Beograd dobija prve zasade bambusa
Beograd će ove godine dobiti prve zasade bambusa u centralnoj gradskoj zoni. To bi trebalo da poboljša kvalitet vazduha i smanji buku, izjavio je stručni saradnik u Sekretarijatu za zaštitu životne sredine Beograda Dejan Tripković.
- Po ugledu na gradove u Nemačkoj i Italiji, a nakon ispitivanja na nekoliko lokacija u Beogradu, utvrđeno je da mikroklima pogoduje toj biljci koja ima veću moć apsorpcije štetnih gasova i proizvodi više kiseonika od ovdašnjih vrsta drveća - rekao je Tripković za ekološki sajt Agencije Beta "Zelena Srbija" (
www.zelenasrbija.rs).
Prvi zasadi bambusa, kao najefikasnijih urbanih biofiltera, planirani su duž autoputa kroz Beograd - kod "Beogradske arene" i Mostarske petlje, duž magistralnog puta M-22 (Ibarska magistrala), u rakovičkom industrijskom basenu, u blokovima 23 i 24 u Novom Beogradu i, kao zaštita, oko nekoliko obdaništa.
Zasadi bambusa imaju najveći efekat kada su postavljeni u blizini velikih saobraćajnica i stacionarnih izvora zagađenja.
Projekat uvođenja bambusa Grad Beograd izvodi u saradnji s Institutom za multidisciplinarna istraživanja iz Beograda, a cilj je da se unapredi zdravlje stanovništva. Tripković je precizirao da su u 2011. na lokacijama u Košutnjaku, na
Adi Ciganliji i u Botaničkoj bašti eksperimentalno bile posađene dve vrste bambusa, "Phyllostachys aureosulcata aureocaulis" i "Phyllostachys bishetii", koje su pokazale otpornost na hladnoću i letnju žegu.
- Te vrste bambusa, koje su imale veliki prirast biomase i za godinu dana narasle četiri metra, pokazale su da mogu da akumuliraju velike količine štetnih čestica i proizvedu nekoliko puta više kiseonika od, recimo, kestena - rekao je Tripković.
Bambus apsorbuje 10 puta veću količinu ugljen-dioksida nego drveće, a zadržava i natrijum, silicijum, čestice bogate metalima i prašinu. Apsorbuje i veliku količinu toplote, čime utiču na mikroklimu. Tripković kaće da je bambus odličan za gradsku sredinu kao brzorastuća biljka koja povećava lisnu masu tri puta više nego drvenaste vrste.
- Ta biljka je i odlična barijera za buku, pa se često sadi i oko ustanova poput obdaništa i bolnica - rekao je Tripković.
Iako neki stručnjaci za šumarstvo smatraju da bambus ne treba saditi u Srbiji jer je to "invazivna vrsta" koja se lako razmnožava, Tripković smatra da se pravilnim sađenjem, održavanjem i redovnom kontrolom ta biljka može držati u predviđenim granicama.
- Projekat korišcenja bambusa za koji se zalaže Beograd podrazumeva kontrolisanu sadnju: samo na određenom području, uglavnom duž saobraćajnica ugroženih štetnim gasovima, a ne na većim, otvorenim površinama - kazao je Tripković.
Tripković je podsetio da je bambus, posle poslednjeg ledenog doba, pre 10.000 godina, doprineo stvaranju atmosfere kakva je i danas, a kaže i da je to jedina biljka koja ne oboleva od kancera.
Blic