Šta je novo?

Železnička Stanica Beograd Centar, Prokop - [ Železnica ]

Sta nismo dobili a bilo je moguce: visualno spajanje nivoa 105 i 97, hol i peroni, hodnici koji su radeni smislenjo i u kontekstu hola, veci izbor maloprodajnih objekta. Podsetimo mo se samo kako ce je jedan srednji grad u Nemackoj dobti funkcionalni pristup sa visualnom konekcijom razlicitih nivoa. Kao da nismo bili u stanju da tako nesto isplaniramo. Izplanirano resaenje Prokopa nema logiku a mislim da je izvodac i glavni arhitekt stanice jako neiskusan zahtevima zeleznickih postrojena.
Screenshot (725).png
Screenshot (722).png
Screenshot (721).png
.
 
Napiši koji je to grad, koliko milijardi je koštala stanica i koje godine je završena izgradnja. Čak su nam i tuđi renderi postali lepši od naših projekata.
 
Ovo sto smo dobili nije dobro isplanirano, Stuttgart je barem onog dela koji je zamisljen javnosti remek delo. U Beogradu su pokrovili jedan delic stanice bez ikakvog direktnog visualnog i funkcionalnog pristupa peronskom predelu. Firma koja je to planirala nije imala iskustva sa takvim objektima i nisu usli dublje u problematiku zeleznickih stanica. Ovakav objekt jednostavno nije stanicni objekt nego hol bez ikakve logike sta mu je sustina. Inace DB daje svake nedelje nove snimke sa vrlo dobrom zadrzajom o radovima na kojima govore strucnjaci. Grujiceva firma nije dala nijedan intervju ni su se mnogo sekirale u ZS sta im grade. U prilogu o cemu govorim. Arhitekt stanice Stutgart Ingenhoven je inace dobro primetio da je stanica Stutgart dosta jeftina, sto je skupo su tunelski prilazi stanici, koje prate krsku geologiju i delimicno anhidrit, koji ne sme dolaziti u kontakt sa vodom.
 
A zasto se zove Stutgart 21? koja je sad godina? I nisi mi rekao koliko kosta stanica, a kazes da je jeftina? Koliko je planirano da kosta taj "visualni pristup peronskom predelu" a kolika je konacna cena (ako postoji)? Toliko pitanja, toliko pitanja... Inace poredis izgradnju stanice koja DNEVNO ima preko 200.000 PUTNIKA sa nasom GZS u Beogradu koja ima ipak nesto manje. Pritom njome upravlja firma koja ima godisnji prihod kao polovina BDP-a cele Srbije (bukvalno), a pokrajina koja je suinvestitor je jedna od top 5 najbogatijih regija EU (BDP 600 milijardi evra)... Sto ti kazes, jedan sasvim obican srednji grad u Nemackoj... Sve smo mogli mi, da je duzi bio dan...
 
Cuo sam da ce biti dodatnih radova na fasadi stanice, ali da nece biti vizuelnih promena.
 
Ne znam koliko ima ŽS Štutgart, ali je sam grad po broju stanovnika znatno bliži Novom Sadu nego Beogradu.
 
Ne znam koliko ima ŽS Štutgart, ali je sam grad po broju stanovnika znatno bliži Novom Sadu nego Beogradu.
Malo je nezahvalno brojiti stanovništvo po gradovima u EU u odnosu na gradove u Srbiji zato što se koriste sasvim drugačiji statistički parametri gde su statističke jedinice geografski mnogo manje nego recimo u Beogradu.

Evo primer, statistička teritorija grada Štutgarta obuhvata 207 km2 i na tu površinu ima oko 630k stanovnika. Ima sijaset gradova na granicama Štutgarta koji se direktno lepe na urbano tkivo a ne računaju se u broju stanovnika. Preneto na Beograd to bi bilo kao kada bi se Zemun, Surčin, Železnik, Beli Potok, treći BG, Kaluđerica itd. gledali kao zasebna naselja koja ne pripadaju gradu BG.

1708954497744.png
 
Saglasan, s tim što je sam Štutgart, bez zavisnih gradova, opet manji od Beograda bez zavisnih naselja.
 
Штутгарт:

Population
(2021-12-31)
Municipality626,275
• Density3,000/km2 (7,800/sq mi)
Urban2,787,724 (31 Dec 2018)
Metro5,465,093 (2021)

Да додамо и да су мобилнији од нас (имају више пара да возе, а и боље железнице).

Много је то више људи.
 
Neznam gde se ovo moze iskopati, ali metropolna regija Stutgart trenutno ima 610.000 stanovonika, sam grad195.000 stanovnika. Berlin ima 3,5 mio i to je to od metropola Nemacke. Stutgart je 10 po velicini, znaci negde na dnu sto se tice primarnih centara Nemacke. No dobio je dobro smisljenu stanicu sto se tice javnog dela, ne toliko koliko je transportni deo. Ono sto sam hteo da kritikujem, da je Prokop mogao da ima pristup na perone direktno iz hola da su prosirili hol na obe strane za 10 metara. Pa eto resenje sa vizualnom i prostornom kontaktu stanicnog hola i peronskog dela. Nije to sad neka kvantna mehanika. Putniku je potpuna enigma gde su peroni i koloseci stanice, a nema ni pregled. Tek kad odlazi iz hola i uputi se u podhodnik ce videti travelatore. A koliko bi bilo bolje da iz hole vec ima iznad travelatore broj koloseka i digitalnu informaciju koji voz dolazi i odlazi. Ovako ce se gurati kroz hodnik u traznji odgovarajuceg perona. Ova stanica svakako nije gradena da je putniku udobnije. Vidi se i po rasporedu tih jadnih klupa koje su bilo gde smestene gde nikakvog direktnog kontakta sa informacijama putovanje i nema. Za 45 godina planiranje je malo toga radeno od ljudi koji su kognitivno sposobni da misle sa perspektive putnika. Za takva pitanje u Stutgartu su bilo angazovani barem profesori i strucnjaci saobracaja. Grujica firma takvih nema i nije ni pitala za njihovo misljenje. Sve je radeno ad hok, zato je ispalo i tako diletanticno.
Screenshot 2024-02-26 172845.png
 
Sta nismo dobili a bilo je moguce: visualno spajanje nivoa 105 i 97, hol i peroni, hodnici koji su radeni smislenjo i u kontekstu hola, veci izbor maloprodajnih objekta. Podsetimo mo se samo kako ce je jedan srednji grad u Nemackoj dobti funkcionalni pristup sa visualnom konekcijom razlicitih nivoa. Kao da nismo bili u stanju da tako nesto isplaniramo. Izplanirano resaenje Prokopa nema logiku a mislim da je izvodac i glavni arhitekt stanice jako neiskusan zahtevima zeleznickih postrojena.Pogledajte prilog 190538Pogledajte prilog 190539Pogledajte prilog 190540.
Uh, uh, uh… Još jeden kontroverzni projekat poput aerodroma Berlin Branderburg. Skadar na Bojani.

Planovi za izgradnju železničkog čvora Štutgart 21 datiraju iz početka devedesetih. U pitanju je izgradnja ca. 60 km pruge sa nekoliko stanica i glavnom stanicom u Štugartu koja treba da bude protočna za razliku od postojeće čeone.

Troškovi su u međuvremenu sa ca. 2,2 milijarde porasli na preko 11 milijardi, a sve je trebalo biti završeno 2019.

Reći da je sedište Poršea, Mercedesa itd. srednji grad u Namačkoj prilično je hrabro.
 
Hvala Nik, ja sam pokusao da to autor sam zakljuci, ali ti si mu nacrtao.
 
Da se uključim kao neko ko je živeo u Štutgartu:

Štutgart možda nije metropola, uži centar grada nije dovoljno prostorno veliki za takvu klasifikaciju, ali je u svakom smislu grad i po. Prestonica jedne od industrijski najjačih i najbogatijih pokrajina Nemačke, Baden-Virtemberga (11 miliona stanovnika, BDP ~500 milijardi EUR).

1709028880521.png


Ovu definiciju "urban area" bih uzeo kao najrealniju, jer Štutgartu gravitira mnoštvo gradića koji su uporedivi sa Zemunom, Mladenovcem, Lazarevcem, Borčom: Waiblingen, Vaihingen, Backnang, Esslingen, Ludwigsburg, Zuffenhausen, Sindelfingen, Böblingen, Filderstadt, Kirchheim itd.

Na relaciji između samog Štutgarta i ovih predgrađa (u oba pravca) dnevno zaista saobraćaju stotine hiljada ljudi, umnogome zbog toga što su ovde proizvodni i drugi pogoni Mercedesa, Poršea i Boša. Hugo Boss isto nije predaleko (Metzingen). Pričam napamet, ali bez problema se radi o 300-400 hiljada zaposlenih samo u ove tri-četiri firme.
 
Тачно, Смедеревац, деда ми је давно живео у Еслингену, код нас би све то био један град, и још шире од тога.

И међу ових 5,5 милиона солидан проценат путује на посао у Штутгарт, иначе не би улазили у метро-зону.
 
Па кад имаш ефикасан првоз коме живом треба да живи у граду?
Кумови су ми у Боблингену, кад затреба нешто - очас посла су у Штутгарту, а тако, птице, цвеће, дрвеће....
 
Prevoz u Štutgartu je sve samo ne efikasan :D

Ok, tramvaj je koliko-toliko pouzdan, ali S-Bahn i Deutsche Bahn su katastrofa jedna. U poslednjih godinu dana su sigurno jedno 5 puta štrajkovali, u trajanju od jednog do pet dana, i to sa najavom tipa - "ej od prekosutra štrajkujemo". Otkazivanja vozova 5 minuta pred polazak zbog "tehničkih problema sa vozovima" ili "bolesti voznog osoblja", kao i nenormalna kašnjenja su nešto što je u celoj Nemačkoj već odavno normalno. To je potpuno neprihvatljivo, naročito u velikim gradovima, i uticalo mi je na život do te mere da je bilo značajan faktor zašto sam se odselio. Putovanje od kuće do posla koje u normalnim uslovima traje 35 minuta je skoro redovno premašivalo sat vremena, a umelo je da traje i po 2-3 sata. U jednom pravcu.

Utisak mi je da ljudi beže iz grada baš da ne bi toliko zavisili od prevoza, već da bi živeli što bliže radnom mestu. Što je šteta, jer je Štutgart baš sjajan grad, prepun zelenila i raznog sadržaja, vrlo šarenolik i ima štošta da ponudi.

Zbog zastarele infrastrukture su sad već primorani da rade sveobuhvatne rekonstrukcije, pa se konstantno zatvaraju deonice pruge na po 4, 5, 6 meseci. Konkretan primer - deonica od Štutgarta do švajcarske granice, žila kucavica saobraćaja od Frankfurta preko Štutgarta i Ciriha ka Milanu, je bila zatvorena od negde marta do oktobra 2023., pa su je pustili u rad do kraja godine, sad je opet zatvorena od početka januara do kraja marta :D
 
moze li neko da da neki jednostavni pregled objekata koji se ruse usled izgradnji pristupnih saobracajnica?

meni su neverovatne scene iz drona gde su kuce u Porkupackoj tik uz konstrukciju ploce....

Jos mi je neverovatnije da jedino telegraf ima kakvu takvu mapu gde se moze zakljuciti ugrubo koji se objekti ruse...


ovde mozemo videti, ako dobro shvatam, da se ruse skoro sve kuce u Prokupackoj, cetiri vecih u dnu Prokupacke odnosno na cosku sa Maleskom i mozda jedna ili dve u Labskoj....zapravo uopste nije puno...tuzno je koliko je grad nesposoban
 
Malo je nezahvalno brojiti stanovništvo po gradovima u EU u odnosu na gradove u Srbiji zato što se koriste sasvim drugačiji statistički parametri gde su statističke jedinice geografski mnogo manje nego recimo u Beogradu.

Evo primer, statistička teritorija grada Štutgarta obuhvata 207 km2 i na tu površinu ima oko 630k stanovnika. Ima sijaset gradova na granicama Štutgarta koji se direktno lepe na urbano tkivo a ne računaju se u broju stanovnika. Preneto na Beograd to bi bilo kao kada bi se Zemun, Surčin, Železnik, Beli Potok, treći BG, Kaluđerica itd. gledali kao zasebna naselja koja ne pripadaju gradu BG.

Pogledajte prilog 190667
Surčin, Dobanovci, Jakovo, Borča, Ovča, Pinosava, Beli Potok, Kaluđerica, Leštane, Vinča se ni sada ne smatraju delom naselja Beograd, koji i bez njih ima 1,2 miliona stanovnika na zadnjem popisu. Železnik i Zemun se smatraju.
 
Vrh