Šta je novo?

Autobusi

Od kog proizvđača autobusa bi grad trebao da kupi 100 novih zglobnih vozila na gas.

  • Solaris

    Glasovi: 335 94,9%
  • BMC

    Glasovi: 18 5,1%

  • Ukupno glasača
    353
Da ne imenujem određene prevoznike, često oni koji završavaju II smenu do 21h gledaju da na poslednji poluobrt zakasne 5-10 min i onda prazni, gas do daske, naravno, prijavljeni u sistemu
 
Тако исто и са трамвајима до таша. Колико пута сам пропустио 12 да сачекам 7 кад оно наредних 5 оде само до таша...
 
Ubrzava se, to svi radimo kad smo u kasnjenju, tako da nepotrebno kukaš jer se verovarno posle par stanica uključio.
I kakve veze mi putnici imamo s tim što je vaš sistem retardiran i radi na štetu korisnika usluge? Jel da trčim za autobusom pa da uđem nakon par stanica? Koja je poenta info sistema?
 
били су некада, и то је било право мучење. не зна се где је било горе скретање
Пулери да, пушер може уз мало више муке. Ако пушер може да скрене (а може) из Јужног у Ђердапску може да скрене и код Каленића.
 
Крушевачка-Тодора Дукина
Струмичка-Крушевачка
Пеке Павловића-Мишка Јовановића (оба смера)

соло бусеви се ту муче, замисли тек зглобове

Никако декер стајали би по 10 минута у станици.

мислим да не би. ако људи знају где треба да изађу, нека се одмах спреме да изађу. горњи спрат је за оне који иду дуже релације, доњи спрат за оне који иду локално
 
мислим да не би. ако људи знају где треба да изађу, нека се одмах спреме да изађу. горњи спрат је за оне који иду дуже релације, доњи спрат за оне који иду локално​
Teorija i praksa kod nas baš i ne idu ruku pod ruku. Sve češće sam u prilici da moram da ljudima govorim da izlaze iz vozila, a stoje kod vrata, da bi mi drugi izašli, kao i da ovima što stoje napolju ispred vrata, da se mrdnu da možemo da izađemo i prođemo. A tu je i ono da moraš da vraćaš ljude napolje, jer kreću da ulaze u vozilo a ti još nisi ni izašao, jer bitnije je ući u prevoz nego da izađu oni koji imaju potrebu.​
 
Никако декер стајали би по 10 минута у станици.
Kako ne stoje po 10 minuta u Londonu i Skoplju? Tamo su saobraćajnice čak i uže nego u Beogradu. Postoje jedna vrata za donji i dvoja vrata za gornji nivo kod novijih dabldekera kao što je Nju Rutmaster u Londonu. Kroz srednja vrata se ulazi na donji nivo i tamo može i da se stoji, a kroz prednja i zadnja vrata se ulazi gore i tamo se nalaze samo mesta za sedenje u dva reda kao u putničkim međugradskim autobusima. Opet bi bio znatno veći kapacitet po vozilu i udobnija vožnja u odnosu na solo BMC i pogotovo Higer. Ja bih moderne dekere stavio na sve opterećene linije gde zglobovi ne mogu da se provuku ili okrenu zbog loše ulične infrastrukture.

25, 25P, 26, 33, 46, 55, 302, 303, 307, 308, 309, 311, 401, 402, 403, 405, 465, 493, 534, 560, 581 i 860 treba da budu isključivo deker linije.

20, 24, 30, 36, 38, 38L, 39, 42, 44, 49, 51, 54, 56L, 63, 67, 68, 70, 76, 81, 81L, 82, 87, 91, 92, 93, 102, 103, 104, 105, 105L, 106, 107, 111, 202, 304, 305, 306, 310, 313, 505, 531, 532, 551, 553, 602, 603, 604, 605, 700, 702, 705, 708 i 709 treba da budu isključivo solo linije.

15, 16, 17, 18, 23, 27, 27E, 31, 32, 32E, 35, 37, 43, 45, 47, 48, 50, 52, 53, 56, 58, 59, 65, 71, 72, 73, 74, 75, 77 ,78, 79, 83, 84, 85, 88, 89, 94, 95, 96, 101, 108, 600, 601, 607, 610, 611, 704, 706, 707, 711 treba da budu isključivo zglobne linije.

Za EKO-2 treba da se uzmu zglobni e-busevi, EKO-1 može i solo, a minibusevi mogu da ostanu na E linijama, 34, A1, 60, 60L, 64, 66, 501, 504, 506. Na 21 treba da se vrate solo trole i da ponovo voze do Studentskog Trga, isto na 19, 22 i 28, a zglobne da budu na 29, 40 i 41. Naravno, ovo je sve ŠBBKBB scenario, kako bi beogradski javni prevoz trebao izgledati da o njemu odluke donose ljudi kojima je imalo stalo do njegovih korisnika.
 
Poslednja izmena:
Каква је уопште будућност Е линија? Од 10 почетних (Е1-Е9 + А1) остале су 4 (Е2,Е6,Е9 + А1)
 
@Užice
Mislim da bi prvo trebalo pojačavati sve linije trenutnim tipom vozila, do nekog intervala od 5 minuta, gde bi posle trebalo menjati tip vozila za viši "nivo", osim ako neke linije imaju specifične polaske gde su isključivo oni opterećeni pa treba stavljati jedan ili dva zgloba na trenutni interval. Nerealno je ipak stavljati zglobove na linijama poput 32, 32E gde ni nema infrastrukture za njih ili 600 i 607 koje mogu da imaju bolji interval sa solo vozilima i samim time privuku još veći broj korisnika.
Uvođenje Dekera izgleda baš teško u Beogradu sa našom kulturom. Mada nije ni do kulture. Koliko putnika koristi 26 od Dorćola do Trga, pa od Trga do Vuka, od negde na Bulevaru do Kalenića i tako na tim relativno kratkim distancama zbog kojih mnogima ne bi palo na pamet da se pentraju i sede na gornjem spratu.
U Istanbulu dekeri se koriste na ekspres linijama sa malim brojem stanica koje se često kreću po autoputu pa i nema problema. U Hong Kongu je maltene ceo autobuski sistem natrpan deker troosovinskim autobusima koji su dužine od 12 do 13 metara (tu su i dvoosovinski dekeri kao i jednospratni autobusi za baš slabo opterećene linije), ali kultura ljudi je potpuno drugačija. Svi oni koji putuju duže (15-30 minuta) idu gore, dok oni koji putuju dve-tri stanice ostaju dole. Putnici koji su na gornjem spratu spremaju se za izlazak dve stanice pre svoje. Ulaz je obavezan na prvim vratima kako bi bilo sigurno da su putnici platili kartu preko "Olympus" kartice, a izlaz na drugim uz obavezno stiskanje stop dugmeta. I time se obezbeđuje itekako brz protok putnika i sa deker autobusom.
Na nekim prigradskim linijama dovoljno je samo dovođenje troosovinskih prigradskih autobusa, koji već imaju dosta veći kapacitet od standardnih 12-metraša, a možda i preurediti poteze kao što je urađeno na mladenovačkom potezu sa 492 i 493K. 860 ne treba dirati jer ima perfektnu trasu, a i zglobovi su idealni jer staje duž Obrenovačkog druma. Na Lazarevačkom potezu bi trebalo razdvojiti putnike koji putuju do Lazarevca i do usputnih sela na primer uvođenjem linije BAS - Stepojevac sa stajanjemu u svakom selu i intervalu od 30min, a 581 prebaciti u Ekspres režim do Stepojevca i posle regularnom trasom sa redovnim stajalištima do Lazarevca sa intervalom takođe od nekih 20-30 minuta.
 
@Užice
Nerealno je ipak stavljati zglobove na linijama poput 32, 32E gde ni nema infrastrukture za njih ili 600 i 607 koje mogu da imaju bolji interval sa solo vozilima i samim time privuku još veći broj korisnika.
32 i 32E nemaju nešto zahtevnu trasu, ima jedno jedino skretanje kod Bogoslovije, a 32E samo ide pravo od Trga do Višnjice. I Višnjička je dovoljno široka, jedini problem može biti ona skarabudžena okretnica u Višnjici. Putnika za zglob svakako ima, bus se često skroz napuni već u centru Višnjice, a od Vukovog Spomenika do Omladinskog Stadiona uvek dolazi natrpan.
72, 600 i 607 su aerodromske linije, idu retko i treba im veći kapacitet zato što u njih ulaze ljudi sa prtljagom. Štaviše, 607 je izuzetno opterećena na potezu od Banovog Brda do Bežanijske Kose.
Zbog štetočinskog gazdovanja SJP-a tokom zadnjih 10 godina danas nemamo dovoljno zglobnih buseva ni za neke od najjačih linija, 48, 50, 74, 78, a imamo hoarderski višak solaća koje ne znaju gde da uposle, pa ih neretko kao rezervu trpaju na 31, 27, 95, da putnici unutra padaju u nesvest. To je kada mediokriteti u foteljama koji 40 godina nisu ušli u javni prevoz treba da se hvale pred izbore koliko pojedinačnih vozila su nabavili tokom mandata, a zabole ih ona stvar kakvi su uslovi vožnje u njima jer ih ne koriste. Onda najbolje da nabave 1500 minibuseva, i da sve autobuse zamene njima.
Uvođenje Dekera izgleda baš teško u Beogradu sa našom kulturom. Mada nije ni do kulture. Koliko putnika koristi 26 od Dorćola do Trga, pa od Trga do Vuka, od negde na Bulevaru do Kalenića i tako na tim relativno kratkim distancama zbog kojih mnogima ne bi palo na pamet da se pentraju i sede na gornjem spratu.
U Istanbulu dekeri se koriste na ekspres linijama sa malim brojem stanica koje se često kreću po autoputu pa i nema problema. U Hong Kongu je maltene ceo autobuski sistem natrpan deker troosovinskim autobusima koji su dužine od 12 do 13 metara (tu su i dvoosovinski dekeri kao i jednospratni autobusi za baš slabo opterećene linije), ali kultura ljudi je potpuno drugačija. Svi oni koji putuju duže (15-30 minuta) idu gore, dok oni koji putuju dve-tri stanice ostaju dole. Putnici koji su na gornjem spratu spremaju se za izlazak dve stanice pre svoje. Ulaz je obavezan na prvim vratima kako bi bilo sigurno da su putnici platili kartu preko "Olympus" kartice, a izlaz na drugim uz obavezno stiskanje stop dugmeta. I time se obezbeđuje itekako brz protok putnika i sa deker autobusom.
Na nekim prigradskim linijama dovoljno je samo dovođenje troosovinskih prigradskih autobusa, koji već imaju dosta veći kapacitet od standardnih 12-metraša, a možda i preurediti poteze kao što je urađeno na mladenovačkom potezu sa 492 i 493K. 860 ne treba dirati jer ima perfektnu trasu, a i zglobovi su idealni jer staje duž Obrenovačkog druma. Na Lazarevačkom potezu bi trebalo razdvojiti putnike koji putuju do Lazarevca i do usputnih sela na primer uvođenjem linije BAS - Stepojevac sa stajanjemu u svakom selu i intervalu od 30min, a 581 prebaciti u Ekspres režim do Stepojevca i posle regularnom trasom sa redovnim stajalištima do Lazarevca sa intervalom takođe od nekih 20-30 minuta.
Skoplje ima dekere, mnogo je manji grad od Beograda i oni voze na gradskim linijama koje su još kraće od beogradskih, a opšta putnička kultura u njemu je sigurno sličnija Beogradu nego Londonu ili Berlinu.
Više je pitanje tehničke kulture u GSP-u da i donja i gornja platforma imaju ispravne displeje sa stanicama i zvučnu najavu koja funkcioniše u svim vozilima, i da se na ulazu jasno naznači koja vrata su za gore a koja su za dole, i da na gornjem nivou nema stajanja. Izmena putnika bi trebala biti manje komplikovana nego u većini drugih gradova jer se ovde ne plaća javni prevoz.
Ili dekeri ili da se ulice toliko prošire da njima može normalno saobraćati zglob, ne vidim neko drugo rešenje za linije 26, 25, 25P, 46, 55 i polovinu poteza 300 i 400. Ovo drugo pitanje da li je svuda fizički izvodljivo i sigurno bi koštalo mnogo više od nabavke veće količine dekera. Solać nije dovoljan za jednu 26-cu, 46-cu, 309-ku pa da ide i na 3 minuta, ni mumbajci se više ne voze u takvim dušegupkama od autobusa. Što se tiče glavnih prigradskih linija 492, 581 i 860 za njih je prikladniji putnički autobus sa dva dugačka reda sedišta nego gradski bio on zglobni ili solo, a sve češće se na tim linijama viđaju obični gradski solaći sa malim brojem sedišta što je totalno sumanuto. To su valjda naučili od onih pilićara iz Pantransporta koji na međumesne linije od 50-60 kilometara skoro uvek šalje gradske solo Gulerijuse, a ponekad i na najopterećeniju svoju liniju Pančevo-Beograd BAS.
 
581 ne treba nikako dirati. Samo treba pojačati liniju 580 i da vozi i vikendom. Ja bih ukinuo 581E i sve polaske prebacio na 580, i tako bi građani Lazarevca dobili pristojnu liniju.
 
Šta je ovo sunce ti je***..

1000065743.jpg
 
Vrh