnu masu nije mnogo ali tendencija se vidi.
3.) Juče sam bio na investors call-u jedne velike kompanije gde su predstavili finansijske rezultate. I pazite ovo, sales je porastao u Q2 sve super a cena akcija pala zato što imaju prevelik inventory!?!? Znači otvoreno su rekli CEO-u da mora da se oslobađa zaliha i da dodje do keša!! Što sam onda povezao sa prethodnom vešću! U inflaciji obično je cilj imati robu ne keš, ali sada je odluka drugačija.
Još je jednu interesantnu stvar rekao CEO da zna da je inflacija i da customers feel the pain of inflation and we cannot pass on the full burden of inflation to the customers. (Mislim si ja kako da ne baš ti misliš na mušterije) ali ja bi to tumačio da će davati "popuste" da bi se rešili zaliha!
Sad za nekretnine izračunajte sami...
 
Nije da se ne slažem sa ostatkom posta ali

  • To sto je neko ranije kupio stan i sad mu se isplatilo, ne znaci da je bio pametan, nego je imao srece. Da nije bilo inflacije sad bi verovatno izlazio na ulice da protestuje zbog svajcarace, euribora ili cega vec. Jer kao sto sam rekao, niste vi bili pametni, nego su vas centralne banke spasile. Ne pricam o tome da vrednost nekretnina dugorocno raste, da se moze zaradjivati od izdavanja, pricam o ovom rastu od 20-30% godisnje koji smo imali, i koji verovatno nikad vise necemo imati u istoriji.
Mnogo glupa teza. Eto i ti nisi pametan što si programer već si imao sreće što nisi imao znanja da završiš fakultet, pa si se prebacio na programiranje. Po tome najviše je imao sreće onaj ko je za vreme rata kupovao stanove. Ajde da se manemo zavidnosti. Ko nije kupio pre 2,3 godine napravio je loš izbor, možda će u narednom periodu biti opet trenutak za kupovinu.

  • To sto je neko u plusu jer je kupio stan i sad mu vredi vise nego ranije ne znaci da ce u plusu biti bilo ko ko kupi stan bilo kada po bilo kojoj ceni. Kao sto, npr. to sto je neko kupio Bitcoin za 100 USD, pa ga prodao za 60k USD ne znaci da se sada isplati kupiti Bitcoin. Ne kazem da ce neko biti u minusu ako kupi Bitcoin ili nekretninu, ali na enorman profit od te kupovine se moze zaboraviti, a i pitanje je da li se uopste i koliko moze biti u plusu ako se kupuje na kredit sa ovim cenama i kamatama.
Znači, ako neko kupi sad bitcoin na 30k i on poraste na 300k sada nije vreme za kupovinu? Ili ako kupimo sada stan i on za 10god ima veću vrednost ne znači da je u plusu? Koji je tvoj dalji finansijski savet kako da se enormo obogatimo (sem da programiramo)? I dalje napominjem da treba razdvojiti vaše investicione kupovine od ljudi koji kupuju za život. Investirajte u nešto drugo ako su Vam nekretnine skupe pa će i cene nekretnina vremenom pasti.
 
Velelepna može da bude samo ako se bude postojeći predratni stil poštovao kao recimo na ovoj slici (zgrada kod parka kod Kalenić pijace)
Pogledajte prilog 168252
...a to se mora utvrditi nekim komisijama za estetiku kao što ima Pariz, inače opet rizikujemo krezube i ćelave investitore da zajašu lokacije, a to znači uštede i ružne skoro Standard zgrade!
U Krunskoj 84 imaš sličnu vjerovatno i još bolju i lepšu zgradu. U Kajmakčalanskoj ulici takođe. Imaš i u Bilećkoj na Voždovcu i u Stjepana Ljubiše (ispod Dimitrija Tucovića) jednu od prije 15 godina i jednu novu od istog investitora. Imaš u Njegoševoj ulici od prije skoro 20 godina najljepšu zgradu u kojoj živi Sveto Marović. Pojedine arhitekte se sprdaju sa tim stilom nazivajući ga cecesija. Time aludiraju na Cecinu/Arkanovu vilu kod stadiona. Medjutim, meni su takve zgrade prelijepe. I očigledno su kvalitetne jer ove dvije od prije 15 i 20 godina izgledaju kao da su juče završene.
 
S obzirom na to da kamatne stope verovatno nece padati u narednim decenijama u nekoj znacajnijoj meri, cak i da mu ostane ova rata, on je finansijski Ok.

pricam o ovom rastu od 20-30% godisnje koji smo imali, i koji verovatno nikad vise necemo imati u istoriji.

Uglavnom, budite svesni da ono sto smo imali protekle decenije je nesto sto se verovatno nikad nece ponoviti.

Šta reći... Pogled iz samo jednog ugla. U narednim decenijama neće značajnije padati kamate??? Kako neko može da zna šta će biti 2050te ili 2074te? Nikad više u istoriji? Nikad neće ponoviti itd..

A šta ako se desi sve kontra? Zašto je to skroz isključeno kao opcija, ne kažem da će ili neće, ali ne razumem pogled samo iz jednog ugla tj ugla koji odgovara osobi x i totalno ostale opcije odbaciti kao nemoguće.
 
Mnogo glupa teza. Eto i ti nisi pametan što si programer već si imao sreće što nisi imao znanja da završiš fakultet, pa si se prebacio na programiranje. Po tome najviše je imao sreće onaj ko je za vreme rata kupovao stanove. Ajde da se manemo zavidnosti. Ko nije kupio pre 2,3 godine napravio je loš izbor, možda će u narednom periodu biti opet trenutak za kupovinu.
Lepo je covek objasnio, niko nije mogao da zna kada je pocela korona sta ce centralne banke da rade. Mogao je da ima pretpostavku, ali cak ni centralne banke u tom trenutku nisu znale sta ce da rade. Sama cinjenica da ljudi kukaju kako su im puno porasle rate za kredit govori da nisu napravili dobru finansijsku odluku, nego su IMALI SRECE da im vrednost nekretnine poraste, jer da su znali sta ce se desiti, uzeli bi kredit sa fiksnom kamatnom stopom. A upravo taj porast cene nekretnine je dosao delom od toga sto su ljudi kupovali malo van svojih finansijskih mogucnosti, bez ikakve opreznosti, jer da im je neko tad reko bice vam rata 50% veca za par godina, verovatno bi dosta njih odustalo.
 
Russell Napier je napisao nekoliko tekstova i dao intervjue na temu dešavanja iz 2020. godine, ono što je do sada u istoriji nezabeleženo je da bank lending raste za vreme recesije, a to je urađeno uz pomoć državnih garancija (PPP loans npr.). Njegova teza je da je verovatnije 2020. godina da se ponovi umesto 2008. godine. Ne daje često intervjue, ali po meni svaki vredi odgledati.
 
Lepo je covek objasnio, niko nije mogao da zna kada je pocela korona sta ce centralne banke da rade. Mogao je da ima pretpostavku, ali cak ni centralne banke u tom trenutku nisu znale sta ce da rade. Sama cinjenica da ljudi kukaju kako su im puno porasle rate za kredit govori da nisu napravili dobru finansijsku odluku, nego su IMALI SRECE da im vrednost nekretnine poraste, jer da su znali sta ce se desiti, uzeli bi kredit sa fiksnom kamatnom stopom. A upravo taj porast cene nekretnine je dosao delom od toga sto su ljudi kupovali malo van svojih finansijskih mogucnosti, bez ikakve opreznosti, jer da im je neko tad reko bice vam rata 50% veca za par godina, verovatno bi dosta njih odustalo.
Apsolutno to nema nikakve veze. Onda je glup i onaj ko je kupio 2015te jer eto nije bio pametan nego je imao srece niskih cena i kamatnih stopa, dok su mu pametni ljudi okolo govorili "balon" i "preskupo". A ako niko ne može da predvidi budućnost kako onda biti pameta i reći "e sad je vreme za kupovinu"? Šta ako nakon te odlične kupovine porastu kamate ili padnu cene?
 
Šta reći... Pogled iz samo jednog ugla. U narednim decenijama neće značajnije padati kamate??? Kako neko može da zna šta će biti 2050te ili 2074te? Nikad više u istoriji? Nikad neće ponoviti itd..

A šta ako se desi sve kontra? Zašto je to skroz isključeno kao opcija, ne kažem da će ili neće, ali ne razumem pogled samo iz jednog ugla tj ugla koji odgovara osobi x i totalno ostale opcije odbaciti kao nemoguće.
Ovde se daju predviđanja na dnevnom nivou, za narednih 50 godina, i to se ponavlja svakodnevno. To je neka dinamika teme. Takve tvrdnje se teško osporavaju ili se daju kontra tvrdnje za narednih 50 godina. Jedino vradović daje prognoze za ovde i sada.
 
Ja pročitao ali to što neki ljudi imaju problem sa nerazumevanjem napisanog tu Ja ništa ne mogu.
 
Jel zna neko kako ce se uopste gledati taj energetski pasos, na osnovu cega? Kod mene recimo u zgradi je sendvic zid (2 reda cigli sa kamenom vunom izmedju), i plus imam pvc prozore. Jeste starogradnja, ali cenim da je izolacija sasvim dobra. Koje to zgrade mogu biti problematicne u pogledu tog energetskog pasosa? Sta bi trebalo da rade da bi to poboljsale? Da stavljaju stiropor izolaciju i pvc?
Davno sam gledao da postoje termovizijski uređaji koji spolja snimaju zgradu i mere koliko toplote gubi. Pretpostavljam da danas postoje još bolji uređaji. Takođe pretpostavljam da će na bazi nekih takvih uređaja moći da objektivno procene termoizolaciju zgrade bez obzira na ono što se deklariše od izvođača.
 
Davno sam gledao da postoje termovizijski uređaji koji spolja snimaju zgradu i mere koliko toplote gubi. Pretpostavljam da danas postoje još bolji uređaji. Takođe pretpostavljam da će na bazi nekih takvih uređaja moći da objektivno procene termoizolaciju zgrade bez obzira na ono što se deklariše od izvođača.
Moraće projekat ozbiljni da se napravi.
Najlakše je vidjeti koliko su gubici na fasadi. Medjutim problemi su balkoni, horizontalni i vertikalni serklaži, temelji, krov, pregradni zidovi ka hodnicima i ostalim negrijanim prostorima, stolarija, da li je objekat jednostrano ili dvostrano uzidan...
 
Moraće projekat ozbiljni da se napravi.
Najlakše je vidjeti koliko su gubici na fasadi. Medjutim problemi su balkoni, horizontalni i vertikalni serklaži, temelji, krov, pregradni zidovi ka hodnicima i ostalim negrijanim prostorima, stolarija, da li je objekat jednostrano ili dvostrano uzidan...
O tome će morati da misle vlasnici nekretnina i investitori.
 

Neko je ovdje pisao da se radi o reketu koji ovaj kompleks nije htio da plati Kuriru. Lako je moguće da je to istina jer svaki dan pišu negativno o ovom kompleksu. Moguće da je "novinar" član na ovoj temi foruma jer sada više ne piše o 7.000 €\m2 nego 5.000 €\m2 što je podatak koji je neko ovdje iznio na osnovu ugovora sa Wolf-ovog sajta.
 

Neko je ovdje pisao da se radi o reketu koji ovaj kompleks nije htio da plati Kuriru. Lako je moguće da je to istina jer svaki dan pišu negativno o ovom kompleksu. Moguće da je "novinar" član na ovoj temi foruma jer sada više ne piše o 7.000 €\m2 nego 5.000 €\m2 što je podatak koji je neko ovdje iznio na osnovu ugovora sa Wolf-ovog sajta.
Da, nekad su to radili sa ljudima i političarima, sada to rade sa zgradama. Prilično su se srozali, očekujem još jedno:
1690296498465.png
 
Elem, moj presek na temu za ovaj period sto me nije bilo:

- Pad prometa je doziveo vrhunac u aprilu, zatim je usporio u maju i junu. Ovde se 50 puta pisalo da je pad 30-40% kao nekakva cinjenica, a realno je pad 26% (u odnosu na rekordnu godinu kad se prodavalo i ono sto je tek u najavi). Videcemo kako ce se nastaviti u julu. Kamate izgleda udaraju u svoj plafon i kreditni kupci sada vec znaju na cemu su, nema vise straha da ce otici na 10-15%.

- Procitao sam gomile postova kako se pominje pad posle 2008. a ignorise sve sto je zapravo izazvalo taj pad. Ignorise se nezaposlenost 2.5 veca nego sad, ignorise se duplo manja prosecna plata, ignorise se pad BDP-a nekoliko godina za redom, ignorise se dinarska inflacija, samo se gleda nominalna cena u evrima tada. Naravno niko ne moze garantovati da se to nece dogoditi, ali za sada je ocigledno da nicega od navedenog nema.

- Dok god gomila ljudi ceka pad spremna, dotle nema ni nekog drasticnog pada. Tek kada dovoljno perica i hristiana predju iz moda 'cekam bolji dil' u 'i da boljeg dila bude, ja nisam u mogucnosti da ga uzmem', tad mozemo imati neke apokalipticne padove.

- To ne znaci da 'cene mogu ici samo gore', ocigledno je da cene stagniraju vec par meseci i da se vec moze ubosti neki ok dil. Samo da bi se dogodio potop od 30-40% na dole potrebno je vise od 26% pada prometa u odnosu na rekordnu godinu.

- Cesto se ovde pominje numbero, odnosno price-to-income index koji pokazuje da je Beograd grad sa jednim od najnepovoljnijih odnosa primanja i cene kvadrata u Evropi. To je tacno, ali se ignorise sama vrednost tog indexa i istorija istog. Vec sam pominjao da je Beograd u top 10 od kako se taj index meri, znaci ne neka novost u poslednjih par godina. Takodje, najvisu vrednost (najneisplativije nekretnine) indeks je imao 2012. (oko 26), a najnizu 2009. (oko 17). Trenutno je vrednost oko 21, otprilike onolika kolika je bila 2017. znaci nije blizu ni minimuma ni maksimuma. Pad cena od, za neke i dalje premalih, 20% bi ucinio da je indeks manji nego ikad od kako se prati, znaci da su cene najprilagodjenije u odnosu na prosecnu platu u poslednjih 14 godina. Bilo bi lepo, ali treba racionalno sagledati verovatnocu da se tako nesto dogodi.

- I to sve navodi na jednu ogromnu slepu tacku kod mnogih komentatora, a to je inflacija evra. Izgleda da svi shvataju vrednost evra kao nesto dato od Boga, i i dalje porede nominalne cene kroz prethodnu deceniju kao potpuno iste stvari. Ili, ako i priznaju inflaciju, priznaju je za sve samo ne za stanove. Ako prosecna plata odjednom skoci na 700+ evra, pa to je inflacija nije realan rast, a kada cena kvadrata skoci isto tako, pa to je pljacka, kako moze Mirijevo 2000 a bilo 1000 2015. Shvatite, evro 2015. i evro danas su dve razlicite stvari. Za istu kolicinu evra ne mozes da kupis vise nista u sitoj kolicini, ni jabuka, ni Kinder Buena, ni Golf 7-ica ni dana letovanja u Alanji itd. Cemu ocekivanje da ce stanovi biti izuzetak? Zbog cega su odjednom stanovi kvarljiva roba koja mora hitno da se rasproda a sve nabrojano nije? Od kad to prodavac polovnog autmobila moze da ceka duze od prodavca stana? Nasa kolektivna psiha je ostala toliko unistena hiperinflacijom 90ih pa onda inflacijom 2000.-2012 da dinar uvek pojmimo kao nesto precenjeno (uvek je 'pravi kurs' 50% gori od trenutnog) a strana valuta je zacementirana u tkanju univerzuma.

- Kada se konacno uzme u obzir inflacija evra, svaki stan kome je cena ostala ista kao prosle godine, kao da je pojeftinio 15%. Tek je ono sto je poskupelo za vise od tog procenta, zapravo poskupelo.

- Pominje se pad cena u inostranstvu i 'kad pada kod njih nismo mi izuzetak' a ne pominje se koliki je to pad. Realnost je da su naslovi bombasticni a padovi manji od 10%. Negde vec krece i oporavak.

Ne pisem ovo da bi poslao poruku da treba trcati i kupiti sta god, samo da se sklone pare. To vreme je isto ocigledno proslo. Trziste polako postaje bolje za kupce i prodavci vise ne diktiraju sve uslove. Ali nije bas ni situacija da se ne moze nista prodati. Svakakvih se dodolanja apokalipse moglo ovde procitati za ovih tri meseca, malo toga ozbiljnog.
 
Poslednja izmena:
Ako cemo realno da gledamo, statisticki gledano od jeseni prosle godine i jesu pocele da padaju cene. Vec 3 kvartala zaredom imalo blagi pad cena (raste cena starogradnje, ali to je zato sto se novogradnja vodi kao starogradnja, tako da ovo i dalje moze da se vodi kao oscilacija), ali uz sve veci pad prometa deluje da ce se ovaj trend nastaviti:
Pogledajte prilog 168031
I moram citirati ovaj post kao esenciju vecine 'analiza' ovde.

- Hajde da ukljucimo Q3 (koji u tom trenutku traje tri nedelje) da bi 'pad' izgledao ubedljivije.
- Jel vidite kako novogradnja pada a?
- Dobro, starogradnja raste, al novogradnja (ista ova za koju tvrdim da pada) se racuna kao starogradnja pa zato ne vazi

Bukvalno ignorisanje realnosti pred ocima zarad zelja, i nada da ako se u 100 istih postova dodola pad, da ce se isti manifestovati.
 
Vrh