Šta je novo?

Železnice - infrastruktura

ЕУРОФИМА се углавном бави возним парком. иначе, то је заједничка фирма свих европских железница чија је улога финансирање разних железничких пројеката

Stalac - Kraljevo

Vlada Srbije donela je odluku o izradi prostornog plana područja posebne namene infrastrukturnog koridora železničke pruge Stalać-Kraljevo.
Konceptualni okvir planiranja, korišćenja, uređenja i zaštite planskog područja zasniva se na obezbeđenju planskog osnova u cilju rekonstrukcije, elektrifikacije i modernizacije železničke pruge na deonici Stalać-Kraljevo, dužine oko 71,6 kilometara, za brzine do 120 kilometara na sat.




оле! мада, реално ту може и до 140. нема много великих кривина
 
треба целу деоницу Краљево-Лапово. мада је моравска пруга тренутно битнија јер је то важна веза између барске и нишке
 
Hajde ja sada da budem zloban i da kažem da treba naterati ovu poganu vlast da dovrši Kragujevac-Kraljevo.
To se neće desiti skoro, prvo će raditi Stalać-Kraljevo i time vezati Kraljevo. Tek nakon toga, kad bude postojala potreba (možda FIAT?) će da rade Kragujevac-Kraljevo. Čak stoji u planovima da Lapovo-Kraljevo bude elektrificirana dvokolosečna pruga. Po meni je pored Stalać-Kraljevo potrebno uraditi elektrifikaciju Lapovo-Kragujevac čime bi se Kragujevac vezao na prugu za velike brzine i čime bi se omogućili direktni polasci za Beograd.
 
Koridorom 10 ovih dana između Niša i Beograda u periodu od 10/12h-20h ne brže od života, odnosno 40 km/h.
Kašnjenje RE vozova od 45 min do 120 min u zavisnosti kada ih uhvati ova odredba.

Снимак екрана (1277).png
 
Bolje da izgrade 48km brze pruge od Mladenovca do Kragujevca i izvuku taj grad iz corsokaka jednom za svagda
Ne bi bilo isplativo nika d s obzirom da će se pruga za velike brzine graditi po trasi postojeće pruge Beograd-Niš. Takođe takva pruga bi mašila i Aranđelovac i Topolu, gradove kojima svakako treba železnička veza ali lokalnog i regionalnog karaktera. Najbolje rešenje bi bilo da se dugoročno izgradi pruga za brzine od 80 km/h do 120 km/h između Mladenovca i Kragujevca preko Aranđelovca, Topole i MIND parka. Time bi dobili regionalnu prugu koja bi povezala mesta između Mladenovca i Kragujevca između sebe kao i sa gradovima gde se ljudi najviše rade ili se školuju.
 
U ovom trenutku da ali pricam dugorocno.
Nije logicno da 4ti grad u Srbiji koji se nalazi na 96km od prestonice bude toliko saobracajno zabacen.
Mnogo se kruzi preko Lapova.

Sa brzom prugom BG-Lapovo i malo sredjivanja Lapovo-Kragujevac (elektifikacija i na mestima ubrzavanje), moglo bi se putovati KG-BG za 75min (inkl. 3-4 stajanja izmedju).
 
Regio voz "Banderaš" putuje trenutno Lapovo (odavajanje od Koridora) do Kragujevca 31 min, a usput staje na 6 stajališta.
Ako bi se ispravila po koja krivina omogućio bi se Vmax 120 km/h, uz elektrifikaciju bi bilo sasvim dovoljno za buduće povezivanje sa Koriodorom, Brzi voz BG-KG bi verovatno tu deonicu prelazio između 15 i 20 minuta, za više i ne treba..

Što se tiče trenutnog stanja, ojačanje gornjeg stroja se više ne spominje za relaciju Kraljevo-Kragujevac niti ima bilo kakvih planova za elektrifikaciju i modernizaciju te pruge.
Makar da pokupe šine iz Knića i Kragujevca i da ih prebace na tekuća gradilišta, jer postoji veliki nedostatak istih, ovako propadaju samo..
Ta pruga više nema neki preveliki značaj, većinom je koriste teretni vozovi koji prevoze bakarni koncetrat od Bora do Bara.

Auuuu i nova brza pruga ode na 40.
Kako se drži NS-BG?
Nisam čuo da su oborili brzine.

To ne sme da se dira, to je svetinja. :unsure: ;)
 
Izvinjavam se forumašima za replika na repliku diskusiju, ali ovde je neophodno.
hvala na komentarima, evo i replika:
1. Nova "inserted-runway" na Aerodromu je dobrih 100-200m juznije od stare i buduce piste. To omogucava plitak/kratak (150m) iskop ispod buduce (stare) piste, kao ovde u Bazelu (https://goo.gl/maps/yLgid2yNE35sEfGHA), bez prekida vazdusnog saobracaja. Uz to su neuporedivo manji troskovi za taj mini-iskop od pravog tunela kod Bezanije. Ja bi tu liniju, kao sto se vidi na mapi, povuko kroz ravnicu do Dobanovca (bez spajanja sa cargo-obilaznicom, i zato i bez mosta preko auto-puta). Dobanovci imaju izlaz sa auto-puta, koji bi odlicno sluzio kao park-and-ride. Sa velikog parkinga Dobanovci bi se vozom stizalo za minut na aerodrom a za 15min na Vukov Spomenik.
Dvokolosečna pruga nije konstanta, i njen kapacitet zavisi od mnogo faktora. Istočno od Prokopa sada imamo samo 2 aktivna koloseka sve do Batajnice, i sada trenutno imamo uslove za BG:VOZ do Batajnice na samo 20 minuta, ili u sistemu intervala 10-20-10-20 ako ne želimo da ekspresni i BG:VOZ-ovi jedan drugom ne smetaju. Interval 15 minuta je moguć bez dogradnje koloseka, ali ukoliko imamo novija sredstva sa boljim ubrzanjem, više vrata, i ujednačenom visinom poda sa peronima (opet treba spuštati perone na Vuku i Pančevcu). I u mnogo organizovanijim društvima i železnicama u slučaju mešovitog saobraćaja jedva organizuju interval 15 minuta na dvokolosečnoj pruzi. Ako je dvokolosečna pruga jednonamenska, tada može i mnogo više vozova. U Minhenu centralni deo S-Bahn ima interval 2 minuta na dvokolosečnoj pruzi, ali za to je potrebno da kompletan sistem ulaznih pruga bude nezavistan od drugog saobraćaja i visokoorganizovani sistem dispečerskog upravljanja. Već u Frankfurtu sa 30% vozova manje imaju velikih problema zbog poremećaja sa pruga sa mešovitim saobraćajem. Odnosno, za ozbiljniji aerodromski voz i veliku frekvenciju na prelasku reke Save svakako nam treba više koloseka i tunel kroz Bežanijsku lesnu zaravan. Svaki aerodrom se projektuje posebno, i u starijim planovima je bila predviđena dvokilometarska podzemna deonica ispod sadašnje i planirane druge piste poprečno na iste. Ali usmeravanje pruge podužno na sadašnju i buduću pistu omogućava da aerodrom bude na pravcu vozova Beograd - Novi Sad i omogući mnogo više celogodišnje komercijalno isplativih direktnih linija za aerodrom.
Zemun — копия.jpg

2. Slazem se da kad tad ce trebati jos dva koloseka preko Save. I naravno da je pametnije napraviti jos jedan, po mogucnosti isti, most odma pored postojaceg. Isto tako ce trabati jos jedan tunel ka Rakovici. Stari most kod sajma moze posluziti za sam sajam (neke velike izlozbe, kao EXPO ili slicno, kojima je mesto u centru grada), gde bi se pustio privremeno (tokom izlozbe) u upotrebu, spajajuci Rakovicu-Sajam-NoviBG-Aerodrom. Van tih izlozba svidja mi se ideja, da pod mosta bude pokriven plocama, da bi se pokrile sine i otvorio za pesake i bicikliste, a metalna konstrukcija sa strane popuniti biljkama, napraviti zeleni most. Negde sam video tu ideju za zeleni most i bas je cool, bila bi cak nova atrakcija grada i sajma.
Veliku grešku praviš što na Prokop gledaš kao na svetu kravu, da svi putevi i pruge vode u Prokop, samo ne da je to tek jedan skupo plaćeni istorijski novi i do sada u grad loše integrisan element sistema. Prag, Beč, Amsterdam, Brisel, Milano... imaju po nekoliko železničkih stanica u kojema neki od vozova staju ili samo u jednoj, ili samo u drugoj. Kada je grad (više)milionski više takvih železničkih stanica stvarno nije problem već prednost pokrivanja više lokacija i zona samog grada. Za sada ne znam u svetu ni jedan primer visećeg mosta blizanca, a to je i logično, kada treba da podkopavaš temelje visećeg. Ovaj je jedva prošao dinamičke testove za dva koloseka, i ako baš hoćeš 4 koloseka u Prokop, treba rušiti i praviti novi. I još jedan tunel ka Rakovici za gradsku železnicu koja ne pokriva naselja? A za to vreme ti zvrji železnički koridor preko Topčidera prazan i vrišti "koristi me"?

Ovo drugo vezano za to da bi "stanica Sajam bila korisna samo za vreme izložbi", može da kaže samo neko ko potpuno ne razume Beograd, kako on živi i funkcioniše. Za javni prevoz, Sajam je važnije čvorište od samog Mostara. Na mestu Starog železničkog treba novi most, dvokolosečni železnički + drum + pešačko-biciklistički sa visine plovnog otvora 10 metara (sada 6m), širine 120 metara (sada 90m), drum na pravcu Milutina Milankovića - Vudrua Vilsona.
3. Pa jednostavno vidi sta postoji. Do Ostruznice ima vec pruga! A sad kod sajma kaciti prugu na prokop, neznam, previse je to.
Od Rakovice do Ostružnice je dvokolosečna pruga namenjena teretnim vozovima, gde sve više od intervala 30 minuta sa izuzetkom 15-20 u vršnim satima . Cela ta infrastruktura je pravljena da bi teretni vozovi išli brzo i neometano. Od Belih voda do Ostružnice, tu su tek svi koloseci usmereni u odnosu na funkciju ranžirne stanice. Dakle i tu trebaju obilazni koloseci, uz prednost što se to može uraditi na železničkom zemljištu. A pruga na Sajam je potrebna da bi zakačila Sajam, koji čak ni napredne štetočine nisu uspele da zaobiđu kao jednu od ključnih tačaka u javnom prevozu Beograda. Dakle, novom prugom na Sajam i brže, i sa većim rezervama kapaciteta. Opterečenje pravca Beograd-Obrenovac preko leve obale je već sada takvo da pravda interval vozova 10-15 minuta.
5. Nisam bas za svaku stanicu/stajaliste detaljno razmisljao. U svakom slucaju treba kalkulirati isplatljivost svake stanice. Ali ne samo sa strane zeleznice, nego i sa strane vec u vozu sedeceg putnika. Znaci mozda sama zeleznica zaradi neki dinar vise, ako stane da pokupi dva putnika, ali zato 50 putnika u vozu, izgube svako po 2-3minuta. Sa strane drustvenih prihoda, to je veci gubitak.
U tim mestima sa po 1000-3000 stanovnika obično idu autobusi sa po bar 10 polazaka autobusa, a ako je GSP mnogo više. Tako da, ukoliko ima nekih standarda usluge, tu će za 8-10 pari polazaka biti putnika prosečno po preko 10. Kada se po reformama Kire Gligorova i "tržišnog socijalizma" krenulo sa sakaćenjem socijalno opravdanih prevoza, dobili smo belu kugu i etničko čišćenje malih mesta, dok su veliki gradovi rasli brže od očekivanja u urbanističkim planovima. To je i rezultat SNS infrastrukturnog sakaćenja Beograda i Srbije ukidanjem gradsko-nacionalne infrastrukture na 6% površine Savskog amfiteatra.

6) Daljom i daljom luksuznom divljom gradnjom pod nazivom "Beograd na vodi" sve je teže, komplikovanije i skuplje vratiti železnicu u centar grada. Ali tih 3,5km od Gazele do Pančevačkog mosta su takva zona atrakcije, da bi se Nemac pre ubio nego dozvolio da na takvom mestu nema S-Bahn sa podzemnom stanicom Trg republike.

=> Otiso je taj voz, cak i za Nemca. Od Gazele, preko Savskog Trga, dalje preko kruznog Parka, pa do Pancevca, preostaje opcija za tramvaj. Isto je moguc i tramvajski tunel od ekonomskog fakulteta, ispod Trga Republike do raskrsnice DespoteStefana/Dzordza Vasingtona. Mislim da bi ovaj tunel, od oko 1,2km duzine i dve podzemne stanice, vise znacio nego sadasnji metro-projekt (kad/ako bi se realizovao). Mada za nase uslove je i ovo vec granicni projekt, sto se tice kompleksnosti i finansiranja.
Svakako da bi tramvajski tunel imao više putnika na tom pravcu nego metro tunel zbog velike neposredne pokrivenosti gradskih zona. Ali železnički tunel severno od mostara ima mnogo veći strateški značaj, zato što se geografsko područje neposrednog uticaja prostire do 100 kilometara od centra Beograda. Ti sam si dobro shvatio poentu crtajući linije do Požarevca i Šapca, a onda šta? Novi delovi železničkog čvora sa samo po 2 koloseka, i mala pokrivenost ključnih lokacija? Sa podzemnom linijom ispod Trga republike, za pokrivanje makrolokacija nam fali još samo metro istok-zapad preko Trga republike, sa grananjima zapadno od Hajata i istočno od Vukovog spomenika, i određene dopune i unapređenja tramvaja.
 
Hale 2 i 3 koristiti kao novu zeleznicku stanicu
na sajmu.
Hala 1 koristiti kao zeleznicki muzej
 
Нажалост неће бити железничког коридора до Сајма више, шине су већ почупане и у плану је да на месту пруге кроз Топчидер буде булевар.
 
Нажалост неће бити железничког коридора до Сајма више, шине су већ почупане и у плану је да на месту пруге кроз Топчидер буде булевар.

Nije nikad kasno da se promeni strategija razvoja jer za sada je zeleznicka trasa netaknuta.

Postavljanje 5 km dvokolosečne pruge od rasputnice G do sajma sa stanicom od 6 do 8 koloseka i izgradnja perona sa sredjivanjem sajamske hale u svrhe zeleznicke stanice kosta oko 30 miliona evra.

I zamisli za te pare jos i dobijes presedačku tačku zeleznice sa metroom koji će imati stanicu u nivou hale 3 kod sajma.

Ovakvo rešenje je game changer za Beograd.
 
Izvinjavam se forumašima za replika na repliku diskusiju, ali ovde je neophodno.

Dvokolosečna pruga nije konstanta, i njen kapacitet zavisi od mnogo faktora. Istočno od Prokopa sada imamo samo 2 aktivna koloseka sve do Batajnice, i sada trenutno imamo uslove za BG:VOZ do Batajnice na samo 20 minuta, ili u sistemu intervala 10-20-10-20 ako ne želimo da ekspresni i BG:VOZ-ovi jedan drugom ne smetaju. Interval 15 minuta je moguć bez dogradnje koloseka, ali ukoliko imamo novija sredstva sa boljim ubrzanjem, više vrata, i ujednačenom visinom poda sa peronima (opet treba spuštati perone na Vuku i Pančevcu). I u mnogo organizovanijim društvima i železnicama u slučaju mešovitog saobraćaja jedva organizuju interval 15 minuta na dvokolosečnoj pruzi. Ako je dvokolosečna pruga jednonamenska, tada može i mnogo više vozova. U Minhenu centralni deo S-Bahn ima interval 2 minuta na dvokolosečnoj pruzi, ali za to je potrebno da kompletan sistem ulaznih pruga bude nezavistan od drugog saobraćaja i visokoorganizovani sistem dispečerskog upravljanja. Već u Frankfurtu sa 30% vozova manje imaju velikih problema zbog poremećaja sa pruga sa mešovitim saobraćajem. Odnosno, za ozbiljniji aerodromski voz i veliku frekvenciju na prelasku reke Save svakako nam treba više koloseka i tunel kroz Bežanijsku lesnu zaravan. Svaki aerodrom se projektuje posebno, i u starijim planovima je bila predviđena dvokilometarska podzemna deonica ispod sadašnje i planirane druge piste poprečno na iste. Ali usmeravanje pruge podužno na sadašnju i buduću pistu omogućava da aerodrom bude na pravcu vozova Beograd - Novi Sad i omogući mnogo više celogodišnje komercijalno isplativih direktnih linija za aerodrom.
Pogledajte prilog 167823

Veliku grešku praviš što na Prokop gledaš kao na svetu kravu, da svi putevi i pruge vode u Prokop, samo ne da je to tek jedan skupo plaćeni istorijski novi i do sada u grad loše integrisan element sistema. Prag, Beč, Amsterdam, Brisel, Milano... imaju po nekoliko železničkih stanica u kojema neki od vozova staju ili samo u jednoj, ili samo u drugoj. Kada je grad (više)milionski više takvih železničkih stanica stvarno nije problem već prednost pokrivanja više lokacija i zona samog grada. Za sada ne znam u svetu ni jedan primer visećeg mosta blizanca, a to je i logično, kada treba da podkopavaš temelje visećeg. Ovaj je jedva prošao dinamičke testove za dva koloseka, i ako baš hoćeš 4 koloseka u Prokop, treba rušiti i praviti novi. I još jedan tunel ka Rakovici za gradsku železnicu koja ne pokriva naselja? A za to vreme ti zvrji železnički koridor preko Topčidera prazan i vrišti "koristi me"?

Ovo drugo vezano za to da bi "stanica Sajam bila korisna samo za vreme izložbi", može da kaže samo neko ko potpuno ne razume Beograd, kako on živi i funkcioniše. Za javni prevoz, Sajam je važnije čvorište od samog Mostara. Na mestu Starog železničkog treba novi most, dvokolosečni železnički + drum + pešačko-biciklistički sa visine plovnog otvora 10 metara (sada 6m), širine 120 metara (sada 90m), drum na pravcu Milutina Milankovića - Vudrua Vilsona.

Od Rakovice do Ostružnice je dvokolosečna pruga namenjena teretnim vozovima, gde sve više od intervala 30 minuta sa izuzetkom 15-20 u vršnim satima . Cela ta infrastruktura je pravljena da bi teretni vozovi išli brzo i neometano. Od Belih voda do Ostružnice, tu su tek svi koloseci usmereni u odnosu na funkciju ranžirne stanice. Dakle i tu trebaju obilazni koloseci, uz prednost što se to može uraditi na železničkom zemljištu. A pruga na Sajam je potrebna da bi zakačila Sajam, koji čak ni napredne štetočine nisu uspele da zaobiđu kao jednu od ključnih tačaka u javnom prevozu Beograda. Dakle, novom prugom na Sajam i brže, i sa većim rezervama kapaciteta. Opterečenje pravca Beograd-Obrenovac preko leve obale je već sada takvo da pravda interval vozova 10-15 minuta.

U tim mestima sa po 1000-3000 stanovnika obično idu autobusi sa po bar 10 polazaka autobusa, a ako je GSP mnogo više. Tako da, ukoliko ima nekih standarda usluge, tu će za 8-10 pari polazaka biti putnika prosečno po preko 10. Kada se po reformama Kire Gligorova i "tržišnog socijalizma" krenulo sa sakaćenjem socijalno opravdanih prevoza, dobili smo belu kugu i etničko čišćenje malih mesta, dok su veliki gradovi rasli brže od očekivanja u urbanističkim planovima. To je i rezultat SNS infrastrukturnog sakaćenja Beograda i Srbije ukidanjem gradsko-nacionalne infrastrukture na 6% površine Savskog amfiteatra.


Svakako da bi tramvajski tunel imao više putnika na tom pravcu nego metro tunel zbog velike neposredne pokrivenosti gradskih zona. Ali železnički tunel severno od mostara ima mnogo veći strateški značaj, zato što se geografsko područje neposrednog uticaja prostire do 100 kilometara od centra Beograda. Ti sam si dobro shvatio poentu crtajući linije do Požarevca i Šapca, a onda šta? Novi delovi železničkog čvora sa samo po 2 koloseka, i mala pokrivenost ključnih lokacija? Sa podzemnom linijom ispod Trga republike, za pokrivanje makrolokacija nam fali još samo metro istok-zapad preko Trga republike, sa grananjima zapadno od Hajata i istočno od Vukovog spomenika, i određene dopune i unapređenja tramvaja.


hvala @Karlo del Ponte na komentarima. Ostavicu opet moju repliku sa nadom, da debatiranje je pozeljno.

Svidjaju mi se tvoji planovi i ideje. Ovo ako bi se realizovalo, pokrilo bi sigurno vise u gradu Beogradu, nego moj predlog.

Pokusacu ne-sveobuhvatno da obrazlozim, zasto mislim da u sledecih 12-15 godina tvoj plan nije izvodljiv, a ovo su tri glavna razloga:

1. nema se para Tvoj plan obuhvata metro, razgranjen s-bahn sa nekoliko novih tunela i mostova i slicno. Za ovo sve treba dvocifrene milijarde evra. Ekonomija Srbije to u sledeceh 5-10 godina nece moci da podnese, cak i sa stopom rasta od 5%. Za kasnije nemogu reci, ali sumnjam. Ako bi se sa izgradnjom metroa i podzemnim-s-bahnom stvarno pocelo u sledecih 2-3 godina, to bi znacilo vadjenje vise od milijardu evra iz budzeta godisnje. To nemamo!
A povoljan kredit za gradski prevoz necemo dobiti. Nije ovo koridor X, gde i Evropska Unija ima velik interes realizacije, posto zele povezivanje svojih krajeva i brzi tranzitni prevoz ljudsta i robe. Osim Evropskih fondova, nema moguceg debitora sa pod-trzisnim kondicijama. A trzisne kondicije za Srbiju, koja se poslednjih godina vec masivno zaduzila, su za plakanje. Kineske kamate ne mozemo vec sad da placamo (ako si cuo), a tek ne ako se dug multiplicira.

2. previse je kompleksno Trebalo nam 30godina za osnovu novog zeleznickog cvora u Beogradu, trebalo nam 50 godina za obilaznicu oko pola-grada. Trebace nam jos 10godina za zavrsetak glavne stanice (sa svim prilaznim putevima) i autobuste stanice. Imamo samo jednu podzemnu stanicu u celoj zemlji. Nemamo ni jedan ralizovan projekt u velicine metroa (mislim na samo jednu liniju) ili podzemnim s-bahnom. Nemamo tu kolicinu strucnjaka u zemlji, nit imamo to na iskustvu bazirano znanje u nekim firmama sa tradicijom. Mislim sa inatom i tvrdoglavom ima teoretske sanse, to je pokazao Ceausescu i njemu slicni. Ali na nekoj gradjanskoj osnovi, tesko.

3. Beograd nije toliko velik Cesto se prica kako je Beograd 2 miliona i vise. Po poslednjem popisu je spojena aglomeracija nesto vise od jednog miliona. Spojena aglomeracija se zavrsava tamo gde pocinju polja, znaci PRED Batajnicom, Surcinom, Sremcicom, Lestane, Belim Potokom ili Borcom/Ovcom. Cak i Zeleznik i Zemun-Polje je pitanje dali nisu van te spojene gradske sredine. Pricali mi ljudi, da za vreme Tita cak i Mladenovac bio ubacen u broj, samo da nekako Beograd postane milionski. Ali mislim stvarno, sta je tu pa toliko bitno da Beograd bude sto veci, ne vidim razlog te zurbe prema velicini. Kao da ce dobiti neku nagradu ako je sto veci. Tako da, koristimo brojke koje su ralne i pravimo projekte za stvarne konzumente/putnike. Zato mislim da vise glavnih zeleznicih stanica, kao u Milanu, nece trebati. I bez metroa ce Beograd preziveti.
 
Poslednja izmena:
hvala @Karlo del Ponte na komentarima. Ostavicu opet moju repliku sa nadom, da debatiranje je pozeljno.

Svidjaju mi se tvoji planovi i ideje. Ovo ako bi se realizovalo, pokrilo bi sigurno vise u gradu Beogradu, nego moj predlog.

Pokusacu ne-sveobuhvatno da obrazlozim, zasto mislim da u sledecih 12-15 godina tvoj plan nije izvodljiv, a ovo su tri glavna razloga:

1. nema se para Tvoj plan obuhvata metro, razgranjen s-bahn sa nekoliko novih tunela i mostova i slicno. Za ovo sve treba dvocifrene milijarde evra. Ekonomija Srbije to u sledeceh 5-10 godina nece moci da podnese, cak i sa stopom rasta od 5%. Za kasnije nemogu reci, ali sumnjam. Ako bi se sa izgradnjom metroa i podzemnim-s-bahnom stvarno pocelo u sledecih 2-3 godina, to bi znacilo vadjenje vise od milijardu evra iz budzeta godisnje. To nemamo!
A povoljan kredit za gradski prevoz necemo dobiti. Nije ovo koridoru X, gde i Evropska Unija ima velik interes realizacije, posto zele povezivanje svojih krajeva i brzi tranzitni prevoz ljudsta i robe. Osim Evropskih fondova, nema moguceg kreditora sa pod-trzisnim kondicijama. A trzisne kondicije za Srbiju, koja se poslednjih godina vec masivno zaduzila, su za plakanje. Kineske kamate ne mozemo vec sad da placamo (ako si cuo), a tek ne ako se dug multiplicira.

2. previse je kompleksno Trebalo nam 30godina za osnovu novog zeleznickog cvora u Beogradu, trebalo nam 50 godina za obilaznicu oko pola-grada. Trebace nam jos 10godina za zavrsetak glavne stanice (sa svim prilaznim putevima) i autobuste stanice. Imamo samo jednu podzemnu stanicu u celoj zemlji. Nemamo ni jedan ralizovan projekt u velicine metroa (mislim na samo jednu liniju) ili podzemnim s-bahnom. Nemamo tu kolicinu strucnjaka u zemlji, nit imamo to na iskustvu bazirano znanje u nekim firmama sa tradicijom. Mislim sa inatom i tvrdoglavom ima teoretske sanse, to je pokazao Ceausescu i njemu slicni. Ali na nekoj gradjanskoj osnovi, tesko.

3. Beograd nije toliko velik Cesto se prica kako je Beograd 2 miliona i vise. Po poslednjem popisu je spojena aglomeracija nesto vise od jednog miliona. Spojena aglomeracija se zavrsava tamo gde pocinju polja, znaci PRED Batajnicom, Surcinom, Sremcicom, Lestane, Belim Potokom ili Borcom/Ovcom. Cak i Zeleznik i Zemun-Polje je pitanje dali nisu van te spojene gradske sredine. Pricali mi ljudi, da za vreme Tita cak i Mladenovac bio ubacen u broj, samo da nekako Beograd postane milionski. Ali mislim stvarno, sta je tu pa toliko bitno da Beograd bude sto veci, ne vidim razlog te zurbe prema velici. Kao da ce dobiti neku nagradu ako je sto veci. Tako da, koristimo brojke koje su ralne i pravimo projekte za stvarne konzumente/putnike. Zato mislim da vise glavnih zeleznicih stanica, kao u Milanu, nece trebati. I bez metroa ce Beograd preziveti.

E sad da dodjem do argumenta za moj predlog, posto nije stalo u prosli post.

Postepen rast mreze/frekvencija/brzine mi je u centru. I naravno, nesto izvodljivo i finansiski podnosljivo. Malo da to pokazem na listi prioriteta radova oko Beograda:
1. Krak ka karaburmi (500m pruga na praznom/otvorenom zemljistu)
2. Krak od Zemuna ka aerodromu (dva mosta i dva podvoznjaka ispod piste. Ostatak ide preko otvorenog praznog zemljista do Dobanovca, gde ce biti P&R)
3. Prolazna pruga kroz ranzirnu stanicu (tunel od ranzirne do Rakovice ne verujem da se nesto intenzivno koristi momentalno, a jos manje kad skorije dodje most kod Smedereva na red. Sama ranzirna imace manju ulogu i posle uvodjenja u rad modularnih terminala, kao sto je jedan u Batajnici.)
4. Dodatni putno-zeleznicki most kod Smedereva (naravno za voz Smederevo-BG, ali i Cargo za Banat i Rumuniju (posto cilj je bio, koliko se secam, da cargo-vozova nema vise u centru Beograda), kao i sira auto-obilaznica Smederevo-Pancevo-Zrenjanin-Novi-Sad)
5. Podizanje kapaciteta Batajnica-Resnik (Nije hitno, ali treba poceti na vreme. Ako se pocne za 6-7 godina i zavrsi za 10-12, super)
6. Produzetak ka Obrenovcu od Ostruznice (tuda je i isla stara pruga, barem deo Ostruznica-Obrenovac. Nice to have.)
7. Produzetak ka Kaludjerici i Vinci (cuo sam da je Kaludjerica najvece divlje naselje u Evropi. Ako je tako, onda taj deo grada ima solidnu velicinu a nema sinsku konekciju. Naravno da moze i tramvaj od bulevara da se povuce dalje. Ali onda je previse koncentracije na samo jednom pravcu, bez alternative. Ovo bi doslo na red, samo ako bi imalo kapaciteta i para, znaci isto nice to have).

I jos nesto generalno. Zeleznicu ja vidim kao brzi transport. Dali za Srbiju ili za Beograd nebitno. Zeleznica mora biti konkurentna sa automobilom. Zato bi manje vise ostavio i gradsko-prigradsku-zeleznicu na glavnim medjugradskim trasama i nebi bas svako selo obuhvatio. Nebi iso sad sa nekim gradskim giga-projektima, nego vise se fokusirao, da konacno uredimo to sto imamo, renoviramo postojacu prugu, redom i polako elekrificiramo mrezu, uvedemo nove tehnologije (digitalizacija i automatizacija). A Beo-gradski prevoz broj 1 je za mene tramvaj (uz pomoc trolejbusa+busa).
 
Poslednja izmena:
Nije nikad kasno da se promeni strategija razvoja jer za sada je zeleznicka trasa netaknuta.

Postavljanje 5 km dvokolosečne pruge od rasputnice G do sajma sa stanicom od 6 do 8 koloseka i izgradnja perona sa sredjivanjem sajamske hale u svrhe zeleznicke stanice kosta oko 30 miliona evra.

I zamisli za te pare jos i dobijes presedačku tačku zeleznice sa metroom koji će imati stanicu u nivou hale 3 kod sajma.

Ovakvo rešenje je game changer za Beograd.
Нажалост усвојена су планска документа и за шинске системе без пруге од Сајма до Раковице и за нову трасу булевара дуж бивше пруге у Топчидеру. Сумњам да ће их ова власт мењати.
 
Ko je u ULJŽ-u već je možda i video slike, ali neka ih i ovde..
661-112 ušla u hale, glavni radovi kreću u Septembru, do tada će skidati polako sve komponente i pripremiti je..
Remonter ima iskustvo sa Šulcer & NOHAB lokomotivama, verujem da ćr posao biti urađen kako treba.🙂

Foto: Danijel Brkljač

IMG-8de399c0e161b9f2b7b69d41de69c943-V.jpg

IMG-05b02a228535acd6053688e377b39c91-V.jpg

IMG-5c26ace2848fab45ce764075f2601961-V.jpg

IMG-f338696d7b93aa0fee36c64b34e42271-V.jpg


‐------------------------------------------------------

DB Šulcer se vraća kući nakon požara.
Utvrđeno da je požar krenuo od pregrejanog osigurača, samo 2 od 8 aparata je bilo sposobno za rad u momentu požara.

received_984562299636041.jpeg
 
Vrh