Šta je novo?

Železnice - infrastruktura

уради се исто као што постоји код Еуростара. у Паризу пролазите британску пасошку контролу, а у Лондону француску. тако и код нас, на Прокопу и Новом Београду и у Новом Саду и Суботици на станицама се налази мађарска царинска и пасошка контрола, а у Будимпешти и осталим мађарским градовима где би стајао тај воз наша. тиме се прескаче стајање на граници
 
Mnogo je jednostavnije da nasi udju pola sata pred ganicu dok se krece voz pregledaju, a madjari udju na granici i izadju u sledecem gradu, tako rade hrvati, udju na granici i idu d Vinkovca, bar je tako bilo pr par god
 
Madjarski carinici udju na poslednjem stajalistu u Srbiji, a izadju na prvom u Madjarskoj, kao i nasi, a u povratku obrnuto i sva muka je resena.
 
Voz za Bec je jos jedna stvar koja je sjajna iz ovog projekta, a koji se nekako ostavlja po strani i ne pominje toliko glasno. Mozda je cak i znacajnija veza.
 
јоој, гледам слике из Бугарске на Рејлфанјуроп-у. треба да будемо срећни са оваквом железницом, каква год да нам је
 
Što šta im fali? :?:
Sad gledam, jedino što mi je intrigantno kod njih je ovo
31003-1%2B31004-9_near_railway_station_Belovo___using_a_Regional_22_06_2014.jpg


Baš me zanima koja je brzina tu.
 
KKarta za Bec je skupa bila pre par godina, koliko je sada?
 
Moguće je da se pruga do Mađarske ipak neće graditi kroz koncesiju, evo Zorana Mihajlović za N1 kaže da će Srbija sama finansirati svoju deonicu:

Mihajlović za N1: Srbija gradi brzu prugu svojim novcem

Srbija se za izgradnju brze pruge od Beograda do Budimpešte neće dodatno zaduživati, kaže za N1 potpredsednica Vlade Srbije, Zorana Mihajlović.

Novac ćemo obezbediti iz privatizacije preduzeća u restrukturiranju, kaže Mihajlović, a na naše pitanje da li to znači da ćemo prugu graditi od novca dobijenog prodajom Telekoma, potpredsednica kaže da detalji još nisu poznati, ali je kategorična da na nove kredite ne računamo.

"Mi smo u povoljnijoj poziciji sada kada je reč o modelu finansiranja. Planiramo da iz privatizacionih prihoda, naš deo, ili veći deo naše obaveze platimo, a koliko će to tačno da bude pokazaće studija izvodljivosti“, kaže Mihajlović.

....

Izvor: N1 (u vesti je i video snimak koji, nažalost, ne može da se embeduje).
 
tragac":3lz8zb9m je napisao(la):
Što šta im fali? :?:
Sad gledam, jedino što mi je intrigantno kod njih je ovo
31003-1%2B31004-9_near_railway_station_Belovo___using_a_Regional_22_06_2014.jpg


Baš me zanima koja je brzina tu.

не знам, можда грешим, али оно што сам видео на сликама...
44066-9_on_railway_station_Karlovo_with_fast_train_with_number_09_09_2014.jpg


44094-1_on_railway_station_Karlovo_with_Regional_train_to_09_09_2014.jpg
 
Homer Jay":87ndrv8l je napisao(la):
Moguće je da se pruga do Mađarske ipak neće graditi kroz koncesiju, evo Zorana Mihajlović za N1 kaže da će Srbija sama finansirati svoju deonicu:

Mihajlović za N1: Srbija gradi brzu prugu svojim novcem

Srbija se za izgradnju brze pruge od Beograda do Budimpešte neće dodatno zaduživati, kaže za N1 potpredsednica Vlade Srbije, Zorana Mihajlović.

Novac ćemo obezbediti iz privatizacije preduzeća u restrukturiranju, kaže Mihajlović, a na naše pitanje da li to znači da ćemo prugu graditi od novca dobijenog prodajom Telekoma, potpredsednica kaže da detalji još nisu poznati, ali je kategorična da na nove kredite ne računamo.

"Mi smo u povoljnijoj poziciji sada kada je reč o modelu finansiranja. Planiramo da iz privatizacionih prihoda, naš deo, ili veći deo naše obaveze platimo, a koliko će to tačno da bude pokazaće studija izvodljivosti“, kaže Mihajlović.

....




Izvor: N1 (u vesti je i video snimak koji, nažalost, ne može da se embeduje).


Zapravo, ministarku mrzi da objašnjava, a novinar(ka) je dovoljno tup(a) da sabere dva i dva: novac za složeniji deo trase kroz Srbiju (Beograd - Novi Sad) je već obezbeđen iz ruskog kredita. Sad tu, praktično, treba pronaći zajednički jezik između Rusa i Kineza, i to je glavno u ovoj priči.
 
Bacuske,na delu.
[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=XdpdELot8nU[/youtube]
 
Пантограф":1z0bsawk je napisao(la):
Homer Jay":1z0bsawk je napisao(la):
Moguće je da se pruga do Mađarske ipak neće graditi kroz koncesiju, evo Zorana Mihajlović za N1 kaže da će Srbija sama finansirati svoju deonicu:

Mihajlović za N1: Srbija gradi brzu prugu svojim novcem

Srbija se za izgradnju brze pruge od Beograda do Budimpešte neće dodatno zaduživati, kaže za N1 potpredsednica Vlade Srbije, Zorana Mihajlović.

Novac ćemo obezbediti iz privatizacije preduzeća u restrukturiranju, kaže Mihajlović, a na naše pitanje da li to znači da ćemo prugu graditi od novca dobijenog prodajom Telekoma, potpredsednica kaže da detalji još nisu poznati, ali je kategorična da na nove kredite ne računamo.

"Mi smo u povoljnijoj poziciji sada kada je reč o modelu finansiranja. Planiramo da iz privatizacionih prihoda, naš deo, ili veći deo naše obaveze platimo, a koliko će to tačno da bude pokazaće studija izvodljivosti“, kaže Mihajlović.

....




Izvor: N1 (u vesti je i video snimak koji, nažalost, ne može da se embeduje).


Zapravo, ministarku mrzi da objašnjava, a novinar(ka) je dovoljno tup(a) da sabere dva i dva: novac za složeniji deo trase kroz Srbiju (Beograd - Novi Sad) je već obezbeđen iz ruskog kredita. Sad tu, praktično, treba pronaći zajednički jezik između Rusa i Kineza, i to je glavno u ovoj priči.


Siguran sam da nisi u pravu. Ta dva projekta nije moguće tako povezati i nadam se da naši neće ni pokušavati da se sramotimo. Ono što je ova nesrećnica htela da kaže jeste upravo ono što je i rekla - prodaćemo nešto da bi ovo platili. Naravno nije htela da kaže i šta može da pokrije ovoliki projekat ali ti možeš da pogadjaš EPS, Telekom, RTB, Aerodom, Koridori...

A da li će sad neko da objasni da je to van pameti i da to može da padne na pamet samo ludaku, sumnjam. Da li će neko da proveri mentalno zdravlje ove žene, ili bar preispita njenu kompetenciju? Jadna ova zemlja ako se budu pruge tako gradile ovde, presešće nam taman kad je otvorimo.
 
A sta da radimo drugo? Opet da uzmemo kredit?
Pruge tesko mogu da se daju na koncesiju tako da to sto je rekla i nije tako glupo.
 
Diogen":233msyqa je napisao(la):
Zapravo, ministarku mrzi da objašnjava, a novinar(ka) je dovoljno tup(a) da sabere dva i dva: novac za složeniji deo trase kroz Srbiju (Beograd - Novi Sad) je već obezbeđen iz ruskog kredita. Sad tu, praktično, treba pronaći zajednički jezik između Rusa i Kineza, i to je glavno u ovoj priči.

Siguran sam da nisi u pravu. Ta dva projekta nije moguće tako povezati i nadam se da naši neće ni pokušavati da se sramotimo.


Шта није могуће повезати? Која "два пројекта"? Пројекат реконструкције и доградње пруге Београд - Нови Сад, договорен са Русима, односи се на део пруге Београд - Суботица, о чему је потписан меморандум са Кинезима. То је, делом, иста пруга, дакле исти пројекат, и повезано је по природи ствари. Као што је повезано и са новим Жежељевим мостом, чија градња се финансира из потпуно невезаног кредита. Ових дана је био директор Руских железница у Србији, и ни речи није било о њиховом одустајању од пруге Београд - Нови Сад.
 
Mislim da je Pantograf u pravu. Ja sam isto tako shvatio Zoku - da je deo do NS pokriven ruskim kreditom, a da će se deo od NS do Subotice finansirati od prihoda od privatizacije. Jer ima deo gde ona kaže:

"Mi sada možemo da govorimo da će srpski deo, budući da već imamo određene projekte iz ruskog kredita, da košta negde između 350 i 400 miliona evra, ali to još uvek nije tačno", kaže ministarka.
 
prvo neka odluče s kime su potpisali, na kraju će biti dve pruge jedna pored druge jedna za brzine do 160, a druga do 200
 
Gargoyle":30n034vf je napisao(la):
prvo neka odluče s kime su potpisali, na kraju će biti dve pruge jedna pored druge jedna za brzine do 160, a druga do 200

Zasto me to ne cudi?
 
Пантограф":2o19vkg4 je napisao(la):
Diogen":2o19vkg4 je napisao(la):
Zapravo, ministarku mrzi da objašnjava, a novinar(ka) je dovoljno tup(a) da sabere dva i dva: novac za složeniji deo trase kroz Srbiju (Beograd - Novi Sad) je već obezbeđen iz ruskog kredita. Sad tu, praktično, treba pronaći zajednički jezik između Rusa i Kineza, i to je glavno u ovoj priči.

Siguran sam da nisi u pravu. Ta dva projekta nije moguće tako povezati i nadam se da naši neće ni pokušavati da se sramotimo.


Шта није могуће повезати? Која "два пројекта"? Пројекат реконструкције и доградње пруге Београд - Нови Сад, договорен са Русима, односи се на део пруге Београд - Суботица, о чему је потписан меморандум са Кинезима. То је, делом, иста пруга, дакле исти пројекат, и повезано је по природи ствари. Као што је повезано и са новим Жежељевим мостом, чија градња се финансира из потпуно невезаног кредита. Ових дана је био директор Руских железница у Србији, и ни речи није било о њиховом одустајању од пруге Београд - Нови Сад.

Nije moguće da se uzme kredit od Rusa i da se pare daju Kinezima da rade rekonstrukciju. Znači onaj ko je platio je glavni izvožač, ili Rusi ili Kinezi. To sam mislio kad sam rekao da nije moguce povezati finansijske arnžmane, a ne fizički projekte.
A što se tiče finansiranja dela od NS-SU od privatizacionih prihoda, to jeste ekonomska ludost. U stilu prodam "stan da kupim kola". Pogotovo što taj projekat uopšte nije razvojni prioritet, i ako Srbija treba da proda nešto da bi reinvestirala tamo gde donosi više, onda to nije pruga BG-SU. Pogotovo u ovoj situaciji kao kod nas, gde se strateška energetska ili telekomunikaciona infrastruktura zalama za transportnu. To je izvan ekonomske logike i to je odluka koju može da donese samo propala zemlja koja radi na svoju štetu.

@Homer Jay
Ti joj tepaš "Zoka"? :violina:
 
Pantograf zna sta prica - evo Zoka je i danas, pri potpisivanju ugovora o nastavku izgradnje Zezeljevog mosta u NS rekla da ce on biti deo brze pruge ka Budimpesti.

Navukao ljude Vucko sa pricom o koncesiji i 300km/h. Nista od toga, modernizovace se pruga na Koridoru 10 za brzine od 160 do 200km/h. Sto je trenutno dobra i racionalna odluka.
 
Diogen":bfpk2zvw je napisao(la):
Nije moguće da se uzme kredit od Rusa i da se pare daju Kinezima da rade rekonstrukciju. Znači onaj ko je platio je glavni izvožač, ili Rusi ili Kinezi. To sam mislio kad sam rekao da nije moguce povezati finansijske arnžmane, a ne fizički projekte.
A što se tiče finansiranja dela od NS-SU od privatizacionih prihoda, to jeste ekonomska ludost.
U stilu prodam "stan da kupim kola". Pogotovo što taj projekat uopšte nije razvojni prioritet, i ako Srbija treba da proda nešto da bi reinvestirala tamo gde donosi više, onda to nije pruga BG-SU. Pogotovo u ovoj situaciji kao kod nas, gde se strateška energetska ili telekomunikaciona infrastruktura zalama za transportnu. To je izvan ekonomske logike i to je odluka koju može da donese samo propala zemlja koja radi na svoju štetu.

@Homer Jay
Ti joj tepaš "Zoka"? :violina:
Драги наш, волео бих да образложиш свој став да улагање у железницу није развојни пројекат. Ја сам спреман увек да браним супротно, при чему могу бити сагласан да је енергетика стратешки сектор, који се не сме (про)давати приватницима и странцима.

Државна улагања у железнице могу остварити добит на следеће начине:
1) Смањење дефицита од увоза фосилних енергената. Читавих 42% увоза Србије су фосилна горива.
2) Енергетска политика, смањење зависности од увозних и/или фосилних горива. Смањење економског утицаја због наглих промена цене нафте сваки пут када се запуца.
3) Смањење губитака од уништавања путева тешким друмским возилима. Аутобуски и камионски превозници никада и нигде у свету не плаћају пуну цену оштећивања путева. Нарочито код нас, где аутомобилски и аутобуски превозници конкурентност заснивају на претовару. Као једина ефикасна мера се показала државна политика усмеравања масовног транспорта на реке, мора, железницу.
4) Повећање безбедности друмског саобраћаја, који у Србији гута 5% националног дохотка!
5) Повећање конкурентности привреде, смањење трошкова производње кроз снижење трошкова транспорта.
6) Регионални развој, стимулација производње у местима удаљеним од главних центара потрошње. Стимулација извоза.
7) Функционалност и просторни развој великих градова. Смањење зависности од спорог и непоузданог аутомобилског и аутобуског саобраћаја у великим градовима.
8) Развој туризма, занатства, трговине, културних, образовних и услужних делатности, које стимулишу квалитетни системи превоза путника.


Овде нећу наглашавити и друштвене добити, које се тешко могу мерити новцем, попут побољшавања могућности школовања и лечења, еколошки добици, демографски добици и слично.

Додатна важна напомена је да ови добици директно зависе од коришћености железничке пруге и структуре корисника. Највећи ризик који имамо по питању пројекта унапређења везе Београд-Будимпешта је конзервативно-партократска структура у "Железнице Србије превоз", и монопол тог предузећа на "Железнице Србије инфраструктура", један од најштетнијих монопола у држави.
 
Ајде да мало одемо до комшилука тј. у Босну, и погледамо (прочитамо) о чему размишљају кад је изградња/обнова пруга у питању, а и доста је интересантно.

OBNOVA USKOTRAČNE PRUGE
Ćiro će opet povezati BiH, Hrvatsku i Crnu Goru
A. A. 11:02 / 20.12.2014.

Projekt obnove i revitalizacije uskotračne pruge Gabela (Čapljina) - Trebinje - Dubrovnik - Zelenika koja bi ponovno željeznicom povezala Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i Crnu Goru ima punu podršku prvih ljudi Dubrovnika i Trebinja, Ravnog i Čapljine, mjesta i područja kroz koje je nekada prolazila.

Pruga je svečano otvorena 15. i 16. jula 1901. a otvorenju su prisustvovali najviši uglednici, političari i državni činovnici iz Beča i Budimpešte te zemaljske uprave provincije Bosne i Hercegovine. Popularni Ćiro iz Dubrovnika posljednji put krenuo je 30. maja 1976. čime je Dubrovnik opet postao lučki grad bez željezničke veze sa zaleđem.

http://www.biznis.ba/bih/41967-ciro-ce- ... =gjhombaea^c__fTP`jkennh4
 
У данашњим условима би за трасе ускоколосечних пруга најбоље било успоставити колосек од 1000 милиметара:
1) Боља стабилност возила, већа брзина и безбедност, могућност већег оптерећења.
2) Компатибилност са неким од европских пруга уског колосека (Северна Шпанија, Швајцарска, Грчка), трамвајским системима, што омогућава већу могућност трансфера технологије, набавке нових и половних возила.
 
Vrh