Trebalo je bar da predvide dogradnju podvožnjaka ili nadvožnjaka u budućnosti. Prva opcija jeste skuplja, estetski i društveno pogodnija (manje buke direktno pored stambenih objekata, više sunca na pešačkim stazama), ali druga osim toga što je jeftinija izbegava i velike poremećaje prilikom izvođenja građevinskih radova. U slučaju BPP tamo gde je trebalo ostaviti prostor za pravac sproveden je tramvaj. Umesto da pravac ostaje na sredini, a izlazi lateralno ka kružnom toku, morali bi da grade dva lateralna nadvožnjaka. Takođe podvožnjake će nesumnjivo izbegavati radi sprečavanja prekida saobraćaja.
Da se ja pitam ne bi ni dozvolio vezu s mosta ka Miloševom konaku već bi denivelisao razdvajanje ka konaku i mostu iz pravca Rakovice (pravac ka mostu na vijaduktu, lateralno ka konaku u nivou a tramvaj pomerio pored, pa sproveo drugim nadvožnjakom iznad puta u nivou). Pionirsku bi pretvorio u jednosmernu tako da se izlazi levo s pravca, dok bi suprotan smer bio dozvoljen na drugim mestima. Stalno hendikepiraju pravce koji imaju najveći protok. Ne samo što žele da obezbede sve kombinacije na svakom čošku, već mešaju babe i žabe tj. pešačko-biciklistički i motorni saobraćaj u nivou. Zato nam je saobraćaj takav kakav je - kao zaprežni pre par stotina godina i pored navodnih pravila. Pogledajte šta je tu šeršačkih prelaza. Zar nisu mogle pasarele? Onda kaže autoput seče grad na pola. Budalaština. Pogledajte Novi Beograd. Duž "sunken freeway" koridora se mogu dodati pašačke i bici staze s tim da poprečne veze ostaju jer "preleću" ceo koridor.
Dobar primer rešenja kružnih tokova imamo u Brizbejnu na rešenju izlaza s autoputa M5:
https://www.google.com/maps/@-27.478246 ... a=!3m1!1e3
Gde god je moglo izdvojiti saobraćaj u nivou s kružnog toka bez denivelacije to je i učinjeno. Gde je postojala potreba za denivelacijom izgrađen je nadvožnjak. Postepeno će vršiti denivelaciju kako obim saobraćaja bude rastao. Upravo je u tome problem sa Beogradom. Mi povećavamo gustinu, a ne denivelišemo ukrštanja kada se pređe određena granica. Sabili smo sve sokake na Autokomandu sa kružnim tokom sa jedne i "semaforskim paklom" sa druge, pa kako da se autoput ne zaguši kad nemaju gde da se isključe? U suprotnom smeru, na uključenju imamo kolonu od Mostara jer površinske raskrsnice na mostaru, usko grčo od gazele prave isti problem. Iako bi protok normalno bio usporen samo u slučaju nezgoda, svakodnevne zastoje izaziva negativan uticaj urbanističkih uslova na pristupnu mrežu duž autoputa. Izlaz na Autokomandi pravi kolonu do Mostara, desna traka usporava srednju a ovi što obilaze i levu. Čim se prođe isključenje protok se vraća u normalu što znači da nije problem autoput tj. pravac već preveliki broj neadekvatno rešenih prilaza na veoma malim rastojanjima koji se vezuju na potpuno neprimerenu putnu mrežu obimu saobraćaja generisanog urbanističko-društvenim prilikama. Isti problem imamo i kod bulevarskih saobraćajnica sa ukrštanjima u nivou. Kanalisanje u zoni ukrštanja, previše ukrštanja na premalim udaljenostima. Skoro svaki problem Beograda u Novom Beogradu je izbegnut.