Šta je novo?

Vreme i klima u Beogradu

Bila je vest da na nekoj planini st*** nema vode jer je izvor presušio.

Imamo helikoptere sa gašenje požara. Oni mogu da napune mesto gde je bila bara oko izvora. U najgorem slučaju, mehanizacija može da iskopa veliku rupu koja bi se u ovakvim prilikama punila pomoću helikoptera sa korpom za vodu.

Samo treba da se razmišlja.
 
Poslednja izmena:
Упозорење је за период
од: 05:00 12.08.2024. до: 12:39 18.08.2024.

Хидролошко упозорење
На Сави код Сремске Митровице и Шапца наредних дана водостаји ће се кретати испод ниских пловидбених нивоа. На Брзави, Моравици, Јадру, Колубари, Јабланици, Власини, Лугомиру, Ресави, Јасеници и Кубршници протицаји су се приближили минималним средње месечним вредностима 95%-не обезбеђености (биолошком минимуму).

 
КЛИМАТСКЕ КАРАКТЕРИСТИКЕ НА ТЕРИТОРИЈИ СРБИЈЕ ЗА МЕСЕЦ JUL 2024.

Crna tanka linija označava koja je temeperatura bila normalna za taj parametar, za taj dan u mesecu julu, u odnosu na referentni period 1991-2020 (dakle to je recimo srednja vrednost svih maksimalnih temperatura tog dana u julu, tokom svih godina u intervalu 1991-2020)

Šokantno je da odstupanja idu i do 10 stepeni više od normale u periodu 1991-2020 godina, a prosečno odstupanje je recimo pola od toga. Dakle ne recimo jedan stepen toplije, nego prosečno četri ili pet.

Klimatske karakteristike Beograd, Srednja dnevna temp, 2024. jul.jpg


Klimatske karakteristike Beograd, Min dnevna temp, 2024. jul.jpg


Klimatske karakteristike Beograd, Maks dnevna temp, 2024. jul.jpg


Klimatske karakteristike Beograd, Odstupanje maks dnevne temp, 2024. jul.jpg


Ceo izveštaj za jul

 
To se tačno poklapa sa nekim opštim odokativnim utiskom da su leta, pa i zime, danas topliji za 10ak stepeni u odnosu na pre 20-30 godina.

Sećam se da kad sam bio dete da su temperature leti preko 30 doživljavane kao tropski dani, anomalije. A evo danas, danas nam je 30° leti najnormalnije, a tek 40 i preko su nam "anomalije" i šokovi. Kad imamo 30° to nam dođe ko odmor jbt. U bogte, od sutra 30, uf falim te bože, da se rashladimo! Da prodišemo!

Slično je i sa zimama. Zima u Beogradu je podrazumevala čitave sedmice pod vidljivim snežnim pokrivačima i gomilama. A što se tiče temperatura, raspon između -15 i -5 se smatrao očekivanim za delove decembra, januar i delove februara. A ovo danas... pa ne samo što snega gotovo da i nema, nego kad bude -5 to ko svetsko čudo, ono, bude nam šok da smo u zimu osetili -5, jer inače šetamo na +5 do +10 ko od šale. Kad padne na 0 isčuđavamo se, fazon u bogte ovo steglo!

Sećam se isto, do pre 10-15 godina, kad dođe period zimskih slava, nebitno da li je ona prva ili poslednja, svi smo držali pića i jela napolju i koristili terase i dvorišta kao frižidere. Ono, neko ti traži ledeno pivo, ti izađeš na terasu i doneseš mu ga ledeno, skoro pa zaleđeno. Sada... Sada ne samo da sve slave do decembra overavaju preko 20-15 stepeni nego mislim da je bilo i par Svetih Nikola kad bi bilo toliko toplo da se piće stavljalo u frižider a novine bi pisale o novom oborenom rekordu za to doba godine. Pa prošle godine smo beše overavali 30° u oktobru. Ne znam ko se kad rodio ovde, ali meni 30° i oktobar su uvek bili nepojmljive i nespojive stvari.

Varijacija i anomalija je uvek bilo. Ali trajalo bi kratko. I bile bi, jelte - anomalije. I drugo, bm mu miša, kad čuješ X ljudi oko sebe koji kažu jbt ne sećam se ovako toplog Svetog Nikole, ili kad čuješ ljude da u januaru pitaju gde je sneg, kad će sneg (u Beogradu) koji pamte kao mali... onda to znači nešto. Znači da nije nikakva blesava autosugestija ili kolektivna zabluda. Nego su leta u Beogradu stvarno bila većinski do 30° a zime velikodušne sa snegom i čitavim nedeljama ispod nule. A sad je sve pomereno oko 10 stepeni na gore.

Naravno, ne sumnjam da će se uvek naći neki koji će sve to poricati ili bar pokušati da relativizuju i provuku kroz neku svoju demagogiju. A danas svi imaju neku svoju priču. Te potpuni negatori, te slobodni interpretatori Milankovića, te teoretičari zavera, te "to je tako samo u gradu" propovednici, te ovi te oni...

Evo npr juče slušam starog kolegu koji komentariše kako je bolesno toplo i da ranije nije bilo ovako. Ja se složim. Onda brže bolje krene "to oni šteluju tako, prže ogledalima na satelitima, video si onu kuću na Floridi (zapravo su Havaji) kako su sve oko nje spalili a samo nju ostavili". I ja u sebi "ehhhh... ok i na ovom polju su mu isprali mozak, toliko o diskusiji na tu temu". Tako da je sve teže pričati o ovim temama jer mnogi odbijaju da priznaju da promena postoji. A od onih koji i priznaju/priznajemo, ima deo koji sve to pravda nekakvim meteo oružjem i zaverama. I onda ti fazon ostane 25% ljudi koji kapiraju i priznaju da postoji problem i s kojima može da se povede neka razumna diskusija.
 
Poslednja izmena:
Ne možemo lokalno sprečiti globalni toplotni talas, ali možemo sprečiti
  • blokiranje ruže vetrova,
  • isijavanje asfalta,
  • prženje ljudi na autobuskim stajalaštima...
Tako bismo barem malo olakšali život u ovom gradu.

I da, mnogi su već rekli, kada je ovako vruće, preko dana nije previše prijatnije na selu. Bio sam ove godine na dosta vikend akcija i preko dana je vruće svuda do 150
Jesi li bio na vikend akciji u centru grada pa da uporedis?
 
@Bender Rodriguez
"Prze satelitima brateuuuu" :ROFLMAO:
Ja mislim da meni neko to kaze bi bilo dovoljno da nikad ne progovorimo vise, od tad samo klimanje glavom
Satellite-Laser-Illustration.jpg
Dap. :D Nažalost, čovek je lepak za sve moguće teorije. Ravna Zemlja, contrails su zapravo chemtrails (sistematsko trovanje), prže nas ogledalima na satelitima, beli ostatak u ledu iz česme su teški metali kojima nas truju, Srbi najstariji narod, piramide uBosni, itd itd...

Sve od toga lako proverljivo online sa sve dostupnim gradivima od prvog osnovne do doktorskih studija iz bilo čega. Ono, danas imaš na netu gradiva da mož' čak i Fiziku da doktoriraš ako želiš. Ali ne vredi. Čoveku BalkanInfo i slične "alternativne" ekipe isprale mozak i u svemu vidi zaveru. On i kad nešto ne razume ili nd poznaje, ne gleda naučna objašnjenja nego šta "alternativci" kažu o tome.

Izvan svega toga, ovako u životu i poslu, slažem se sa njim u dosta stavova. Ali čim krene priča o bilo čemu drugom, odmah kreću da se ređaju jedna suluda ideja za drugom. Što je najgore, ima dvojicu mlađih sledbednika i jednog koji nije još kao oni ali ga polako i sigurno uvlače u svoj kult.
 
Ali znate li šta je tu najgore? Naši mediji puni apokaliptičkih tekstova o promeni klime, ali NI JEDAN novinar, pa čak ni njihova publika, baš niko se posle tog teksta ne zapita ono što logično posle njega sledi: Pa dobro, pošto je to tako, zašto se onda predviđena površina zelenila u Generalnom urbanističkom planu Beograda naglo SMANJUJE, pa je u

2003. godini19 %
2019. godini12 %
U novom, još neusvojenom GUPu 9 %

Treba li ponoviti, 9 procenata !!!

9 procenata je u vreme klimatskih promena kao da vas neko otvoreno zavitlava i još vam se pritom smeje u lice. Pa, svi će u širokom luku zaobilaziti betonski parni kotao Beograda. Od čega ćemo onda ubuduće živeti? Čak i ako MI nismo važni, kome će onda ti vajni investitori izdavati i prodavati sve te silne stanove i gradsko zemljište? Zašto bi neko tada i dalje bio ovde i još plaćao za to mučenje, ako ne mora? Čitav zeleni park na ušću je jednim potezom pretvoren u građevinsko zemljište i niko ni reč nije rekao. Zelenilo nam ne treba, ali smo kao ludi za muzejima. Svi samo trče u njih. Zbog toga, uništićemo prirodu samo da bi na to mesto postavili MUZEJ PRIRODE !? Da li je to šala? Farsa?

Ili recimo, Beograd na vodi je u svoju teritoriju uključio zeleni park na DRUGOJ obali Save (koji nema veze sa BNV-om) samo da bi fiktivno dostigao ionako nedovoljni minimalni procenat zelenila, dakle da bi bez tog parka mogao biti maltene samo beton i asvalt. Ili, prave se tobože "zelena naselja", ali bez zelenila na nivou tla. Kao, može zelenilo, ali samo simbolično (na 20 cm zemlje) i na vrhu aneksa!? Itd, itd. Smemo da pričamo o klimi, ali nikako ne i o onome što bi trebalo da nužno sledi iz tako ogromne promene klime u Beogradu.

namena-prostorni-plan-beograd_na_vodi-1.jpg


 
Poslednja izmena:
Kaže meni devojka još u julu "posle Petrovdana neće više biti toplotnih talasa". Ja odgovaram "to je važilo pre 20 godina".

Pokojni deda isto tako govorio 2000ih - "ma posle 15. avgusta nikad nema vrućina". Reko deda to je važilo za 20. vek, u ovom je druga priča.

I zaista, dođosmo do stadijuma u kome ne samo septembar, nego i oktobar overi 30°.


I da, što kaže Zuma, gnominare ne zanima da istraže i objasne zašto je to tako. Nego samo narokaju šokantne naslove i pompezne najave i idu dalje. Jedan Bljuc dnevno izbaci tri teksta o vrućinama, svima čineći medveđu uslugu. Jer svojim ludilom i senzacionalizmom ljude tera u stav inata i negiranja, umesto da apeluje na alarmantno stanje i obrazuje malo ljude na tu temu. I non stop maše u predviđanjima, a kako i ne bi, kad dovode sve neke amatere ili priučene meteorologe.
 
Poslednja izmena:
Senzacionalističkim naslovima se indirektno sugerišu zavere ("ako je tako loše mora da je neko nešto uradio"), pa ljudi onda gube vreme raspredajući teorije o zaverama, braneći ih ili napadajući. Umesto da odmah razumeju da je na nivou NAŠEG prvog prioriteta sasvim nebitno ZAŠTO se to dešava, zbog zavera, prirodno ili zbog zagađenja, pošto u svim tim slučajevima mi što pre moramo da se pripremimo za posledice, pa razlog u početku nije ni bitan (Iako oko razloga više nema dileme, ali to prosto nije prioritet u praktičnoj sferi delovanja).
 
Po običaju čim vide da će dnevna ići sigurno preko 40c sa radom prestaje prikaz merne stanice u Košutnjaku koja je u 11h davala vrednost od 34c. Dug je dan da im se drvena kutija usija od 11-18h kada je najveća dnevna vrednost, prekjuče 37c u 18h.

hidmetsl.jpg
 
Pitao sam chatgpt, ako on laze, lazem i ja. Pa da vrlo brzo krenemo sa resenjima:

Razlika u temperaturi između asfalta u gusto naseljenom gradu i prirodnog okruženja nekoliko kilometara dalje može biti značajna, i obično iznosi od 3 do 12 stepeni Celzijusa. Ova pojava je poznata kao **urban heat island effect** (efekat urbanih toplotnih ostrva).

Na asfaltu u gradovima temperature mogu biti više zbog više faktora:

1. **Zadržavanje toplote**: Asfalt i betonske površine apsorbuju i zadržavaju više toplote tokom dana, koju zatim ispuštaju noću, dok prirodne površine (trava, drveće) brže oslobađaju toplinu.

2. **Manjak vegetacije**: U gradovima ima manje drveća i zelenila koje pomaže u hlađenju vazduha kroz proces transpiracije.

3. **Toplota od ljudskih aktivnosti**: Vozila, industrija i klimatizacijski uređaji dodatno zagrevaju vazduh.

Razlika u temperaturi varira zavisno od gustine naseljenosti, količine zelenih površina i materijala od kojih su izgrađene urbane površine. U ekstremnim slučajevima, razlika može biti i veća od 12 stepeni, posebno tokom vrelih letnjih dana.


Temperatura u gradovima može se smanjiti za nekoliko stepeni Celzijusa kroz različite strategije za ublažavanje efekta urbanih toplotnih ostrva. Neki od najefikasnijih načina uključuju:

1. **Sadnja drveća i povećanje zelenih površina**: Dodavanje parkova, drvoreda i zelenih krovova može smanjiti temperaturu za 2-5 stepeni Celzijusa. Vegetacija hladi vazduh kroz proces transpiracije i pruža senku.

2. **Korišćenje reflektivnih materijala**: Postavljanje svetlijih, reflektivnih materijala na krovovima i putevima (tzv. "hladni krovovi" i "hladne ulice") može smanjiti temperature za 1-3 stepena Celzijusa. Ovi materijali manje apsorbuju sunčevu toplotu.

3. **Povećanje vodnih površina**: Fontane, jezera, reke i drugi izvori vode mogu pomoći u hlađenju vazduha isparavanjem, smanjujući lokalnu temperaturu za nekoliko stepeni.

4. **Efikasnije korišćenje energije**: Smanjenje upotrebe klimatizacije i smanjenje emisija iz industrije i saobraćaja može doprineti smanjenju temperature za oko 1-2 stepena Celzijusa.

Kombinacijom ovih metoda moguće je smanjiti temperature u urbanim sredinama za 3-7 stepeni Celzijusa, a u nekim slučajevima i više, u zavisnosti od specifičnih lokalnih uslova i intenziteta primene ovih mera.
 
Pri čemu mi SMANJUJEMO porvršinu zelenila, a zatim gustom gradnjom tik na obali SPREČAVAMO da taj rashlađeni vazduh iznad vode može da prodre bilo gde dalje od obale. Znači kao da je neko tražio taj spisak mera za rashlađivanje samo da bi znao kako da radi suprotno od toga.

Na desnoj polovini slike vidite kakvi su bili uslovi za strujanje rashlađenog vazduha sa reke u unutrašnost pre BNVa, a na levoj polovini posle BNV-a. Usput, ovo je nekada bio "zaštićeni pogled sa tvrđave", ili nešto nazvano istorijski "važne vizure" u urbanističkim dokumentima. Čak i u samom projektu BNV-a. Divan primer pisanja autora "za svoju dušu". Čisto da mu bude lakše pri duši kad ide na spavanje. "Baš neka sam im rekao da tu vizuru na Savski amfiteatar moraju da čuvaju." Do provetravanja grada nisu ni došli. To bi bila već previše avangardna misao.

IMG_4441.JPG


Ili malo bliži pogled u psihu levog dela, ali i svih branitelja ovakog "urbanizma": "Šta me briga kako je svima iza mene"

IMG_4442.JPG
 
Poslednja izmena:
Na teritoriji opštine Gornji Milanovac proglašeno stanje elementarne nepogode - nedostatak vode za piće

(drugo posle opštine Sjenica)

 
Ajde de, ne širi teorije zavere. To je samo slučajnost.

Sve je u granicama normale i već viđenog.
Bilo je ovako u Đavoljoj varoši 11.8.1972.
 
Vrh