Šta je novo?

Скверови и платои Београда / Skverovi i platoi Beograda

To što neko ima mišljenje da centar treba da bude jedna velika pešačka zona, sa ili bez dodatka o prilagođavanju turistima, od kojih grad živi, ne znači da je to bolje nego li ono što je iskritikovano ili pak nešto slično. Kada se pogleda, prosto ne znaš koje više "zatucaniji" i / ili "zadrtiji". Da li su to ovi koji sve što Božja ruka dodirne smatraju idealom, dal ovi koji bi da Beograd bude jedna velika pešačka zona u centru, dal ovi što bi da se zgrade da se toliko nabiju jedna uz drugi da možeš da gledaš komšiju kako se šeta u donjem vešu, dal ovi koji bi da sve bude u betonu i asfaltu, dal ovi koji bi da Beograd bude zelena (zbog rastinja) džungla, dal ovi koji bi da grad bude podređen pešacima, dal ovi koji bi da grad bude podređen biciklistima, dal ovi koji bi da grad bude podređen skejterima, dal ovi koji bi da grad bude podređen trotinetašima, dal ovi koji bi da grad bude podređen kolima, dal ovi koji bi da grad bude podređen taxiju, dal ovi koji bi da grad bude podređen gradskom prevozu, dal ovi koji bi da grad bude podređen turistima...​
 
To što neko ima mišljenje da centar treba da bude jedna velika pešačka zona, sa ili bez dodatka o prilagođavanju turistima, od kojih grad živi, ne znači da je to bolje nego li ono što je iskritikovano ili pak nešto slično. Kada se pogleda, prosto ne znaš koje više "zatucaniji" i / ili "zadrtiji". Da li su to ovi koji sve što Božja ruka dodirne smatraju idealom, dal ovi koji bi da Beograd bude jedna velika pešačka zona u centru, dal ovi što bi da se zgrade da se toliko nabiju jedna uz drugi da možeš da gledaš komšiju kako se šeta u donjem vešu, dal ovi koji bi da sve bude u betonu i asfaltu, dal ovi koji bi da Beograd bude zelena (zbog rastinja) džungla, dal ovi koji bi da grad bude podređen pešacima, dal ovi koji bi da grad bude podređen biciklistima, dal ovi koji bi da grad bude podređen skejterima, dal ovi koji bi da grad bude podređen trotinetašima, dal ovi koji bi da grad bude podređen kolima, dal ovi koji bi da grad bude podređen taxiju, dal ovi koji bi da grad bude podređen gradskom prevozu, dal ovi koji bi da grad bude podređen turistima...​
gle čuda, poenta je pronaći kompromis između svih ovih tabora i zadovoljiti ih sve, jer su svi podjednako pitani. Urbanističko planiranje i jeste iznalaženje kompromisa između svih zainteresovanih stranaka, uz zaštitu javnih interesa od privatnih grabiljivica. (Pričam o idealu, ne o onome u šta se praksa većinski srozala)
 
Svakako da treba težiti kompromisu ali ono što se nekad zaboravi je da u pregovorima između građana i Grada, ne polaze obe strane sa ravnopravnih pozicija. Primera radi, ako stanari uljudno izraze nezadovoljstvo povodom nečega, jedino što će čuti od druge strane (Grad, službe, inspekcije...) biće ''aha... aha... važi... zvaće vas neko...'' i to je to. Nikad neće dobiti ništa više od toga. Jer nadležne prosto boli uvo da se bave bilo kime i bilo čime, ako ne vide dovoljan motiv ili interes u tome. Znam iz svojih iskustava. Ne baš ovakvih (kao ovaj plato) ali sličnih. Kad god sam pokušavao da neke stvari rešim uljudno i postupno, proceduralno, nailazio sam na odugovlačenja, ignorisanja, izgovore i relativizacije. I čuveno ''a razumite nas, kmeee 😭 ''. To mi rekao pandur, ne komunalac, nego pandur iz MUPa. Kukao mi što kao pandur, povremeno se nađe u procepu između svojih šefova i naroda. Ko veli nije znao da će tako biti kad je upisivao Akademiju i polagao zakletvu. Ma da. Mukica mala. :LOL: Ajde bre... :LOL: Elem, tek kada bih podigao dovoljno frke i/ili uvukao dovoljno ljudi, onda bi se stvari nešto malo promenile. Iako su u oba slučaja zakonski uslovi bili tu a argumenti na mojoj strani.

Zato je sasvim očekivano da u ovakvim situacijama obični građani nastupaju, ili bar da deluju militantnije, zadrtije i ''tvrđe''. Jer znaju ljudi ovde da ako ideš sve postupno i uljudno, ima život da ostaviš po raznim kol-centrima, šalterima, prijavnicama, dopisima, kmečavim pandurima i ostalim baljezgarijama. A ako nastupiš oštrije, masovnije i tvrđe, e onda imaš šanse da se izboriš za svoja prava da, pošto plaćaš 350 harača i gluposti, da nekad nešto i dobiješ zauzvrat.

Na kraju krajeva imamo i čuveni primer stanara iz obližnje Cetinjske koji se godinama bore protiv bukadžija i bahatih svinja s druge strane ulice. I dok nisu isterali stvar čak do Suda u Strazburu - toliko su očajni bili - nadležni nisu hteli da ih ispoštuju. I čisto da napomenem da nisu ti stanari došli klubovima u komšiluk već obrnuto. Jer te zgrade u kojima su stanari jesu stambene, i građene su i useljavane još od 1960ih. A Skadarlija je nekad bila aktivna (i bučna) samo duž same ulice Skadarske, dok su ovi objekti ka Cetinjskoj bili skladišta, parkinzi i radionice. Tako da klubovi su došli i izbahatili se stanarima pod prozore, ne obrnuto.

I ceo Beograd zna za tako neke slučajeve, i naravno da kad ljudi plaćaju sve i svašta, i onda neko dođe i bahati im se pod prozorom a nakon 100 prijava i apela nadležni ne urade ništa, naravno da će vremenom da se pročuje i proširi taj utisak ostavljenosti i ignorisanosti građana od strane nadležnih. I naravno da će ljudi u svojim borbama da budu sve agresivniji i zadrtiji. Jbg, tako to biva kada neko ispaljuje i omalovažava mase i mase ljudi koji ga izdržavaju. A toga je baš puno, jer pojedine grupe iz državnih službi misle da su neka božanstva kojima svi nešto duguju, iako bi zapravo završili ispod mosta da nema tih omraženih građana, koji ih izdržavaju i trpe. :D
 
Poslednja izmena:
Ali ja se sve slažem - ja sve vreme pričam o idealnom sistemu, o fiktivnom sistemu koji je propisan zakonom a koji se ne primenjuje. Moj argument je bio usmeren protiv ovih sa stavom "ako ti se ne sviđa idi na livadu", a ne protiv militantnih stanara. Naravno da će stanari da budu militantni kad im je samo to ostalo, i treba. Pošto nam ne daju ono što nam pripada milom, ostalo je samo da izguramo silom.
 
Slažem se da bi i dalje bila gužva i buka šta god da se uradi ali mislim da postoje kompromisna rešenja koja bi kombinovala benefite i parka i skvera. S jedne strane, dobra stvar kod skvera tj. platoa bi bilo to što bi se psihološki formirao i istakao trg, kao i lepota zgrade između Čarlija Čaplina i Despota Stefana, i same ulice Čarlija Čaplina, koja i dalje ima dosta starinskih zdanja i šmeka. Naravno, podrazumeva se da bi se te starinske fasade prvo obnovile.

A s druge strane, dobra stvar kod parka bi bilo to što zelenilo i drveće odlično izoluju buku, tako da zaklone čoveka od gradskog haosa.

Evo kako lokacija izgleda trenutno. Nažalost, nema bolje fotografije a da nije sa ulice ali daje uvid u raspored i perspektivu tog kutka.
Pogledajte prilog 134261
A evo kako bi otprilike izgledalo kada bi se napravila ova kombinacija parkića i skvera.
Pogledajte prilog 134262
Kada bi se obnovile fasade, pogotovu starinskih zgrada, skresalo drveće samo maaalo, da lepotica iza njih dođe do izražaja, i na polu-praznim polu-propalim placevima prekoputa pumpe (gde su udžerice) izgradilo nešto iole skladno sa okolinom. Znači samo da ne kopa oči svojom visinom ili arhitektonskim stilom, inače sve van toga dolazi u obzir. Tada bi se taman visinski dopunilo okruženje tog trgića. Naravno, na montaži fale detalji poput pešačkih prelaza i slično, to se podrazumeva, ovo je samo da dočaram i vizuelizujem ideju na koju sam se ugledao. Ali definitivno nešto u ovom fazonu. Ima ta lokacija dosta potencijala.
Akonto ovog skvera, ovako je on izgledao kroz godine.
Jedan od objekata na uglu BDS i Cvijićeve koji su nedavno srušeni je bio nesuđena tramvajska stanica dok su tramvaji još uvek išli BDS (Linija 9 do 1959. god), izvor: Crno-Beli Beograd.
Zgrada, na uglu ove tri ulice stvarno je retko lepa, ali takođe i netaknuta od izgradnje. Svakako bi uredjivanje fasade ove zgrade pa i celog predratnog fronta koji se nastavlja na nju ka pančevcu (vidi se na slici) i skvera ispred značajno oplemenilo ovaj kraj.
I da, na mestu garaže se sada gradi Lidl, što će biti dodatno opterećenje već opterećenoj raskrsnici.
Screenshot_3.jpg
Screenshot_4.jpg
218374233_4689741244415471_1400181451495116111_n.jpg
217837324_4689743014415294_6104590819582225928_n.jpg
DSC01568.JPG
 
Evo jedna popodnevna slika iz zgradurine :)
Na zgradi pise postanska stedionica ali nisam mogao nigde da nadjem zasto i sta se nalazilo u zgradi pre.
Pumpa bi bila idealna lokacija za metro stanicu i park oko nje jer fali park u kraju, ali opet nije neka lokacija za igranje zbog toliko saobracaja. Cesto raskrsnica bude jedina crvena na Google mapsu u gradu (jedne subote sam skoro 10 sati slusao sirene seljacina jer oni vole tako saobracaj da ubrzaju). Zato sam zagovornik da se sto pre izgradi SMT i novi most jer je saobracaj ovuda 90% tranzitni izmedju Panceva/Borce/Mirijeva i autoputa i NBGD.
Bila je zelena povrsina sa strane zgrade dok nije Verano napravio parking i buzdevinu u kojoj je sada Mozzart.

Pumpa moze da se izmesti ka Dunav stanici, a ima ih dovoljno u okolini svakako. Jedino sto bih ostavio je kompresor :)

97ee76abdaa1f8d13f61ecb753410322.jpg
aa10396b09e498a7a497ac721e73d2c8.jpg


Sent from my SM-G981U1 using Tapatalk
 
Lukander jel to iz 68b, ja sam stanovao u toj zgradi samo na strani ka Despota Stefana. Tada je bilo priče da skupljaju pare da se radi fasada ali koliko vidim nije se mrdnula ta priča.
 
Неколико страница пре поставих предратно решење за уређење тог трга..

Pogledajte prilog 136077
Videh, ali meni ovo deluje kao automobilski orijentisan skver. Lično mislim da bi bila greška recimo vezati Bulevar despota Stefana i Čarlija Čaplina ulicom kao na slici, te napraviti izolovano ostrvo.

Iako ima drveća, mislim da bi trebalo raditi na sadnji drvoreda ka Cvijićevoj i BDS upravo zbog intenziteta saobraćaja i trubača koji ne znaju da stanu. Ovo mesto po prirodi nije nešto prijatno, jer je pre svega tranzitno orijentisano, što zbog nepostojanja SMT, što zbog autobuskog stajališta, jednostavno vrvi ceo dan i puno je ljudi. Pa bi pre svega skver mogao da bude kao neka mini oaza mira u tom ludilu.

Sumnjam da će metro stajalište biti tu, zbog "razvojnog" karaktera metroa, ali ko zna.
A za pumpu ima i više nego dovoljno prostora u Đure Đakovića, recimo.
 
Poslednja izmena:
Наравно, сада је једино реално на овом простору направити парк или трг..

Screenshot (111).png

Штета само што није добио "близанца" на месту Лидла.
 
Prostora definiivno ima, a da dodam jos jednu stvar koja je neophodna ovde. To je javni WC, da park, koji inace nosim ime Jovana Cvijica, ne bi postao mesto vrsenja nuzde.
Inace na uglu je i postojao ranije javni WC, koji je srusen, a nije zamenjen novim.

Ispod postavjam podlogu, povrsine bez pumpe. Nisam pejzazni arhitekta niti zelim da se pravim da jesam, pa ko voli nek izvoli.
 

Prilozi

  • Screenshot_5.png
    Screenshot_5.png
    1,6 MB · Pregleda: 109
Pre neki dan sam ponovo prosao tuda i pogledao raspored drveca i zelenila. Definitivno bi moglo da se napravi nesto nalik ovome a da se ne sece nijedno drvo.
Mislim da tu ima isuvise betona. Ovo kazem jer bih ovakve ideje iskreno odmah sasekao u korenu, da ne bude Trg republike 2.0 ili raskrsnica Dzordza Vasingtona i Palmoticeve gde je sve poplocano.

Neki odnos zelenila i betona bi mogao da bude slican parku kod Vuka, koji jeste mnogo veci ali je takodje okruzen sa tri velike, izuzetno glasne i prometne ulice, pa je opet prijatno sesti tu.
 
Poslednja izmena:
Da pošto je to tranzitni deo tu je bitno da ljudi u prolazu mogu da predahnu, tako da je zelenilo itekako potrebno (tj. najbitnije), već sada tu postoje lepa stabla ka DS, da se još doda drvored ka Cvijićevoj, okolo ušuška niskim rastinjem (može kao na Trgu Nikole Pašića sa žardinjerama) i unutra u sredini može neka fontana sa česmom da oplemeni prostor.
 
Lukander jel to iz 68b, ja sam stanovao u toj zgradi samo na strani ka Despota Stefana. Tada je bilo priče da skupljaju pare da se radi fasada ali koliko vidim nije se mrdnula ta priča.
Фасада стоји, као и кров, јер се није довољно људи сложило да се раде. Фасада је у ок стању колико се мени чини, а већи је проблем кров.

Фантастична слика Вожде! Ако имаш још слика из краја пре или за време изградње солитера, или знаш где могу да их нађем, много би ми значило.
 
Бендерова идеја није лоша, невероватно колико тај сквер личи на овај наш. Наравно никаква сеча не долази у обзир. Ја бих пошао од ове травнате пољане, оивичио га дрворедима и жбуњем, додао стазе у Х и у средини по две клацкалице, љуљашке и пењалицу и наравно клупе. Остаје јавни тоалет у ћошку ка станици, чесма и онај мој компресор који често користим јер ми мало пуштају гуме на бициклу. :)
 
Zgrada koja se vidi kao višespratnica (tj. njen kalkan), stajala je blizu ugla Cvijićeve i Bul. D. Stefana sve do devedesetih. Porušena je sredinom devedesetih kada je na njenom mestu izgrađen Ktitor.
Fasada iz Cvijićeve je bila sa lepim dekorativnim dijamant kvadrima u kamenu. Njen projektant bio je arhitekta ruski emigrant Boris Fesenkov.

Лева уличица је стара Таковска, са кућерцима, која је завршавала укрштањем са Кнеза Павла, данашњом Деспота Стефана. Данас не постоји - ту је онај блок великих новоградњи. Десна је новопросечена, ваљда 1939/40, Таковска какву данас знамо, која се улива у Цвијићеву. Ње нема на мапи Навојева из 1938/39. године. У даљини се препознаје поштанска зграда на углу Цвијићеве и Деспота Стефана (биоскоп Дрина).

Ova zgrada koja se vidi kao višespratnica (tj. njen kalkan), stajala je blizu ugla Cvijićeve i...png



 
Takav trg ili park je za neki gospodski skver. I mada zgrada na početku Čarlija Čaplina zaista jeste gospodska, kao i ceo kraj iza (još mu nisu jm investitori i faveličari) sama raskrsnica Despota Stefana i Cvijićeve je daleko od gospodske. Takođe, novi skver ili park treba da olakša kretanje pešaka odnosno uspostavi prečice duž najzauzetijih pešačkih koridora.
 
Uzas, ni kilometar od Trga. U normalnim gradovima Lidl ide na periferiju ili van grada.
 
Vrh