Šta je novo?

Rečni saobraćaj

Kad je župa potonula ovi na suvom su bezbedniji bar za sad. Znam da je neki vlasnik brodogradilista tražio pare za lezarinu da muzej nije imao a ni ministarstvo nije htelo dati pare
U srb moze nesto da se uradi samo ako imaš pare ili filantropa kao što je lik napravio muzej vespe inace sve ostalo teška priča.
Ili da neko najde svrhu komercjalnu zabobnovu broda
Krajina/Dragor izgorila prilikom snimanja filma vlasnik tadasnj srce ga strefilo brod nije bio osiguran Od tad naslednici ne znaju šta će sa brodom zabobnovu treba bar 100 000 evra
Niko neće da ga kupi
 
455272422_879273667591497_592604519232364169_n.jpg
455071340_879273690924828_3227091554185224178_n.jpg

455136783_879273694258161_6634306350091890729_n.jpg

 
Švabe će izabrati šta im treba, a topljivi ostaci ce napuniti djep naših provizijaša
🚣
 
Могуће и да су 20те. Момитори су коришћени и после рата у морнарици краљевине СХС.
 
  • Sviđa mi se
Reagovanja: bit
Čuveni parobrod " Niš" radio, prevozio putnike od Beograda do Zemuna i potonuo 1952 godine pod udarom košave na prelazu iz recnog toka Save u Dunav na samom ušću. Kasnije je došlepan na Čukaricu preko puta šećerančevog kupališta na Adi Ciganliji dok je Ada još bila ostrvo. Ljubiša Merla FB

Sigurno već svima poznata priča, ali nađoh ovaj iscrpan BBC tekst:
Reke, Srbija i nesreće: Dan kada je Dunav progutao „Zemunski Titanik"

Parobrod NIS.jpg
 
Samo da prenesem sa druge teme:

 
Да ли неко зна шта се дешава са Дунавом, да у сред августа месеца, за три дана промени водостај навише за скоро два метра у Новом Саду?
 
Zapustio sam ovu temu, a prethodno sam najavio da ću još ovde pisati.

S obzirom da sam pričom o unutrašnjoj plovidbi zamarao kolege na jednoj drugoj temi, red je da se i ovde ponovo oglasim.

Izuzetno zanimljivi stari film o novom tipu broda - POTISKIVAČU i uvođenju POTISKIVANOG SASTAVA u naše brodsrstvo.
Inače, JRB je začetnik tehnologije potiskivanja na Dunavu.
Na filmu su jasno objašnjeni principi potiskivanja, razlika na dotada upotrebljavano tegljenje uz zanimljive snimke iz Đerdapa pre brane, Sipskog kanala, legendarnih brodova,....

 
Poslednja izmena:
Danas su standardi takvi da barže moraju imati duplo dno, a to malo koja ima danas. Postoji još gomila propisa i dozvola. Po ličnom iskustvu smatram da reku treba koristiti samo i isključivo onoliko koliko je pod moranje.
Pored duplog dna (stručan naziv dvodno) moraju biti i sa duplim bokovima (dvoboke). Sve trenutne što vidiš na reci su takve jer drugačije ne bi ni imale dozvolu za prevoz. Remonti starih su izuzetno skupi i na granici isplativosti jer faktički praviš još jedno celo korito broda. Razlog zbog čega je to uvedeno je očigledan, nasukanje i cepanje korita broda bi izazvalo ekološku katastrofu, a taj rizik je u poslednje vreme dodatno izražen zato što je Dunav sve plići (sve više dana godišnje ima izuzetno nizak vodostaj).
Da li se Dunavom dovozi nafta do skladišta u Smederevu?
 
Vrh