Šta je novo?

Železnice - putnički saobraćaj

Znam da u nekim okolnostima popravka (bilo čega) se skoro ne isplati pošto košta skoro kao kupovine novog, upitno je da li bi radilo kako treba...
Pre su trebali neke da poprave barem ovo sitno, a kod druge da spajaju kompnente od više njih.
Treba biti realan i ok je ako neke stvarno ne mogu da se srede. Ali ovo je baš smešno što nedostaju sitnice a oni prodaju.
Isto treba biti realan i ne prodavati sve nego proveeriti šta može da se iskoristi za druge. Pogotovu u našoj situaciji što kuburimo sa voznim sredstvima.
Interesantno je što nije navedeno koliko su prešle.
Pisali smo ovde,konkretno,upuceni kazu da je 441-603 tek sredjena u 'Sinvozu' imala cukanje sa HZ lokomotivom u Sidu.
Steta je isplacena,lokomotiva na livadi...
 
S obzirom da im, za sada, prodaja ide nikako, ima još vremena da se nešto spasi.

Mislim, teško da će ikome išta prodati, prvo, jer se prodaju lok podserije 600 & 700 koje projektantski nisu namenjene za teretnu vuču (ne znači da ne mogu da vuku teretne, ali im nije originalna namena).
Drugo, cene za dobar deo lok su prenaduvane, npr 703 koja je slupana i očerupana košta 350k evra 🙈.
Sve to odbija Rumune, dok je našim privatnim operaterima lakše da najme lok iz inostranstva nego da poseduju i bakću se sami oko održavanja itd...
Gazda Petko iz KP je zato povukao svoju 441-513, lakše mu je sa Railpool Traxxovima.
Ovo je jedino dobro za nekog remontera da sredi i stavi za najam, kao što Gredelj radi, ali je izuzetno rizična investicija sa ovoliko velikim cenama.

Priča se sve više o modernizaciji 461, eto šanse za dobar dil sa Rumunima, mi njima dobar deo ovih 441, a oni nama 5 modernizovanih 461, ostatak 441 srediti i mirna Bačka..
 
Од чега зависи тип оправке? - мала/средња/велика? Од времена, новца или компликованости завхата?
 
Од чега зависи тип оправке? - мала/средња/велика? Од времена, новца или компликованости завхата?
Zavisi od obima radova na samoj lokomotivi.
"redovna opravka je skup unapred planiranih radova na železničkom vozilu koji se obavljaju posle pređenog graničnog broja kilometara ili isteka graničnog vremenskog perioda upotrebe železničkog vozila kojim se prema utvrđenom opisu radova i odgovarajućem tehnološkom postupku obavlja pregled i popravka delova i sklopova na vozilu ili u specijalizovanoj radionici, popravlja ili zamenjuje električna, vazdušna ili instalacija za protok fluida, posle čega se železničko vozilo kompletira, završno ispituje u mestu i na probnoj vožnji pre puštanja u železnički saobraćaj".
 
U održavanju željezničkih vozila, srednja, glavna i investiciona opravka predstavljaju različite nivoe radova, a razlikuju se po obimu, učestalosti i ciljevima.
1. Srednja opravka (SO)
* Obim radova: Srednja opravka je manjeg obima u odnosu na glavnu ili investicionu. Obuhvata popravku ili zamenu pojedinih delova, sklopova i uređaja koji bi se mogli pokvariti pre naredne redovne opravke. Takođe, uključuje proveru rada sklopova, primenu antikorozivne zaštite i bojenje unutrašnje oplate, sanduka i postolja na vozilu.
* Cilj: Primarni cilj srednje opravke je da se osigura funkcionalna ispravnost vozila do sledeće redovne opravke, bez potrebe za velikim zahvatima. To je rutinska intervencija koja se fokusira na otklanjanje manjih nedostataka i preventivno održavanje.
* Učestalost: Srednja opravka se obavlja češće od glavne, u određenim ciklusima koji su propisani pravilnicima o održavanju železničkih vozila (npr. nakon određenog broja pređenih kilometara ili proteklog vremenskog perioda, često u kombinaciji sa P1 i P3 pregledima).
2. Glavna opravka (GO)
* Obim radova: Glavna opravka je znatno opsežnija od srednje. Ona podrazumeva detaljniju popravku ili zamenu većih delova i sklopova na vozilu. Često uključuje i zamenu električnih instalacija, sveobuhvatnu antikorozivnu zaštitu i bojenje unutrašnje i spoljašnje oplate, sanduka i postolja. Može obuhvatiti i potpunije rasklapanje određenih sistema radi detaljne provere i popravke.
* Cilj: Cilj glavne opravke je da se vozilo dovede u stanje koje osigurava njegov dugotrajniji i pouzdaniji rad, produžavajući mu životni vek između većih remonta.
* Učestalost: Glavna opravka se radi ređe od srednje, obično nakon dužeg vremenskog perioda ili znatno većeg broja pređenih kilometara, i predstavlja ključni do redovnog održavanja. U nekim sistemima se naziva i "velika opravka".
3. Investiciona opravka (IO)
* Obim radova: Investiciona opravka je najopsežniji oblik održavanja. Ona obuhvata radove koji po svom obimu prevazilaze nivo redovnog održavanja i zahtevaju značajna materijalna sredstva, angažovanje specifične radne snage i stručnosti. To uključuje potpuno rasklapanje vučnih vozila radi opravke, zamenu ključnih sastavnih sklopova i delova (uključujući i kapitalnu popravku motora, mjenjača i drugih glavnih agregata), kompletiranje, farbanje, te sve ostale radove potrebne za obezbeđenje ispravnog rada i očuvanje predviđenog veka trajanja vozila, često uz modernizaciju ili unapređenje performansi.
* Cilj: Glavni cilj investicione opravke je produženje ekonomskog veka trajanja vozila, vraćanje njegovih tehničkih karakteristika na nivo blizu novog vozila, a ponekad i poboljšanje postojećih karakteristika kroz modifikacije i ugradnju novijih tehnologija. To je ulaganje u osnovno sredstvo (vozilo) s ciljem dugoročne eksploatacije.
* Učestalost: Investicione opravke se vrše najređe, obično nakon jako dugog perioda eksploatacije (npr. više godina ili značajan broj pređenih kilometara), kada je vozilo ispunilo veći do svog predviđenog radnog veka i zahteva kapitalni remont.

Ključne razlike:
* Obim: Srednja opravka je najmanjeg obima (manji delovi), glavna je srednjeg obima (veći sklopovi), a investiciona je najvećeg obima (kompletno vozilo, kapitalni remont i potencijalna modernizacija).
* Cilj: Srednja i glavna opravka su usmerene na održavanje ispravnosti i produženje veka trajanja u okviru tekuće eksploatacije, dok investiciona opravka ima za cilj suštinsko produženje životnog veka vozila, često sa poboljšanjem performansi.
* Učestalost: Srednja opravka se radi najčešće, glavna ređe, a investiciona najređe.
* Troškovi: Troškovi rastu od srednje ka investicionoj opravci, koja zahteva najveća finansijska ulaganja.
Ovi nivoi održavanja su ključni za osiguranje sigurnosti, pouzdanosti i ekonomske isplativosti železničkog saobraćaja.
 
1000057268.jpg
 
Da li je moguće da ne mogu da uzmu polovne iz stranih zemalja? Bugarska je uzela klasu 87 iz Britanije primera radi, možda je klasa 90 pri kraju na britanskim prugama pa bi mogli ovde da im nadju mesto. Ili neki raniji Traxx ili EuroSprinter ako je to previše staro.

Sent from my Pixel 7a using Tapatalk
 
Ista kao kupovina bilo čega drugog polovnog - naše je mnogo starije i u mnogo gorem stanju.

Iz istog razloga su neke zemlje uzele stare britanske vozove - Bugarska klasu 87, a Meksiko HST vozove. Ne mora odakle, naravno, oni su samo primer šta su komšije kupile. Srbija je uzela par polovnih iz Švedske.

Ne mislim da to bude osnova saobraćaja za sva buduća vremena, samo da preguraju dok ne skupe za nove. Ne zaboravimo da je pre koje leto bila smejurija na barcu - dve lokomotive su im se pokvarile pre nego što su izašli iz Srbije. To ne može da drži železnice u životu.

Ono poslednje, da ne znaju da održavaju šta god bi bilo izabrano, a ovo znaju, nisam siguran koliko stoji. Redovno crkavaju te lokomotive koje imaju. Znam da ih niko nije pazio, znam da im treba ozbiljan servis. Sva je sreća pa bi to dobili kupovinom polovnih lokomotiva iz neke pristojne zemlje. A da kupe nove lokomotive iz fabrike, opet moraju da nauče da ih održavaju, to je neizbežno.

Sent from my Pixel 7a using Tapatalk
 
More, mogu ove lokomotive što imaju da guraju još 10 godina. Takve iste voze po EU i ništa im ne fali. Fali im samo kvalitetno održavanje koje kod nas ne postoji. Zamisli sa takvim lošim održavanjem stignu neke polovne potpuno nepoznate lokomotive. Pa kod nas su novi Vectroni bili posle par godina skoro svi u autu.
 
Barski voz od jutros stoji malo posle stanice Rakovica. Ne znam koji je razlog video da BG voz prolazi
 
Zašto se kod nas ne praktikuje da u ovakvim situacijama sa dve lokomotive na prvoj ne diže prednji pantograf?
 
Zašto se kod nas ne praktikuje da u ovakvim situacijama sa dve lokomotive na prvoj ne diže prednji pantograf?
Misliš da se koristi prednji pantograf na zaprežnoj(prednjoj) lokomotivi?
Vrv. si na to mislio ali si se loše izrazio.
Mada i u tom slučaju verovatno bi scenario bio isti. Lom oba pantografa je neizbežan.
I pri tom bi krovna oprema iza prednjeg pantografa pretrpela ozbiljna oštećenja. Ovako sve na krovu je netaknuto osim njega.
 
Bitno je da piše Kosovo je Srbija...
A da li je mogla druga lokomotiva da bude bez dignutog pantografa pa ako crkne prva da se onda ona aktivira?
Jel to onda spada u problem topla / hladna rezerva?
 
Misliš da se koristi prednji pantograf na zaprežnoj(prednjoj) lokomotivi?
Vrv. si na to mislio ali si se loše izrazio.
Mada i u tom slučaju verovatno bi scenario bio isti. Lom oba pantografa je neizbežan.
I pri tom bi krovna oprema iza prednjeg pantografa pretrpela ozbiljna oštećenja. Ovako sve na krovu je netaknuto osim njega.

Da, mislio sam na zaprežnu, ali sam tako napisao jer one mogu biti i u tandemu/sinhronu (u Evropi). Zbog čega je onda praksa da se na prednjoj lokomotivi diže prednji pantograf koristi u Evropi, a kod nas ne? Mislim da je čak u nekim državama to i obavezno.


A da li je mogla druga lokomotiva da bude bez dignutog pantografa pa ako crkne prva da se onda ona aktivira?
Jel to onda spada u problem topla / hladna rezerva?

Mislim da je problem što lokomotive nemaju tranzitni vod za struju, te mora druga da bude pod naponom kako bi napajala vagone strujom za klimu/grejanje.
 
Redovno sam sam se vozio vozom gde je jedna lokomotiva defektna bez napajanja, ne sećam se da je bilo problema sa strujom u vagonima.... Možda nisam obraćao pažnju.
 
Misliš da se koristi prednji pantograf na zaprežnoj(prednjoj) lokomotivi?
Vrv. si na to mislio ali si se loše izrazio.
Mada i u tom slučaju verovatno bi scenario bio isti. Lom oba pantografa je neizbežan.
I pri tom bi krovna oprema iza prednjeg pantografa pretrpela ozbiljna oštećenja. Ovako sve na krovu je netaknuto osim njega.

Problem je u tome što sa prednjim pantografom mv štiti drugu lok i mv u njoj.
Ovde je brzina smešna, pa ništa nije bilo, ali da je 70 ili preko, taj pantograf bi odleteo na drugu lok.
Mislim, ti to znaš i bolje od mene..

Ova 011 je baš maler, prvo blokiranje osovina, sada i ovo..
 
Vrh